Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Jedina beba u gradu sa najstarijim stanovništvom u BiH

    Jedina beba u gradu sa najstarijim stanovništvom u BiH

    Bosansko Grahovo je jedna od najnerazvijenijih općina u Bosni i Hercegovini. Prema posljednjem popisu, ima „najstarije“ stanovništvo. Prosječna dob blizu 1.200 stanovnika ove općine je 52 godine. Prošle godine ovdje je rođena samo jedna beba, a jedina osnovna škola ima samo četiri prvačića.

    Mirela Šahman majka je jedine bebe rođene prošle godine u Bosanskom Grahovu. Rodom je iz Tešnja. U Bosanskom Grahovu živi skoro tri godine.

    “Imam sina starijeg dvije i po godine, Safeta, i Benjamina koji je rođen prošle godine. Ne radim nigdje, domaćica sam. Suprug radi tu na tresetu gore, gdje se pravi zemlja, humus. Već dugo godina, 17 godina već je tu. Ima skromnu, dobru platu, živimo od plate, normalno sve”, priča Šahman koja se ne žali što je ostala bez ikakvog poticaja kao majka dvoje male djece u općini čije je stanovništvo sve starije, po posljednjem popisu najstarije u Bosni i Hercegovini.

    “Ja kao nezaposlena porodilja, pošto nemam neki boravak po njihovom zakonu od tri godine, nisam ostvarila pravo na porodiljsko ni za Safeta ni za Benjamina, niti sam dobila pomoć od opštine. Ništa znači”, ističe majka dva dječaka.

    Poticaj od 500 maraka općina isplaćuje porodiljama koje su najmanje tri godine prijavljene u ovom gradu.

    “Nažalost, ja zaista ne mogu da mijenjam odluku”, poručuje načelnik Bosanskog Grahova, Uroš Đuran.

     

    N1

  • Taste Atlas objavio listu: Ovo je deset najpopularnijih jela u BiH

    Taste Atlas objavio listu: Ovo je deset najpopularnijih jela u BiH

    Cijenjeni gastronomski portal TasteAtlas sadrži najpopularnija domaća jela iz svake zemlje na svijetu, čime želi promicati kulturu “jedenja lokalno”, ali i informiranja putnika, gastronoma te svih onih željnih isprobavanja nečega autohtonog.

    Nedavno, TasteAtlas objavio je novu listu najpopularnijih jela iz brojnih država svijeta. Također, BiH se našla na listi sa najnovijom listom popularnih jela iz naše zemlje.

    Očekivano, na prvom mjestu je burek. Kako se navodi na sajtu TasteAtlasa, uprkos turskim korijenima burek je “izrastao” u ponosni dragulj bh. kuhinje.

    “Iako lokalno stanovništvo kaže da se burek može praviti samo s mesom, slično jelo se pojavljuje i sa različitim filovima”, navoedi Taste Atlas u opisu.

    Drugo mjesto su ćevapi, dok se na trećem mjestu nalazi sač. Četvrto mjesto pripada opet piti, ovaj put zeljanici. Peto mjesto prema TasteAtlasu je rezervisano za tufahiju, desertu koji je omiljen mnogima.

    Potom slijede kadaif, sirnica, livanjski sir, gurabija i na samom kraju buranija.

  • Orban u četvrtak u službenoj posjeti BiH

    Orban u četvrtak u službenoj posjeti BiH

    Premijer Mađarske Viktor Orban doputovat će u četvrtak, 4. aprila, u službenu posjetu Bosni i Hercegovini, potvrđeno je u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

    Ranije je Radio Slobodna Evropa, pozivajući se na izvore u Vijeću ministara BiH, javio da će Orbana sarajevskom aerodromu trebao dočekati Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

    Nakon toga će uslijediti razgovori mađarske delegacije sa Borjanom Krišto, predsjedavajućom Vijeća ministara BiH.

    Prethodno je 28. marta Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, najavio dolazak Orbana u dvodnevnu posjetu RS. Naveo je i da će Orbanu tom prilikom biti uručeno odlikovanje Orden RS na ogrlici. Mađarski premijer nije prisustvovao proslavi 9. januara, neustavnog Dana RS, tokom koje ga je Dodik odlikovao.

    Kako Slobodna Evropa neslužbeno saznaje, Orban će nakon Sarajeva otići u Banjaluku.

     

     

  • Mlaći i Cikotiću počelo suđenje za zločine nad zarobljenicima u Bugojnu

    Mlaći i Cikotiću počelo suđenje za zločine nad zarobljenicima u Bugojnu

    Čitanjem optužnice i uvodnom riječi Državnog tužilaštva počelo je suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću za zločine nad ratnim zarobljenicima počinjene na području Bugojna 1993. godine.

    Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, a Cikotić kao komandant Operativne grupe Zapad Armije BiH.

    Mlaćo se tereti da je naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, zahtijevajući da se napravi spisak 23 do 26 ekstremnih zarobljenika koji će biti likvidirani. Kako se navodi u optužnici, Vojna policija 307. brigade odvela je grupu zarobljenika prvo u prostorije “BH banke”, gdje su mučeni i premlaćivani, usljed čega su trojica preminula, a ostali su odvedeni na planinu Rostovo, gdje su ubijeni u oktobru 1993. godine.

    – Dževad Mlaćo naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremni izdvoje i odvedu na posebnu lokaciju, u prostorije motela na Rostovu, koju je lično odredio i na koju je, u periodu kada su zarobljenici premlaćivani i ubijani, dolazio – navodi se u optužnici.

    Dodaje se da je od premlaćivanja jedan zarobljenik na Rostovu preminuo, a jedan je uspio pobjeći prilikom transporta do motela, dok su ostali ubijeni iz vatrenog oružja. Posmrtni ostaci većine nikada nisu pronađeni.

    Tužilac Mladen Vukojičić ukazao je u uvodnoj riječi na lični dnevnik optuženog, u kojem se navodi: “Zvanično: Ne smijemo imati civilnih zarobljenika, tajno – ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira.” Dodao je da je u zabilješkama iz avgusta 1993. navedeno da se ekstremni izdvoje i unište, te da se nikom ne prijavljuju.

    Prema optužnici, Mlaćo je zaustavio transport zarobljenika u Zenicu zbog navodno sigurnosnih i tehničkih razloga.

    Vukojičić je kazao da su Ratno predsjedništvo i Mlaćo donosili odluke koje prevazilaze njihova ovlaštenja i prekomjerno utjecali na rad službe vojne sigurnosti.

    – Predsjednik Ratnog predsjedništva nije ovlašten da izdaje naloge bilo kom pripadniku vojnih organa – rekao je tužilac ukazujući na izjavu svjedoka da se “ništa nije moglo” bez Mlaće.

    Cikotića optužnica tereti da nije spriječio podređene pripadnike 307. brigade da počine krivična djela, kao i da je propustio da preduzme mjere zbog mučenja i ubistava ratnih zarobljenika. Vukojičić je ukazao na nekoliko dokumenata na osnovu kojih je Cikotić znao da postoji problem sa zarobljenicima, a među kojima je i naredba komandanta Trećeg korpusa da se zarobljenici prebace u Zenicu.

    – Svakom komandantu ovo bi bila više nego alarmantna situacija da provjeri šta se dešava – kazao je tužilac.

    Optužnica tereti Cikotića i da je od septembra do decembra 1993. izdavao naredbe podređenim pripadnicima 307. brigade da zatvorenike hrvatske nacionalnosti odvode na prinudne radove na prve borbene linije, gdje su kopali rovove i bili korišteni kao “živi štit”. Prilikom radova, kako se navodi, tri zatvorenika su smrtno stradala, a nekoliko ih je ranjeno.

    Odbrane su navele da u ovoj fazi neće iznositi uvodne riječi. Braniteljica Edina Rešidović je napomenula da je protiv Cikotića vođena istraga od 2006. do 2018. a da je ova optužnica podignuta na istim osnovama.

    Saslušanje prvih svjedoka zakazano je za 26. april, piše Detektor.

  • Statistika sve poraznija: BiH za deset godina ostala bez skoro 40.000 studenata

    Statistika sve poraznija: BiH za deset godina ostala bez skoro 40.000 studenata

    Broj studenata u BiH iz godine u godinu drastično se smanjuje. Tako su, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku (FZS), u zimskom semestru akademske 2023./2024. godine na visokoškolske ustanove upisana ukupno 50.354 studenta, što je za 6,1 posto, odnosno za 3.264 manje u odnosu na prethodnu godinu.

    Iako tačan broj upisanih studenata u cijeloj BiH za ovu akademsku godinu zvanično još nije poznat niti su podaci za RS objavljeni na stranici Republičkog zavoda za statistiku, uvidom u dosadašnje pokazatelje dolazi se do zastrašujućih podataka o tome da je BiH za desetogodišnji period, do sada, izgubila skoro 40.000 studenata.

    U akademskoj 2012./2013. godini u BiH je, prema statističkim pokazateljima, bio 117.321 student, od čega je u FBiH 72.601. U protekloj akademskoj godini BiH je imala 77.644 studenta, a od tog broja 53.618 ih je s prostora FBiH.

    Podaci su još šokantniji ako se zna da je akademske 2010./2011. godine BiH imala 120.920 studenata. Ta godina drži rekord po broju studenata, čiji je broj otad smanjen za skoro 44.000.

    Kakav je negativni trend kretanja broja studenata, pogotovo onih koji upisuju prvi put prvu godinu studija, vidljivo je iz jedne od dostupnih analiza koje je radila Agencija za visoko obrazovanje BiH. Tako je broj tih studenata u 2015./2016. godini iznosio 23.310, a dvije godine poslije pao je za čak 18 posto!

    Kako se smanjuje broj studenata u FBiH, govori podatak da su u 2022. diplomirala 10.374 studenta, što je za 10,1 posto ili za 1.163 studenta manje u odnosu na 2021. godinu.

    Pad broja studenata posebno je izražen u 2021./2022., kada je, prema podacima FZS-a, u zimskom semestru upisano ukupno 53.105 studenata, što je za 8,5 posto, odnosno za 4.952 manje u odnosu na prethodnu akademsku godinu.

    Ipak, posebno dramatičan pad broja upisanih studenata u FBiH dogodio se u zimskom semestru akademske godine 2019./2020., kada je u visokoškolske ustanove upisano ukupno 55.914 studenata, što je za 10,23 posto ili 6.371 manje u odnosu na prethodnu akademsku godinu.

    Zanimljivo je da, kao i u slučaju osnovnog obrazovanja, dok opada broj studenata, raste broj nastavnog kadra. Također, u isto vrijeme izdvaja se i sve više novca za visoko obrazovanje.

  • Rifat Karić iz Busovače pješke krenuo na hadž: Trenutno sam u Turskoj i postim svaki dan

    Rifat Karić iz Busovače pješke krenuo na hadž: Trenutno sam u Turskoj i postim svaki dan

    Rifat Karić iz Busovače prije nešto više od mjesec dana krenuo je pješke put Mekke. Put dug blizu 5.000 kilometara je njegov dugogodišnji plan, a za Klix.ba je ispričao kako je sve krenulo.

    Prije 19 godina, davne 2005. godine Karić je kao vozač autobusa prevozio hadžije iz Bugojna u Mekku i nazad. Upravo tada stvorila se želja i nijjet (namjera) da isti taj put prođe pješke. Iako je to htio učiniti dosta ranije, ova godina je, nakon dugogodišnjeg rada, godina kada je sve napustio i krenuo ka svetom mjestu muslimana.

    “Sve je to bilo sanjarenje dok nisam na Facebooku vidio da je Senad Hadžić iz Banovića krenuo pješke u Mekku da obavi hadždž. S obzirom na to da me ta vijest iznenadila, a on je već stigao na Pester, to je bilo 2012. godine, kada sam i sam odlučio krenuti. Međutim, rat u Siriji se dogodio i morao sam odgoditi polazak. Kada sam ponovo na Facebooku vidio čovjek krenuo prošle godine iz Austrije, ja sam odmah u sebi zanijetio da krećem 1. januara. Ali, 2024. donese rat z Gazi i zbog toga je moj polazak bio upitan i neizvjestan”, govori nam Karić.

     

    Ističe da o njegovom polasku u februaru prema Mekki niko nije znao. Samo je krenuo.

    “Radeći kao vozač, dok sam na pauzi, planirao sam sve od rute kretanja do potrebnih stvari i opreme i po malo kupovao po čitavoj Evropi na što sam naišao. Kao dugogodišnji planinar, znam šta mi treba. Najosnovniji dio opreme je ranac i cipele, ono ostalo se kupuje i u putu jer se ne može sve nositi. Tu nisam imao problema, a i kondicijski sam spreman. Guglajući rutu, a to sam usavršio radeći poslove vozača, odredio sam rutu s ukupnom kilometražom, ali to nije zvanično jer i dalje su ratna dejstva pa sam to ostavio da korigujem po potrebi gdje do sada hvala Allahu ide bez ikakvih problema”, dodaje u razgovoru za Klix.ba naš sagovornik.

    Njegova ruta započela je u Busovači, a zatim je posjetio Sarajevo, Sandžak, Kosovo, Makedoniju, Grčku i Tursku, dok su pred njim Sirija, Jordan, Saudijska Arabija, Medina i Mekka čime završava put dug oko 5.200 kilometara.

    U međuvremenu je spoznao da kroz Kosovo ne može proći jer nije imao vizu, zbog čega je tranzitovan, a Siriju će zbog nesigurnosti preletjeti avionom.

    Trenutno je prešao oko 1.400 kilometara, a dnevno prelazi oko 40 kilometara što će kako kaže biti dovoljno do kraja, da bi stigao na vrijeme.

    Svoje pješačenje će završiti u Medini, a tokom pohoda zadesio ga je i mjesec ramazan te posti od prvog dana.

     

    “Ulaskom u Tursku počeo je ramazanski post, hvala Allahu, do sada postim od prvog dana bez opterećenja i lagodno podnosim. Samim tim i zdravstveno stanje mi je hvala Allahu stabilno i pored toga što za mjesec i pol navršavam 67 godina. Nadan se, uz Allahovo određenje, da će i u buduće biti stabilno. Do kraja Turske ostalo je oko 600 km, što je pola puta”, kazao je naš sagovornik.

    Gdje god da je došao, imao je podršku ljudi koji su ga pomogli na njegovom putu, a jedan od imama turske džamije napisao mu je i poruku koja mu je otvorila brojna vrata na putu kroz Tursku.

    “Nadam se da će ostatak puta još bolje ići jer što više prelazim, sve sam čvršći, zahvaljujući upravo nijjetu koji je u pitanju, a to je posjeta najsvetijem mjestu na dunjaluku čemu se i radujem, a ta radost se ne može opisati”, pojašnjava Karić

    Na kraju je istakao da l je velika čast doživjeti i upustiti se u ovaj ni malo lagan projekat, ali da vjeruje da će uspjeti te da se ne može platiti stečeno iskustvo.

    “Ja sam u sebe bio siguran i odlučio sam uz Allahovu milost krenuti na put i obavit svoj iskreni nijjet sa završnicom na Arefatu i posljednjem tavafu oko Bejtullaha”, zaključio je Karić.

     

    klix

  • Provjerava se ima li ponovo mrtvih na biračkim spiskovima u BiH

    Provjerava se ima li ponovo mrtvih na biračkim spiskovima u BiH

    Na glasanju na Općim izborima u Bosni i Hercegovini prije dvije godine Dražen je u Tuzli na biračkom spisku pronašao svog djeda Dragutina. Ostao je šokiran, jer mu je djed preminuo 1980. godine.

    Pored djeda Dragutina, na biračkom spisku su bila imena i drugih članova porodice koji su preminuli prije više od 12 godina.

    Od Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Dražen je tražio da ispravi grešku i ona je uklonjena sredinom prošle godine.

    – Zatekao sam i pokojnu tetku i pokojnu babu na biračkom spisku – kaže Dražen za RSE.

    Primjer preminulih članova Draženove porodice koji su bili na biračkim spiskovima nije usamljen.

    Prema evidenciji Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine do sada je ustanovljeno više od osam hiljada umrlih osoba na biračkim spiskovima.

    U ovoj državnoj instituciji za RSE potvrđuju da je veći dio osoba “uklonjen iz tih evidencija”.

    Zbog dugogodišnjeg problema koji se odnosi na to da se preminuli nalaze na biračkim spiskovima, nevladina organizacija “Pod lupom”, koja nadgleda izbore, je šest mjeseci uoči održavanja lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine, počela provjere nepravilnosti koje se odnose na biračke spiskove.

    Prema njihovoj evidenciji, kako je potvrđeno za RSE, od početka ove godine, odnosno za protekla tri mjeseca, pronašli su “novih” hiljadu osoba koje su preminule, a koje bi se mogle nalaziti na biračkim spiskovima.

    Od Centralne izborne komisije, kantonalnih i entitetskih MUP-ova su zatražili informaciju da li se na centralnom biračkom spisku nalaze te osobe.

    Provjere u 70 općina i gradova

    Tehničke izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt nametnuo 26. marta jednim dijelom će regulisati i dugogodišnji problem u vezi biračkih spiskova.

    Izmjenama će se omogućiti elektronska identifikacija birača i elektronsko brojanje glasova kako bi se smanjile zloupotrebe na biračkim spiskovima.

    Pored toga, izmjenama će biti obuhvaćeni i birački odbori.

    Prema riječima Zorana Petoša, iz “Koalicije pod lupom”, najveći broj preminulih je bio u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH i to u Kantonu Sarajevo.

    Čak 390 osoba su u ovom kantonu preminule od početka godine i ova nevladina organizacija traži provjeru da li se i koliko ovih osoba nalaze na centralnom biračkom spisku.

    Centralni birački spisak je evidencija građana Bosne i Hercegovine koji imaju biračko pravo.

    Prema evidenciji Koalicije, u Banjoj Lluci je zabilježeno 247 preminulih osoba i za njih se traže provjere.

    Iz “Koalicije pod lupom” upozoravaju i na probleme neprijavljivanja smrti, posebno osoba koje su preminule u inostranstvu.

    – Ne dođe informacija u matične urede iz tih zemalja, i dalje postoje još ljudi koji imaju preko 100 godina, a koji se nalaze na biračkim spiskovima, jer nema dokaza o činjenici smrti da bi se te osobe mogle izbrisati iz evidencije – kaže za RSE Zoran Petoš iz “Koalicije pod lupom”.

    Na problem neprijavljivanja smrti ukazali su i u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine. Za RSE navode da se radi o “osobama koje potiču iz ruralnih sredina, a koje nemaju rodbinu, koja bi tu smrt i prijavila”.

    Pojašnjavaju da su tri institucije – općinski matični uredi, ministarstva unutrašnjih poslova i Agencija za identifikaciona dokumenta (IDDEEA) dužne prijaviti umrle i nove punoljetne osobe na vrijeme za ažuriranje centralnih biračkih spiskova.

    Šta kažu iz MUP-ova?

    Osim od Centralne izborne komisije, “Koalicija pod lupom” zatražila je provjere o umrlim osobama od kantonalnih i entitetskih MUP-ova.

    U Bosni i Hercegovini postoje dva entitetska i deset kantonalnih MUP-ova.

    RSE je svim policijskim tijelima poslala upit o tome da li imaju informaciju u vezi toga da li se preminuli nalaze na biračkim spiskovima.

    Tri od deset kantonalnih ministarstava su poslali odgovor do zaključenja teksta.

    Tako je iz MUP-a Kantona 10, rečeno kako “nisu upoznati da li na biračkim spiskovima ima umrlih osoba”, te da “nisu upoznati ni sa određenim zloupotrebama biračkih spiskova”

    Prema podacima “Koalicije pod lupom”, 68 osoba je preminulo od početka godine, zbog čega su zatražili provjeru od policije da li se ove osobe nalaze na biračkim spiskovima.

    – Te provjere su u toku – kažu za RSE iz Ministarstva unutrašnjih poslova Livanjskog kantona, jednog od deset kantona u Federaciji BiH.

    I Ministarstvo unutrašnjih poslove Kantona Sarajevo provjerava informacije dostavljene iz “Koalicije pod lupom”, navodi se u odgovoru iz ove institucije za RSE. Poručuju i da “uredno ažuriraju biračke spiskove”.

    U odgovoru za RSE iz MUP-a Tuzlanskog kantona, provjerava se da li se 42 osobe preminule osobe nalaze na biračkim spiskovima, broj koji je utvrdila “Koalicija pod lupom”.

    Provjere su tražene i za MUP Zapadnohercegovačkog kantona gdje je preminula 91 osoba.

  • Saradnja zvanično započela: U Sarajevo prvi put sletio avion kompanije “Ryanair”

    Saradnja zvanično započela: U Sarajevo prvi put sletio avion kompanije “Ryanair”

    Na Međunarodni aerodrom Sarajevo po prvi put je sletio avion kompanije “Ryanair”, čime je započela saradnja aviokompanije i aerodroma u glavom gradu. Avion je letio na liniji Geteborg – Sarajevo.

    “Ryanair” će od aprila ove godine uvesti pet direktnih aviolinija iz glavnog grada BiH, a oni će ići za Brisel, Geteborg, London,  Memingen i Milano.

    Prema objavljenom planu, obavljat će se preko 20 letova sedmično, a u prvih 12 mjeseci je očekivano preko 200.000 putnika iz i za Sarajevo.

     

    avaz

  • Sankcionirani i dalje bez bankovnog računa i plata: Volontirati neće, rješenja nema

    Sankcionirani i dalje bez bankovnog računa i plata: Volontirati neće, rješenja nema

    Bez obzira na to kako ih zvali i koliko podcjenjivali, sankcije su bh. dužnosnike ipak stavile u ozbiljne probleme. Nastavljen je trend zatvaranja bankovnih računa osobama sa crne liste SAD-a. Rješenje za problem isplate plata i naknada još nije pronađeno. Ozbiljne posljedice za, podsjetimo, i ozbiljna djela.

    Crna lista SAD-a i bh. zvaničnici. Odavno puna, u najavi nova imena. Nije bilo zabrinjavajuće dok nije postalo konkretno. Bankovni računi zatvoreni, plata iz budžeta upitna. Talas upozorenja nije poštedio bankarski sektor, a oni biraju sačuvati sebe.

    Svaki rizik kojim banka ne može efikasno upravljati ili ovladati, poslovni odnos koji iz bilo kojeg razloga može ugroziti poslovanje banke i tako generalno narušiti sigurnost, prava, interese građana i privrede kao klijenata banke ili dovesti do eskalacije sistemskog rizika za Federaciju BiH ili BiH, predstavljao je i predstavlja obavezu banke za postupanje u skladu sa važećim zakonskim okvirom – naveli su iz Agencije za bankarstvo FBiH.

    I upravo je problem što je zakonski za isplatu plata potreban bankovni račun. Blagajnički maksimum, zakonom određen, iznosi 200 maraka. Poznato je da plata parlamentaraca iznosi mnogo više od toga. Od razlike odustati neće, pa mole za pomoć. Poput Marinka Čavare koji je pod sankcijama od 2022. godine.

    Dana 18.3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun.

    Pitali smo službe u državnom parlamentu imaju li rješenje, ali odgovor do ovog momenta nismo dobili. A nije Čavara jedini. U sličnoj situaciji je, primjera radi, i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, koja također platu prima iz državnog budžeta. Za one iz Republike Srpske koji obnašaju dužnosti u okviru entiteta situacija je nešto lakša jer rješenje, tvrde, imaju.

    „Našli smo rješenja, rješenja nisu za javnost. Jer ako danas kažemo kako smo mi neko pitanje riješili onda će ti koji su nametnuli te sankcije potruditi se da nam i to pokvare“, poručio je Radovan Višković, premijer RS (SNSD).

    Rješenje možda i postoji, ali prepreka ima još. Poput izlaska na izbore, jer je prema Zakonu i za ovaj poduhvat potreban bankovni račun stranke. Znaju to u SDS-u koji odavno traže rješenje za ovaj problem.

    „Moći ćemo izaći na izbore, samo to neće biti preko ovog računa koji će biti ugašen. Postojat će neki drugi račun preko kojeg će se poslovati i uplatiti taksa ili kotizacija“, tvrdi Milan Miličević, predsjednik SDS.

    Ne brinu sankcije sve. Barem ne javno. Pojedini poput Milorada Dodika nastavljaju u pravcu koji ih je do sankcija i doveo.

    „Pa šta? Nemam onu karticu za plaćanje, nisam je nikad ni imao. Ali uvijek u džepu imam ponešto novca. Još uvijek prolazi. A imam i prijatelja“, kazao je Milorad Dodik, predsjednik RS (SNSD).

    Na američkom spisku sankcionisanih trenutno je 47 imena. Svi zbog svjesnih radnji ili narativa. A o posljedicama kasno se razmišlja.

    „Čemu tolika kuknjava kako će oni koji itekako veliku imovinu imaju, sad smo se mi zabrinuli kako će oni primati platu. Svoj problem moraju da rješavaju preko države. Država će se obratiti onome ko je izvršio sankcije, od Ambasade pa do OFAC-a“, kazala je Svetlana Cenić, ekonomski ekspert.

    Cijela priča osvijestila je mnoge koji su američke sankcije do sada gledali tek kao mrtvo slovo na papiru, bez konkretnih posljedica. Jer one postoje, a sankcioniranih će, podsjećamo, biti još.

     

    federalna.ba

  • Zasjeda Parlament BiH, raspravljat će se o Prijedlogu zakona o Vrhovnom sudu

    Zasjeda Parlament BiH, raspravljat će se o Prijedlogu zakona o Vrhovnom sudu

    BiH je jedina zemlja u regionu koja nema vrhovni sud i jedina država u Evropi koja nema Vrhovni sud ili instituciju koja je pandan vrhovnom sudu, a u smislu tijela koje će biti zaduženo za ujednačavanje sudske prakse

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na sjednici zakazanoj za danas trebalo da razmatra principe Prijedloga zakona o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač poslanik Denis Zvizdić (NIP).

    Prije sjednice Doma predviđeno je održavanje sjednice Ustavnopravne komisije koja bi, drugi put, trebala razmatrati usaglašenost sa Ustavom i pravnim sistemom BiH, te principe predloženog zakona.

    Naime, Predstavnički dom na sjednici krajem februara nije prihvatio ranije dostavljeno negativno mišljenje Ustavnopravne komisije i vratio joj je predloženi zakon na ponovno razmatranje i dostavljanje novog izvještaja.

    Predloženim zakonom se uređuje organizacija, nadležnost, javnost rada, finansiranje i sva druga pitanja u vezi sa osnivanjem i funkcionisanjem vrhovnog suda BiH kao najvišeg kasacionog suda u BiH, koji osigurava dosljedno tumačenje prava na teritoriji cijele BiH.

    Predlagač zakona Denis Zvizdić je ranije kazao da je više razloga zašto smatra da je ovaj zakon potreban.

    Po njegovim riječima, BiH je jedina zemlja u regionu koja nema vrhovni sud i jedina država u Evropi koja nema Vrhovni sud ili instituciju koja je pandan vrhovnom sudu, a u smislu tijela koje će biti zaduženo za ujednačavanje sudske prakse.

    Zvizdić je naveo da je potreba uspostave vrhovnog suda jasno definisana i u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

    Predstavnički dom bi trebao razmatrati i principe Prijedloga zakona o dopunama Zakona o odbrani BiH, koji je predložio Dom naroda državnog parlamenta.

    Kako je navedeno u obrazloženju predloženog zakona, razlog za njegovo donošenje je popunjavanje pravne praznine u važećem propisu.

    Pojašnjeno je da je članom 10 Zakona o odbrani BiH propisano da je Parlamentarna skupština BiH nadležna za potvrđivanje postavljenja načelnika i zamjenika načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga; komandanta i zamjenika komandanta Operativne komande Oružanih snaga; komandanta i zamjenika komandanta Komande za podršku Oružanih snaga i svih oficira s činom generala u Oružanim snagama.

     

    Potvrda imenovanja

    Jednako tako je propisano da Parlamentarna skupština potvrđuje imenovanja u roku od 45 dana od dana kada joj Predsjedništvo BiH dostavi svoju odluku o imenovanju.

    Navedeno je da važećim zakonom nije propisano šta kada Parlamentarna skupština BiH u roku ne potvrdi odluku Predsjedništva BiH, “te je bilo situacija kada su osobe obavljale funkciju bez važeće odluke o postavljenju”.