Category: BiH

Kako Klix.ba saznaje, određene stvari su se već pokrenule i sada je na državnim ministrima i aktuelnoj vlasti da prelomi i donese jedinu logičnu odluku. Već početkom naredne sedmice trebala bi se napokon održati i sjednica Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga koja može biti motor daljnjih procesa.

Ministarstvo sigurnosti BiH je ranije zaprimilo informaciju Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika (INCB) da je Komisija (Commission on Narcotic Drugs-CDN) odlučila da izbriše kanabis i sa liste zabranjenih supstanci.

Sjednica Komisije zakazana za ponedjeljak

Ova informacija će se naći na dnevnom redu sjednice Komisije obzirom da je Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, između ostalog, donesen zbog provođenja međunarodnih konvencija o opojnim drogama. Ranije je Komisija oformila radnu grupu koja je izradila prijedlog izmjene zakona. Mišljenja entitetskih ministarstava zdravstva su dostavljena i bit će također razmatrana na sjednici Komisije.

Međutim izmjena postojećeg zakona nije potrebna za legalizaciju kanabisa odnosno promet istog u svrhu liječenja pacijenata.

Sve je moglo biti završeno mnogo ranije da je Komisija za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga radila svoj posao i zasjedala na vrijeme. No, kako je to već kod nas slučaj, ništa od toga se nije desilo.

Posljednja sjednica Komisije (u starom sazivu) je održana 15. aprila 2019. godine. Do danas nije održana ni konstituirajuća sjednica novog saziva Komisije, ali je kako Klix.ba saznaje planirana sutra – 4. jula. Na čelu Komisije je ministrica civilnih poslova BiH, u ovom trenutku Ankica Gudeljević.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH za Klix.ba su kazali da je Vijeće ministara BiH na 15. sjednici održanoj 2. septembra 2020. godine donijelo Odluku o imenovanju članova Komisija za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, ali nakon te usvojene Odluke desilo se nekoliko izmjena članova komisije, pandemija pa i smrt jednog člana (ministar Vjekoslav Mandić op.a.) što je, kako navode, značajno utjecalo na rad komisije.

No i to je riješeno u maju ove godine, pa je sada sve formalno-pravno spremno da se počne raditi posao kako bi građani oboljeli od različitih bolesti svoj put ka izliječenju mogli legalno potražiti i u kanabisu.

To znači da je Komisija sada kompletna i da može utvrditi prijedlog izmjena liste opojnih druga te kanabis s liste 1 “zabranjena tvar i biljka” prebaciti na listu 2 “tvar i biljka pod strogom kontrolom”, a čiji je promet dozvoljen u skladu s međunarodnim konvencijama o opojnim drogama te dostavi prijedlog Vijeću ministara BiH.

Šta je potrebno uraditi

Izmjene i dopune liste, Vijeće ministara donosi nakon konsultacija s Komisijom za opojne droge i Agencijom za lijekove, uzimajući u obzir izmjene ili dopune prema mehanizmima uspostavljenim po međunarodnim konvencijama o kontroli nad opojnim drogama.

Ono što je potrebno uraditi jeste da se canabis sa liste iz Tabele 1 prebaci u Tabelu 2 što znači da više neće biti “zabranjena tvar i biljka” već “tvar i biljka pod strogom kontrolom”, kao što se nalaze već mnogi lijekovi koji se koriste u medicinske svrhe.

“Tvar i biljka koja je pod međunarodnom kontrolom ne može biti razvrstana u tabelu koja bi je podvrgla kontrolnim mjerama manje strogim od onih koje se za pojedinu tvar ili biljku zahtjevaju u skladu s međunarodnim konvencijama o kontroli nad opojnim drogama”, piše u bh. Zakonu o opojnim drogama. A što je trenutno slučaj u Bosni i Hercegovini odnosno suprotno zakonu.

S obzirom da se BiH obavezala poštovati sve međunarodne konvencije, tako se po automatizmu obavezala i preuzeti mehanizme u vezi s kontrolom opojnih droga.

A kako rekosmo na početku teksta, Međunarodni odbor za kontrolu narkotika (INCB) obavijestio je bh. nadležne organe da je Komisija (Commission on Narcotic Drugs-CDN) odlučila izbrisati kanabis i kanabis resin iz supstanci koje su “zabranjena tvar i biljka” i relaksirati njenu primjenu u medicinske svrhe.

Trenutno Bosna i Hercegovina krši sopstvenu zakonsku regulativu, ali i međunarodne konvencije na koje se obavezala poštovati. Zakon o opojnim drogama je jasan i preostaje samo da se poštuje i usklađuje s međunarodnim normama. Svaki izgubljeni dan po ovom pitanju je direktno protiv interesa svih građana naše države.

Kako nam je rečeno, u periodu od 2008. do 2022. godine, na Autocesti A1 ostvareno je ukupno 110.340.857 prolaza.

Prvu godinu otkako je autocesta puštena u promet, tačnije 2008. godine, Autoceste Federacije BiH zabilježile su 2.848.190 prolaza. Uprkos zabilježenom rastu 2009. godine i ostvarenih 4.225.720 prolaza, od 2010. do 2012. godine Autocesta A1 bilježila je pad u broju prolaza.

Ipak od 2013. godine, bilježi se i intenzivan rast broja prolaza te se on od 5 miliona 2013. godine povećavao na više od 12 miliona 2019. godine.

“Svake godine bilježi se kontinuirani rast prometa na izgrađenom dijelu Autoceste A1, izuzev pandemijske godine, kada je zbog mjera zatvaranja promet u cijelome svijetu bio drastičnom padu”, rekli su nam iz Autocesta FBiH.

Iako podaci iz ranijih godina za sada ne mogu da se upoređuju sa 2022. godinom, iz Autocesta FBiH su saopćili kako je u prva četiri mjeseca ove godine ostvareno ukupno 3.963.070 izlaza s Autoceste A1.

Ono što treba naglasiti jeste da su isti podaci zatraženi i za dijelove autoceste koja prolazi kroz RS, tačnije dionice Banja Luka – Doboj i Gradiška – Banja Luka, ali i više nakon mjesec nakon upita iz kompanije Autoputevi RS nisu dostavili tražene odgovore.

Šta je izgrađeno, a šta u izgradnji?

Kao što je poznato od ranije, Autocesta A1 gradila se u etapama, a njen početak nalazi se na sjeveru Bosne i Hercegovine gdje počinje dionica Svilaj – Odžak koja je duga 10,7 kilometara i koštala je 69,2 miliona eura s PDV-om.

Osim ovog dijela, izgrađena je i tzv. Zenička zaobilaznica koja se sastoji od tri poddionice Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i dio poddionice Donja Gračanica – Tunel Zenica ukupne dužine 11 kilometara.

Također, u upotrebi su i dijelovi Autoceste Zenica jug – Sarajevo sjever, Sarajevo sjever – Sarajevo zapad kao i Sarajevo zapad – Tarčin.

Na krajnjem jugu Bosne i Hercegovine, kada je riječ o izgradnji Autoceste u funkciji je dio puta Međugorje – Bijača koji bi u budućnosti trebao predstavljati i osnovu za početak dijela Jadransko – jonske autoceste koja bi trebala prolaziti i kroz Bosnu i Hercegovinu.

Kada je riječ o dijelovima ceste koji su u izgradnji, trenutno se najkompleksniji radovi izvode u centralnom dijelu BiH i u Počitelju. Na dionici Nemila – Poprikuše u toku su najkompleksniji radovi koji se odnose na izgradnju 3,65 kilometara dugog tunela Golubinja.

“Tunel Golubinja se nalazi na kritičkom putu i završetak radova će zavisiti od geologije terena u tunelu. Krenuli smo ranije jer smo znali da je geologija najteža do sada u tunelu na Koridoru 5C, a ovo je ujedno i najduži tunel, poslije tunela Prenj, koji će dosta kasnije biti napravljen. Ovo će u jednom trenutku biti najduži tunel na Koridoru 5C. Ako sve bude teklo planiranom dinamikom završetak očekujemo do juna 2024. godine”, kazao je ranije za Klix.ba šef projekta Reuf Kadrić.

Prema planovima, ova dionica bi trebala biti završena do juna 2024. godine.

U Hercegovini, trenutno se najveći radovi izvode od dionice Bijača – Međugorje prema Počitelju gdje je u toku izgradnja dionice Počitelj – Zvirovići i mosta Počitelj, a radove na ovom dijelu izvodi kompanija Hering iz Širokog Brijega i ukupna vrijednost radova je 28.114.889 eura.

Nakon završetka izgradnje, ova dionica trebala bi se spojiti s dionicom Buna – Počitelj koja je završena, a u promet će biti puštena po završetku poddionica koje su u izgradnji.

Trasa počinje na oko četiri kilometra južno od sela Hodbine i ne presijeca gušće naseljena područja, nego prolazi iznad kanjona Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj.

Kada je riječ o ostalim dionicama, iz Vlade FBiH su saopćili kako će do 15. augusta u promet biti pušten dionica od Tarčina do Bradine, uključujući i tunel Ivan, a dužina ove dionice iznosi 6,9 kilometara.

Krajem 2021. godine probijene su obje cijevi tunela Ivan koji je dug 1.721 metar. Izgradnja tunela je koštala 57,6 miliona eura bez PDV-a.

Povodom gradnje dijelova autoceste prema jugu BiH nešto ranije se oglasio i direktor Autocesta FBiH Elmedin Voloder koji je naglasio kako je izgradnja tunela koji će prolaziti kroz Prenj ključna za cijeli Koridor 5C, a samim tim i Autocestu A1.

“Pred nama su godine značajnog povećanja obima gradnje i velikih ulaganja u završetak autoceste na Koridoru Vc. Naravno da je moguće ubrzati izgradnju i mi to već radimo na svim dionicama. Ukoliko uspijemo realizirati sve što planiramo uraditi, a već smo puno toga i uradili, rok do 2028. koji su naveli federalni premijer i resorni ministar su realni, uz uvjet izgradnje tunela Prenj u periodu od šest godina”, naveo je Voloder za Fenu.

U međuvremenu su, kako je dodao, raspisali tendere i na sjeveru i na jugu zemlje. Osim toga, na sjeveru pripremaju tender za posljednju dionicu od Ozimica do Poprikuša i u ovoj godini planiraju potpisati ugovore za sve dionice do Doboja.

“Naš plan je da sjeverni dio Koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Doboja, završimo do kraja 2025. godine. Na jugu su tenderi u toku i bit će do kraja godine ugovorene dionice i raspisani tenderi za sve dionice, osim od Bradine do tunela Prenj i od tunela Prenj do Mostara sjever, jer su ove dionice u fazi projektovanja”, naveo je Voloder.

Klix.ba

Snimke ovog poduhvata je još 11. juna zabilježio Vahid Ponjević, a nakon što ih je objavio Goran Piralić, prijatelj samog Kurtagića, proširile su se društvenim mrežama velikom brzinom.

U objavi na Facebooku Piralić je pojasnio kako se na fotografijama može vidjeti “grom” Adnan Rapid Kurtagić koji spašava svjetske kaskadere, a koji iza sebe imaju mnogo iskustva u ovakvim ekstremnim situacijama i scenama.

Naglasio je kako je u ovom slučaju bilo obrnuto te da ih je Kurtagić “držao kao bebe u rukama i plivao s njima prema obali”.

“Mi stvarno ne znamo kakve veličine imamo u svom gradu, a jedan od njih je moj brat Rapid”, zaključio je svoju objavu Piralić.

Upravo u tom momentu su nastale sada već viralne fotografije, a Kurtagić ističe da je samo radio svoj posao.

Kazao je kako 1999. godine započeo trenirati kajak na divljim vodama, ali da posljednjih godina radi kao skiper i član rescue tima koji osigurava rafting ture na rijeci Uni.

Govoreći o tome koliko je Una opasna za one koji je “ne poznaju”, istaknuo je da uz adekvatno osiguranje nema potrebe za strahom.

“Dugo se bavim time. Do sada sam s kolegama iz ‘UNA RC’ Kiro Raftinga radio na osiguravanju bezbroj rafting tura, snimanja ili sličnih događaja koji su se odvijali na rijeci. Do sada se nikada nije desilo da neko strada tom prilikom”, pojasnio je Kurtagić.

Iako se više ne takmiči u sportovima na divljim vodama, istaknuo je kako je rafting i Una sastavni dio njegovog života.

Premda su njemu ovakva spašavanja dio svakodnevnice, fotografije koje je zabilježio Ponjević uz brojne pohvale na društvenim mrežama ipak pokazuju koliko je ovaj čin neuobičajen i odvažan.

Adekvatne vremenske prilike ove godine su dovele do bržeg prispijevanja pšenice, a žetva u najvećoj žitnici u Bosni i Hercegovini u punom je jeku.

Ratari u Semberiji uz mehanizaciju obavljaju sve poslove na svojim parcelama, u nadi da će nadležni poduzeti neophodne korake u cilju povećanja otkupne cijene ove žitarice.

“Mi se sada kao lavovi borimo s otkupnom cijenom koja nije na zadovoljavajućem nivou. Tome je doprinijela nekorektnost mlinsko-pekarske industrije iz koje nam se za kilogram pšenice nudi 55 feninga, čime pokazuju da su bez stida i obraza. U ponedjeljak bi trebao biti održan sastanak s nadležnima sa svih nivoa vlasti, a ukoliko se stvari ne promijene, pšenicu smo spremni prosuti po putu”, kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić.

Ratari bi se, kako saznajemo, zadovoljili sa 80 feninga po kilogramu pšenice.

Kvalitetni prinosi

U selima Semberije 13 hiljada hektara zemlje nalazi se pod zasadima pšenice, a dok je pet hiljada hektara pod ječmom. Za razliku od lani, ove godine prinosi su izuzetno dobrog kvaliteta, međutim, prema riječima Bakajlića, njega u drugi plan potiskuje već spomenuti problem.

“Ovogodišnji prinosi su varijabilni i kreću se od tri i po do četiri i po tone pšenice po hektaru, a važno nam je da je kvalitet dobar. Tome je doprinijela i ispodprosječna vlažnost zraka, međutim, nama džaba sve to kad ćemo većinu prinosa ostaviti za stočnu hranu”, dodaje Bakajlić.

Semberija kao najveća žitnica u BiH raspolaže s 33 hiljade hektara obradivog zemljišta, ujedno pružajući i najveći potencijal za proizvodnju domaće hrane, odnosno voća, povrća, mesa, mlijeka i njegovih prerađevina. Međutim, sve poljoprivredne oblasti danas su u problemu.

“Mi sada imamo situaciju da otkupna cijena jednog litra mlijeka iznosi 58 feninga, dok se on u marketima prodaje po cijeni koja se kreće od dvije do dvije marke i 20 feninga, što je nevjerovatno. Isti takav je problem i sa mesom, međutim, nadležne to očito ne zanima jer u svoj fokus sada stavljaju izbore”, naglašava Bakajlić.

“Jedemo splačine”

Na sve to problem je i nelojalna konkurencija, a Bakajlić navodi da se ništa ne čini na zaštiti domaće proizvodnje o kojoj se kontinuirano priča, ali bezuspješno.

“Mi u Bosni i Hercegovini jedemo splačine tuđih zemalja. Uvozno mlijeko, meso i ostali proizvodi sumnjivog su kvaliteta, jer se adekvatne provjere ne vrše. Sve to dovodi do još katastrofalnije situacije i ja mislim da smo već došli na dno, iz kojeg ćemo se sigurno veoma teško podići”, ističe Bakajlić.

Inače u proteklih šest i po godina u selima Semberije od poljoprivrede je odustalo skoro deset hiljada proizvođača, a prema prognozama zemljoradnika, takav negativan trend će biti nastavljen, jer su adekvatne mjere samo mrtvo slovo na papiru.

izvor: klix.ba