Category: BiH

  • Predstavljeni uspješni biznisi mladih i obrazovanih ljudi iz BiH

    Predstavljeni uspješni biznisi mladih i obrazovanih ljudi iz BiH

    Uspješni društveni biznis kojeg vodi Izabela Alikadić bavi se urbanom, organskom proizvodnjom mikro i začinskog bilja i jedan je od 130 biznisa koje vode mladi i obrazovani ljudi iz Bosne i Hercegovine.

    Predstavljen je na petodnevnoj konferenciji Fondacije Mozaik, kao jedan od mnogobrojnih uspješnih rezultata postignutih u 2020. godini.

    Uz početni kapital koji je Mozaik omogućio kroz program Startup studio, mladi iz ovog već prepoznatljivog brenda, kontinuirano napreduju i stiču nova znanja iz širokog spektra vještina i kompetencija, kako kroz mentorski proces, tako i kroz razmjenu informacija i znanja u Mozaikovoj zajednici www.lonac.pro.

    Prema Izabelinim riječima, to znanje koje stiču i podrška koju imaju, pomogla im je da se prilagode uvjetima na tržištu izazvanim pandemijom koronavirusa i uspiju održati proizvodnju i radna mjesta.

    Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik, na otvaranju konferencije govorio je o izazovima s kojima se mladi susreću pri pokretanju biznisa i gdje trebaju najviše podrške.

    “Mislimo da ima premalo primjera gdje su mladi ljudi uspjeli, a čak i kada se vide u medijima ili u loncu, drugi mladi jednostavno ne vjeruju u njih. Mi zato imamo dva izazova – prvi je da pokažemo mladim ljudima da se može ovdje uspjeti, a drugi da, kada neki uspiju, pričamo te priče, tj. da pokazujemo da je njihov prijatelj, komšija ili susjed uspio bez ‘štele’”, navodi Pulljić.

    Na otvaranju konferencije sudjelovao je i švicarski ambasador u našoj zemlji Daniel Hunn, čija vlada uz Švedsku i 58 drugih finansijskih partnera, također nosi zasluge za, uprkos pandemiji, uspješnu 2020. godinu.

    “Naša saradnja sa Fondacijom Mozaik traje već dvije godine i vrlo smo sretni zbog ovog partnerstva – jer imamo snažnog lokalnog partnera s dugoročnom strategijom i zajedničkim vrijednostima. Budućnost Bosne i Hercegovine je u dinamičnoj i poduzetničkoj mladoj generaciji”, kazao je Hunn.

    Kao dokaz da mladi ljudi mogu uspjeti i bez ‘štele’, na konferenciji je predstavljeno 549 projekata mladih i 130 malih i mikro biznisa koje je podržao Mozaik. Za 2021. godinu iz Mozaika su obezbijedili oko 600 hiljada KM za projekte Omladinske banke i skoro milion KM za mikro i male biznise u Startup studiju te pozivaju mlade ljude da se prijave u loncu i iskoriste ove prilike.

  • Najniža plaća u Federaciji mora biti 1.000 KM

    Imajući u vidu činjenicu da se posljednjih dana u medijima, ali i u javnosti špekulira o podacima vezanim za najnižu plaću koji su objavljeni na EUROSTAT-u, radi tačne informiranosti cjelokupne javnosti iz Saveza samostalnih sindikata BiH pojašnjavaju da EUROSTAT nije objavio iznos najniže plaće, već su na svojoj stranici napisali da BiH nema zakonski definisanu minimalnu platu na što Sindikat upozorava još od 2018. godine.

    – U Federaciji ne postoji “najniža zagarantovana plaća” od 406 KM. Postoji najniža satnica od 2,31 KM neto sa porezom na dohodak, što za 176 sati mjesečno daje iznos “minimalca” od 406,56 KM neto sa porezom na dohodak. Zakonski minimalna satnica u FBiH kada se pretvori u nivo minimalne plate, znači da je to iznos koji radnik dobije na ruke. Nema garancija da će radnik u privrednom sektoru dobiti i topli obrok, jer on može biti iskorišten kroz osigurani obrok, tako da se topli obrok ne može računati u “minimalna primanja”. Ako radnik nema članova porodice koje izdržava, ima lični odbitak od 300 KM i država mu uzme 10 posto poreza od iznosa iznad 300 KM, u ovom slučaju 10,65 KM. Dakle, ostane mu nekih 396 KM – saopćeno je iz Saveza.

    “Društveno opasno povećanje” minimalca

    Najniža plata, za koju je premijer Novalić 2015. godine rekao da se radi o “društveno opasnom povećanju” minimalca, kako navode iz Sindikata, formalno ne postoji, jer je bila dio Općeg kolektivnog ugovora koji je Udruženje poslodavaca FBiH otkazalo u februaru 2018. godine.

    – Kada je riječ o isplaćivanju toplog obroka i naknade za prijevoz, bitno je naglasiti da nije riječ o zakonskim kategorijama. Naime, ako nema kolektivnog ugovora (kućnog, granskog), a zahvaljujući novom Zakonu o radu ima ih vrlo malo, poslodavac ove naknade ne mora isplatiti, što veliki broj i ne čini. Postavlja se logično pitanje “Zašto se onda ove naknade isplaćuju, tamo gdje se isplaćuju?” Odgovor je jednostavan. Isplaćuju se isključivo zato što su trenutno neoporezive, topli obrok do iznosa od 1 posto od prosječne neto plaće u FBiH po danu, a prijevoz u visini cijene mjesečne karte, što je regulirano Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak. Na taj način poslodavac radniku dio primanja isplaćuje bez plaćanja obaveznih poreza i doprinosa, što mu je jeftinije. Međutim, ako se usvoje zakoni koji se spominju kao spas za radnike, sve naknade će postati oporezive, pa i topli obrok i naknada za prijevoz, odnosno biće izjednačene s platom u poreskom smislu – navode iz sindikata.

    Loš socio-ekonomski status radnika

    Poučeni dosadašnjim iskustvima, Sindikat je siguran da će ih veliki broj poslodavaca jednostavno prestati isplaćivati.

    – Jedan od razloga masovnog iseljavanja posljednjih godina jeste loš socio-ekonomski status radnika. Da bi se status popravio, potrebno je smanjiti poresko opterećenje plata, čime bi došlo do povećanja minimalne plate, koju treba definisati, te ukinuti oporezivanje plata do iznosa od 1.000 KM, koji je donja granica za vođenje normalnog života. Obračun plaća u ugovorima treba biti definiran u bruto iznosu, jer će se na taj način svako smanjenje doprinosa direktno usmjeriti prema plati radnika – zaključuju iz Sindikata.

    Avaz.ba

  • Gdje završava ukradeno oružje iz kasarni u BiH, kojem se redovno ne ulazi u trag?

    Gdje završava ukradeno oružje iz kasarni u BiH, kojem se redovno ne ulazi u trag?

    Potraga za nestalim oružjem se nastavlja i to nije prvi put da je do bh. javnosti stiglno takvo obaveštenje.

    Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) uz podršku Vojne policije završila je uviđaj u Centru za osnovnu obuku Pazarić Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH), nadomak Sarajeva, gdje je nestala određena količina oružja.

    Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rečeno iz SIPA-e, istraga se nastavlja, a Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, prema čijoj naredbi se provodi istraga, biće dostavljen izvještaj.

    Nestalo oružje iz Centra za obuku Oružanih snaga BiH

    Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) obavijestilo je javnost 12. februara kako je dan ranije u Centru za osnovnu obuku Pazarić Oružanih snaga BiH, tokom obavljanja redovnih aktivnosti, utvrđeno da je “nestala određena količina oružja”, te da je na ulazu u skladištu naoružanja i vojne opreme oštećena sigurnosna plomba.

    Nakon toga, utvrđeno je kako nedostaju “određene količine kratkog naoružanja”.

    Ni u jednom od saopštenja nije precizirano o kolikoj količini oružja se radi.

    Šta sve nije poznato?

    Zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić u razgovoru za RSE kaže da će nakon zvaničnih istražnih radnji “napraviti analizu” kako je došlo do nestanka oružja iz skladišta.

    Sad, kad mi dobijemo zvaničan izvještaj od nadležnih organa, onda Ministarstvo odbrane ide u daljnje postupke. Ukoliko se, naravno, utvrdi da je neko od pripadnika Oružanih snaga učesnik u bilo kom pitanju u tom nedjelu, naravno, da se onda protiv njih provode određene mjere, disciplinske do jačih mjera“, kaže Okolić.

    Zamjenica predsjedavajućeg zajedničke parlamentarne Komisije za obranu i sigurnost BiH Dušanka Majkić kaže da to tijelo nema zvaničnih informacija o nestanku oružja iz skladišta u Pazariću.

    “Obično se poslije takvih incidenata formira određena komisija koja ispita slučaj. To traje toliko dugo dok ne padne u zaborav ili postane u međuvremenu aktuelno nešto drugo“, objašnjava ona.

    Majkić pretpostvalja da će više informacija članovi Komisije imati nakon posjete Ministarstvu odbrane BiH u srijedu, 17. februara.

    Ako u jednoj instituciji, kao što je Ministarstvo odbrane, 25 najkvalitetnijih pištolja (nezvanična informacija o nestalom oružju iz Pazarića prim.red.) nestanu i to se vidi da su nestali od lica koje je tačno znalo gdje su se nalazili, jer je to skladište naoružanja u kome je bilo svašta, mogli su uzeti i nešto drugo, bile su puške. Kako je neko ko je ušao u skladište tačno znao gdje treba da ode i šta treba da uzme“,  pita ova državna parlamentarka.

    Ovo nije prvi put

    U Ministarstvu odbrane BiH, kako sazanje RSE, nisu napravili precizan izvještaj o broju incidenata u kojima je nestalo naoružanje od kada su formirane Oružane snage BiH 2006. godine. Procjenjuju da ih je do sada bilo devet.

    No, zamjeniku ministra Mirku Okoliću poznat je za sada jedan slučaj koji se dogodio u martu 2017. godine u kasarni „Bilećki borci” u Bileći, na jugu BiH.

    Možda je bilo sitnih incidenata, ali ovo sad je incident (Pazarić) koji zaslužuje pažnju, kao onaj 2017. godine“, kaže on.

    Okolić podsjeća da je tada nestalo osam pištolja i šest automatskih pištolja, te da nisu učestvovali pripadnici Oružanih snaga.

    Tu se ne zna gdje je završilo ono što je otuđeno“, kaže on.

    Zamjenik ministra nastavlja da su provedne sve zakonske mjere da se utvrdi šta se tada dogodilo.

    Tu su provedeni postupci što se tiče Ministarstva odbrane i Oružanih snaga, i tu su dva pripadnika, nisu izvršioci, ali su najveći krivci što se to desilo, udaljeni sa radnog mjesta i kažnjeni su za taj period određenim procentom plate. Nisu bili saučesnici, nego nisu u potpunosti radili ono za šta su bili zaduženi. Da su bili saučesnici, vjerovatno bi nadležne službe to pronašle. Nisu potpuno savjesno obavljali svoj dio poslova, što je eventualno nekome omogućio da napravi to što je napravio“, objasnio je.

    Još jedan slučaj se dogodio 2018. godine u kasarni Oružanih snaga Bosne i Hercegovine “Miloš Obilić” na Palama, nedaleko do Sarajeva.

    SIPA je tada u sklopu predmeta “Krađa oružja i vojne opreme”tokom pretresa stana u opštini Sokolac, u blizini Sarajeva, pronašla između ostalog, 17 ručnih bombi, tromblonsku osvjetljavajuću minu, automatsku pušku sa preklopnim kundakom, pet okvira za municiju za tu pušku, RAP torba, dvije puške PAP M59/66, pušku karabin, dva okvira za automatsku pušku, zatvarač za automatsku pušku, dva okvira za kalibar 7,9 milimetara, 118 metaka različitog kalibra.

    U ovom slučaju krađu je počinio pripadnik Oružanih snaga, Mladen Mijatović protiv kojeg je podignuta optužnica 2018. godine.

    Gdje završava ukradeno oružje?

    U Bosni i Hercegovini je zakonom dozvoljeno posjedovanje oružja, ali uz dozvolu za posjedovanje koju moraju izdati nadležna tijela.

    U specijalizovanim radnjama i na web portalima mogu se kupiti razne vrste naoružanja uz obaveznu napomenu da je potrebna dozvola za držanje oružja.

    Prema jedinom dosadašnjem istraživanju Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH iz 2010. godine, utvrđeno je da u ilegalnom posjedu ima oko 750.000 komada oružja.

    Na pitanje RSE gdje može završiti nestalo oružje iz kasarni Oružanih snaga, zamjenik ministra odbrane Mirko Okolić je rekao kako pretpostavlja da se nađe na crnom tržištu.

    To oružje, vjerovatno, nelegalno završi na lošim mjestima, kao nelegalna prodaja, sticanje materijalne koristi, do nekakvih terorističkih napada i akcija“, kaže on.

    Zamjenica Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Dušanka Majkić je konkretnija.

    To načešće završava na stranim tržištima i mi znamo da su u mnogim zemljama pronađene te vrste oružja i drugoga koje su poticale iz BiH, a našle su se kod različitih kriminalnih organizacija van BiH. Dakle, to je predmet dobre, brze i lake trgovine“, objasnila je.

    Prema krivičnom zakonu BiH za krađu oružja i vojne imovine, te dijela borbenih sredstava koji služe potrebama odbrane, pripisana je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.

    Kaznom zatvora od jedne do deset godina se kažnjava onaj ko obije ili provali čuvane objekte, te iskorištavanjem stanja usred požara, poplave, ukrade oružje ili vojnu imovinu.

  • U Bosni i Hercegovini 274 novozaraženih koronavirusom, preminulo 19 osoba

    U Bosni i Hercegovini 274 novozaraženih koronavirusom, preminulo 19 osoba

    U Bosni i Hercegovini su u posljednja 24 sata potvrđene 274 novozaražene osobe nakon analiziranja 3.562 uzorka na koronavirus. Preminulo je 19 osoba.

    Dan ranije je od 1.369 uzoraka testiranih na koronavirus bilo 116 pozitivnih. Preminulo je 18 osoba.

    Federacija BiH

    U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH su prijavljena 2.774 uzorka, od kojih su 163 pozitivna na koronavirus.

    Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH jučer je prijavljeno devet novih smrtnih ishoda. S današnjim danom, broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 2.592.

    Do sada su testirana ukupno 428.263 uzorka, a koronavirus je potvrđen kod 81.431 osobe.

    Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 74.511 pacijenata. U protekla 24 sata oporavljeno je 1.108 pacijenata. Trenutno je aktivno 4.328 slučajeva pozitivnih na koronavirus.

    Republika Srpska

    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 sata, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. Apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 708 laboratorijskih uzoraka, a koronavirus je potvrđen kod 99 osoba.

    Radi se o 48 muških i 51 ženskoj osobi od kojih je devet mlađe, 62 srednje i 28 osoba starije životne dobi.

    U posljednja 24 sata Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je deset smrtnih slučajeva kod kojih je potvrđeno prisustvo koronavirusa. Riječ je o osobama starije životne dobi iz Banje Luke (tri osobe), Prijedora (dvije osobe), Sokoca, Rogatice, Zvornika, Istočnog Novog Sarajeva i Pala.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 41.715 slučajeva virusa, a ukupno je potvrđeno 2.171 preminula osoba zaražena koronavirusom.

    U Republici Srpskoj se do sada oporavilo 29.599 osoba od koronavirusa, a testirano je 192.719 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 536, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 199, a u općim bolnicama 337.

    U Republici Srpskoj trenutno je 3.247 osoba pod zdravstvenim nadzorom i nadzor je završen kod 136.040 osoba.

    Brčko distrikt BiH

    U Brčko distriktu je u posljednja 24 sata testirano 80 osoba, od čega je 12 pozitivnih na koronavirus. Oporavilo se osam ranije pozitivnih, a preminulih usljed ove zarazne bolesti danas nema.

    Trenutno su u Brčko distriktu 374 aktivna slučaja koronavirusa. Hospitalizirano je 10 osoba, od čega jedna ima lakšu kliničku sliku, četvero srednju i petero tešku kliničku sliku.

    klix.ba

  • Peradari najavljuju moguće povećanje cijena

    Peradari najavljuju moguće povećanje cijena

    Pandemija Kovida- 19 uprkos svim mjerama i novčanom injekcijom koju je osigurala Vlada Federacije BiH i dalje negativno utječe na privredu naše zemlje. U nekim oblastima, kao što je peradarstvo najavljuju i moguće dizanje cijena svojih proizvoda.

    Peradari ne isključuju mogućnost povećanje cijena proizvoda. Razlog su, ističu, ogromni troškovi, a pomoć koju je dodijelila Federalna Vlada interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede obezbjedivši 90 miliona KM raspoređenih resornim ministarstvima, tvrde nisu vidjeli.

    Peradari ne isključuju mogućnost povećanje cijena proizvoda. Razlog su, ističu, ogromni troškovi, a pomoć koju je dodijelila Federalna Vlada interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede obezbjedivši 90 miliona KM raspoređenih resornim ministrstvima, tvrde nisu vidjeli.

    EDIN JABANDŽIĆ, predsjednik Koordinacionog odbora peradara BiH

    „Svjedoci ste da pileće meso godinu dana nije skupilo kao ni proizvodi od pilećeg mesa, a mi imamo poskupljenja. Usporedbe radi kukuruz je prošle godine u februaru koštao 127 eura, danas košta 195 eura. Firme koje su taj teret i farmeri nosili jednostavno ga više ne mogu nositi i moraju početi prebacivati taj teret polako na krajnje potrošače“.

    U Vladi Federacije BiH podsjećaju da je cilj pomoći održanje likvidnosti najugroženijim sektorima, osigurati potrebnu podršku održavanju konkurentnosti u izvoznim sektorima, i zaštita radnih mjesta. Podsjećaju i na grantove kantonima, opštinama i gradovima.

    GORAN MIRAŠČIĆ, savjetnik premijera FBiH

    „I u budžetu za 2021. godinu Federacija je planirala također fond o stabilizaciji privrede u iznosu od 150 miliona KM. Još uvijek razmatramo modalitet te ponovo dakle imamo isti transfer opštinama i kantonima u iznosu od 230 miliona KM. Imamo funkcionalan garantni fond pri razvojnoj banci gdje je Federacija također za funkcionisanje tog fonda obezbijedila 100 miliona KM“.

    Garancijskim fondom privrednici, kažu, nisu oduševljeni. Ističu zabrinjava da se na kamate na odobrena sredstva iz fonda razlikuju ovisno od boniteta privrednog subjekta. To znači, pojašnjavaju veće kamate nego do sada.

    SAFUDIN ČENGIĆ, član UO Udruženja poslodavaca FBiH

    „Postoje različiti tretmani ovisno od banaka kolika će biti kamatna stopa. Ono što smo mi smatrali za prihvatljivim jeste da Vlada Federacije uzme obavezu pokrivanja kamata koje se odobravaju putem garancijskog fonda i sa druge strane da Vlada Federacije definira maksimalan iznos tih kamata kako banke ne bi sada u ovoj situaciji stvarale ekstra profit“.

    Tržište se mora održavati, poručuju ekonomisti, treba postići i određene sinergijske efekte da usmjerena pomoć ide prioritetima iz kojih će se opet stvarati dodatni efekti.

    ŽELJKO RIČKA, ekonomista

    „Bitan nedostatak naš u odnosu na druge zemlje je monetarna politika, gledaoci znaju da imamo valutni odbor jednu specifičnu varijantu monetarne politike u kojoj jednostavno nije dozvoljeno kreditirati i finsirati. Ne govorimo o tome da će neko zabraniti kreditiranje već da nemamo kanal stvaranja novca. Jedini izlaz da dođemo do novca koji bismo dali privredi jeste da ga kreditno posudimo na finansijskim tržištima ili da čekamo pomoć“.

    Pojavom pandemije loša ekonomija prešla je u kategoriju izrazito loše. Poslodavci podsjećaju, zatvaraju se manje firme, radnici u realnom sektoru ostaju bez posla ili u boljem slučaju smanjenih primanja, dok dodaju, u javnom je sve kao da pandemije i nema.

    izvor: bhrt.ba

  • Danas djelomično vedro i bez padavina

     

    Jutros je u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme.

    Temperature zraka izmjerene u 07:00 sati (°C): Bjelašnica -12; Bugojno -8; Ivan-sedlo i Sarajevo -7; Jajce, Livno, Tuzla i Zenica -6; Doboj i Drvar -5; Grude -4; Banja Luka, Bijeljina i Sanski Most -3; Bihać i Gradačac -2; Mostar i Neum 1°C. Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 952Pa, za 9hPa je veći od normalnog i opada.

    Danas u Bosni i Hercegovini djelomično vedro i bez padavina. Vjetar slab zapadnog i sjeverozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između -1 i 5°C, na jugu zemlje do 8°C.

  • Više od 800 mjesta u BiH bez ijednog djeteta

    Više od 800 mjesta u BiH bez ijednog djeteta

    straživač Instituta za sigurnost i globalna pitanja (ISGA) Univerziteta u Lajdenu u Nizozemskoj Miloš Popović objavio je mapu BiH s označena 804 mjesta iz 90 općina u našoj zemlji u kojima ne živi nijedan maloljetnik. Popović nam je kazao da je mapiranje samo njegov hobi te nam ustupio mapu koju je objavio na svom Twitter nalogu @milos_agathon.

    Cijele porodice

    Demografski slom najavila je i studija “Analiza stanja stanovništva BiH i projekcija za razdoblje od 2020. do 2070. godine” Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA). Prema tom dokumentu, koji je objavljen u decembru prošle godine, demografski stručnjaci s Karlovog univerziteta u Pragu najavili su i mogućnost da bi 2070. godine u BiH moglo živjeti samo milion i po ljudi.

    Prema podacima Saveza izbjeglih i raseljenih osoba BiH, u proteklih sedam godina našu zemlju napustilo je više od 315.000 osoba. Predsjednica Saveza Mirhunisa Zukić kaže da je, nakon pojedinačnih odlazaka u početku, proces nastavljen iseljavanjem cijelih porodica, a mnogi su napuštali i radna mjesta kako bi krenuli ka Zapadu.

    Iako se smatralo da je u 2020., kao godini pandemije, iseljavanje zaustavljeno, lani je naša zemlja ostala bez 85.000 stanovnika.

    – Autobusima se odlazilo, cijele porodice. Najviše odlazaka u prošloj godini imali smo iz Posavine, Doboja, USK, Jajca, Bugojna, ali i iz Livanjskog kantona. Bosansko Grahovo je sablasno pust grad. Ljudi su odlazili i iz istočne i zapadne Hercegovine. Zanimljivo je da su ljudi iz Bobanovog Sela i Šuškovog Naselja, odakle su ranije odlazili na nekoliko mjeseci pa se vraćali, sada otišli trajno. A kada je lokalna vlast vidjela da mi to pratimo, zadužili su čovjeka da navečer pali svjetla po cijelom kvartu – kazala nam je Zukić.

    • Zukić:  Idu cijele  porodice

      Zukić: Idu cijele porodice

      FOTO: ARHIV


    Korak naprijed

    Nekada je to bila teška ekonomska situacija, ali u protekloj godini je politička nestabilnost glavni razlog odlaska, navodi akademik Muris Čičić, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH.

    – Naša istraživanja pokazuju da je u prošloj godini došlo do dominacije političkih faktora u odnosu na ekonomske. Ljudi sada bježe od neizvjesnosti, od ludila nacionalizma koje nas okružuje, od političke nesigurnosti, luđačkog sistema nametnutog u Dejtonu koji nas sprečava da se pomjerimo korak naprijed – kaže za “Avaz” Čičić.

    • Čičić:  Dominiraju  politički faktori

      Čičić: Dominiraju politički faktori

      FOTO: ARHIV


    Šta je osnovni problem

    U oblasti ekonomije postoje indikatori da se stanje popravlja, da pandemija bh. privredu nije oborila na koljena, dodaje Čičić, tako da je politički ambijent osnovni problem.

    – Mi smo nesretna zemlja koja je predmet raznih zakulisnih igara, naši prvi susjedi nam konstantno rade o glavi, a naši sugrađani koji nisu probosanski orijentirani više rade u korist naših neprijatelja nego u korist vlastite djece – navodi on.

    izvor: avaz.ba

  • Novi gradonačelnik Mostara Mario Kordić (HDZ)

    Novi gradonačelnik Mostara Mario Kordić (HDZ)

    Kandidat HDZ-a Mario Kordić izabran je za gradonačelnika Mostara nakon glasanja u trećem krugu izbora u Gradskom vijeću.

    Kordić je pobijedio kandidata Koalicije za Mostar Zlatka Guzina osvojivši 17 glasova. Guzin je osvojio 16 glasova vijećnika u Gradskom vijeću. Dva listića su bila nevažeća.

    S obzirom da ni Guzin ni Kordić ni u trećem krugu glasanja nisu imali 24 glasa, odnosno dvotrećinsku većinu, prema tumačenju OHR iz 2009. godine, za pobjedu je dovoljna prosta većina.

    Kordić je ljekar, direktor Doma zdravlja Mostar i posve novo lice u politici grada na Neretvi.

    U izboru za gradonačelnika grada na Neretvi bilo je osim Kordića i Guzina još dvoje kandidata, Irma Baralija i Arman Zalihić, koje su kandidirali Bh. blok i Prva mostarska partija.

  • “Moja adresa: Srebrenica” bojkotuje izbore 21. februara!

    “Moja adresa: Srebrenica” bojkotuje izbore 21. februara!

    Inicijativa “Moja adresa: Srebrenica” danas je donijela odluku da će bojkotovati ponovne izbore koji će se u ovoj općini održati 21. februara.

    Sa ovom odlukom su se složili kandidat za načelnika Alija Tabaković, kao i svi kandidati koji su se nalazili na kandidatskim listama za odbornike u Skupštini općine Srebrenica.

    Šef Izbornog štaba Inicijative “Moja adresa: Srebrenica” Sadik Ahmetović kazao je za Faktor da je odluka donesena jednoglasno.

    – Predstavnici svih probosanskih stranaka koji su činili Inicijativu saglasni su sa bojkotom. Odlučili smo se na ovaj korak zbog odluke Centralne izborne komisije BiH da se neće ponoviti izbori poštom. Lideri svih probosanskih stranaka koji čine ovaj blok stoje iza naše odluke – navodi Ahmetović, dodajući da osim što Srebreničanima u dijaspori neće biti omogućeno da ponovo glasaju, CIK je načinio još nekih propusta zbog kojih su se odlučili na bojkot ponovnih izbora.

  • Rudari prekidaju štrajk: Postignut dogovor o deblokadi računa s Elektroprivredom

    Rudari prekidaju štrajk: Postignut dogovor o deblokadi računa s Elektroprivredom

    Predstavnici Rudnika mrkog uglja Zenica i Breza danas su održali sastanak s predstavnicima koncerna Elektroprivrede, na kojem su ispunjeni uslovi koje su rudari tražili, a koji između ostalog obuhvataju i deblokadu računa.

    Ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Džindić je nakon održanog sastanka s rudarima kazao da je postignut dogovor te da će sutra uslijediti deblokada računa rudnika u Zenici i Brezi, nakon čega bi trebala poečeti isplata januarskih plaća.

    Ovo je za Klix.ba potvrdio i predsjednik Sindikata ZD RMU Zenica Izudin Spahijaj, koji je kazao da je sve dogovoreno u korist rudara.

    “Dogovoreno je sve u našu korist, odnosno, ono što smo tražili, to smo i dobili. Direktor rudnika i Elektroprivrede dogovorit će i uplatu doprinosa za 36 radnika, a obećano nam je i da daljnjih blokada računa neće biti nakon isplate plaća”, kazao je Spahijaj.

    Predstavnici Sindikata radnika u rudarstvu FBiH jutros su u Elektroprivredi održali sastanak nakon štrajka glađu i generalnog štrajka kojim je obustavljena proizvodnja u rudnicima.

    RMU Zenica je za doprinose dužan oko 153 miliona KM, ali im je račun blokiran zbog dijela duga od 4,9 miliona KM, dok je rudnik u Brezi dužan oko 110 miliona KM, a njihov je račun blokiran na iznos od 4,5 miliona KM.

    Više desetina rudara se okupilo pred zgradom RMU Zenica, a među njima i kolege iz Banovića, koji od svojih predstavnika očekuju zvanične informacije s održanog sastanka.