Author: Vedad Rejhan

  • Posjetili smo trening RK Donji Vakuf i razgovarali s trenerom i rukometašima

    RK Donji Vakuf je osnovan 2016. godine i već devet godina se takmiči u 1. Rukometnoj ligi Federacije – Grupa Sjever. Ovaj klub se od samog osnivanja oslanjao na igrače iz vlastite škole rukometa iz koje je za kratko vrijeme izraslo nekoliko respektabilnih rukometaša.

    Klub je sve ove godine funkcionisao isključivo zahvaljući grupi entuzijasta i ljubitelja rukometa iz Donjeg Vakufa, a danas piše najuspješnije stranice od svog osnivanja. Nakon 15 odigranih kola, RK Donji Vakuf zauzima peto mjesto na tabeli uz omjer od 8 pobjeda i 7 poraza, a uspjeli su vezati i četiri uzastopne pobjede.

    Prisustvovali smo treningu ovih momaka nakon kojeg smo obavili razgovor sa trenerom Adnanom Kolašincem, predsjednikom i još uvijek aktivnim igračem Amerom Veremom, kapitenom Farisom Rujancem, a pridružio nam se i jedan od najboljih igrača, Salih Kero.

     

    Trener Kolašinac je odmah na početku ukazao na vrijednost i težinu posljednih trijumfa protiv respektabilnih protivnika.

    Upisali smo dvije pobjede u gostima na teškim terenima, u Brčkom i Travniku. Posebno je bila teška utakmica u Brčkom protiv ekipe koja je tehnički potkovana i veoma borbena. Zahvaljujući pomenutim pobjedama, učvrstili smo se na petom mjestu što nam je donijelo i dodatni ugled kod sudija, što u prošlosti nije bio slučaj.

    Rukomet je oduvijek bio popularan sport u Donjem Vakufu i kada je pitanju naša regija, uvijek smo bili u samom vrhu, odmah iza Travnika, Gornjeg Vakufa, Jajca i Bugojna i takmičili se u tadašnjoj Republičkoj ligi. Poslije rata smo imali problem s dvoranom, nismo imali adekvatne uslove. Desio se taj neki period u kojem klub nije postojao i nismo mogli održati kontinuitet kao što su imali neki gradovi u Bosni i Hercegovini. Drago nam je da se ponovo vraćamo u fokus i da bilježimo dobre rezultate.

     

    Amer Verem je predsjednik Uprave. Iako je zagazio u petu deceniju života, još uvijek može dati svoj doprinos, a pruža i veliku podršku mladim igračima.

    Na samom početku, moram ispričati jednu zanimljivost, odnosno kako smo pokrenuli ovaj klub. Faris Rujanac mi je tada poslao poruku s molbom da oformimo klub. Rekao sam mu, možemo probati, ali moraš dovesti barem deset dječaka koji žele početi trenirati. Naravno, on je to uadio, a ubrzo smo oformili i upravu. Ostalo je historija.

    Od samih početaka, oduvijek sam vjerovao u naš klub, a ove godine smo jednostavno naplatili sav rad i trud u proteklih devet godina. Ekipa je sastavljena od igrača koji su sazrili za pobjede. Poklopilo nam se i to da nam se ove godine vratio i jedan od najboljih igrača, ako ne i najbolji igrač lige, Faris Rujanac.

    Faris Rujanac, kapiten i najbolji igrač koji iza sebe ima iskustvo igranja u Premier ligi.

    Iskustvo igranja u Premier ligi je veoma značajno za mene. Posljednju godinu sam nastupao u Vogošći, a jedan od saigrača mi je bio i Fahrudin Melić koji iza sebe ima bogato internacionalno iskustvo, a između ostalih je nastupao i za PSG. Međutim, nakon razgovora sa Amerom i Adnanom, odlučio sam se vratiti u matični klub i došao sam da pomognem koliko mogu.

    Salih Kero je također u klubu od njegovog osnivanja. Igra na poziciji krila, a njegovu igru odlikuje vrhunska završnica, kao i atraktivni golovi.

    Rukomet je moj omiljeni sport i želim igrati sve dok me zdravlje bude služilo. Želim iskoristiti ovu priliku da pozovem publiku na komšijski derbi koji se igra u nedjelju, a ugostit ćemo rivale iz Jajca.

    Zaista raduju sve bolji rezultati koje ostvaruju naši rukometaši, a to je prepoznala i domaća publika koja u sve većem broju posjećuje domaće utakmice našeg kluba.

  • U Bosni i Hercegovini u prošloj godini 222 osobe poginule u saobraćajnim nesrećama

    Tokom 2024. godine na bosanskohercegovačkim putevima dogodilo se ukupno 35.854 saobraćajnih nesreća od čega 8.007 sa poginulim i povrijeđenim osobama, a 27.847 sa materijalnom štetom, navodi se u godišnjem izvještaju BIHAMK-a o ukupnom broju saobraćajnih nesreća, njihovim uzrocima i posljedicama.

    U saobraćajnim nesrećama život su izgubile 222 osobe, 1.842 zadobilo je teže tjelesne povrede, dok je 9.458 osoba pretrpjelo lakše tjelesne povrede.

    Tokom protekle godine registrovano je 706 nesreća više u odnosu na 2023. godinu, što izraženo u procentima prikazuje povećanje ukupnog broja saobraćajnih nesreća za 2,01 posto.

    Broj saobraćajnih nesreća sa poginulim i povrijeđenim osobama povećan je za 342 ili 4,46 posto. Kada su u pitanju saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom, u protekloj godini registrovano je 359 nezgoda više u odnosu na 2023. godinu, odnosno 1,31 posto.

    U protekloj godini na putevima širom BiH u prosjeku je svakog dana zabilježeno 98 saobraćajnih nesreća u kojima je, svakodnevno, teže povrijeđeno u prosjeku pet osoba, dok je 26 pretrpjelo lakše tjelesne povrede.

    Prosječna smrtnost u saobraćajnim nesrećama u BiH iznosi šest poginulih na 1.000 saobraćajnih nesreća.

     

    bhrt

  • Zašto građani FBiH sele u RS, a građani RS u FBiH – migraciona kretanja unutar BiH pokazuju novu realnost

    Ne iseljavaju se građani BiH samo u inzemstvo, već naša zemlja ima i svoje unutrašnje migracije. U 2024. godini, unutrašnje migracije u Bosni i Hercegovini obuhvatile su 32.080 osoba koje su promijenile svoje prebivalište, pri čemu su zabilježene značajne razlike među entitetima i distriktom Brčko, pokazali su novi podaci o demografskim kretanjima, koje je objavila Agencija za statistiku BiH.

    Federacija Bosne i Hercegovine primila je 21.678 stanovnika, što predstavlja porast od 6,8% u odnosu na prethodnu godinu, dok je Republika Srpska zabilježila priliv od 9.919 stanovnika, što je povećanje od 8,3%. Brčko distrikt, s 483 novopridošlih, bilježi pad od 4,5%.

    Istovremeno, u istom periodu, broj odseljenih iz FBiH iznosi 21.772. što u odnosu na isti period prošle

    godine pokazuje povećanje za 7,1 %, iz RS 9,664. što u odnosu na isti period prošle godine pokazuje povećanje za 8,0 %, Brčko distrikta 644 stanovnika što u odnosu na isti period prošle godine pokazuje smanjenje za 4,2 %. Ukupni migracioni saldo Republike Srpske je 393, Federacije Bosne i Hercegovine – 94, a Brčko distrikta je – 161.

    Podaci sugeriraju da su mladi i radno sposobni građani glavni akteri unutrašnjih migracija. Naime, najveći broj preseljenog stanovništva unutar Bosne i Hercegovine bilo je starosti od 20-39 godina (13.910

    stanovnika) što predstavlja 43,4 % ukupnih kretanja. Posmatrano prema spolnoj strukturi, udio ženske

    populacije u ukupnim migracionim kretanjima iznosio je 18.654 ili 58,2 % , a muške 13.426 ili 41,8 %

    Amer Osmić, profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu za Forbes BiH kaže da se u unutrašnjim migracijama vrlo često prepoznaju kretanja iz urbanih centara ka ruralnim područjima ili, što je češći slučaj u Bosni i Hercegovini – kao i u mnogim drugim zemljama – iz ruralnih sredina prema urbanim centrima.

    “Zašto dolazi do ovog fenomena i zašto je vrijedan pažnje? Iz jednostavnog razloga što je Bosna i Hercegovina, kao zemlja koja je prije rata, odnosno prije 1991. godine, imala značajan potencijal u ruralnom razvoju, u postratnom, dejtonskom periodu taj segment zapravo gotovo marginalizirala i zanemarila, tako da mi danas imamo primarno mlade ljude, koji su upisali određeni nivo tercijarnog obrazovanja i onda u većini slučajeva nakon diplomiranja zapravo se javlja velika želja kod mladih ljudi da ostanu u gradu, najčešće u univerzitetskim gradovima kao što su Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Tuzla, Bihać i drugi. Oni tu pronalaze posao, zasnivaju porodice, kupuju stanove, kuće, i planiraju svoj trajni boravak na tom prostoru”, kaže pojašnjava Osmić i dodaje:

    Naša istraživanja konstantno pokazuju da su ekonomski faktori glavni pokretači međuentitetskih migracija, profesor Amer Osmić za Forbes BiH

    “Imamo veliki broj mladih ljudi koji u BiH, a to su i neka od naših istraživanja pokazala, ukoliko nemaju izraženu želju za vanjskim migriranjem, dakle, izvan granica BiH, a ukoliko žive u manjim područjima, da imaju jasnu želju za migriranjem i trajnim boravkom u većim gradovima. Naprosto, razlog su: kvalitet života, infrastruktura, mogućnosti, ponuda svega onoga što je vezano za kulturu, sport, slobodno vrijeme i sve ostalo povezano sa kvalitetom života koji su prisutniji u većim urbanim sredinama.

    Međutim, nama su mladi ljudi potrebni i u manjim sredinama, i kao društvo trebamo raditi na infrastrukturi, ponudi sadržaja, konekciji ruralnijih sredina sa prostorima koji su urbaniji.”

    Zanimljive su i migracije među entitetima, a u ovom segmentu bismo u obzir mogli uzeti dva faktora. Jedan od glavnih faktora koji utječe na ove promjene jeste tržište nekretnina i zaposlenje. Rastuće cijene stanova u Sarajevu navele su mnoge stanovnike Federacije da kupe pristupačnije nekretnine u Istočnom Sarajevu, koje se nalazi unutar entiteta Republika Srpska. “Imamo jednu vrlo jasno situaciju, koja je i medijski popraćena u zadnje vrijeme, a to je kupovina nekretnina građana FBiH u Istočnom Sarajevu, koji su zbog enormno visokih cijena nekretnina u Sarajevu, zbog lakšeg obezbjeđivanja stambenog prostora odlučili sebi kupiti stan u drugom entitetu BiH, gdje su značajno niže cijene stambenog prostora”, govori profesor Osmić.

    Iako je teško doći do preciznih brojki, bosanski političar Nebojša Vukanović prošle godine je procijenio da je oko 700 stanovnika Federacije kupilo nekretnine u Istočnom Sarajevu. Ako je ta brojka tačna, ona jasno pokazuje da administrativne granice imaju daleko manji značaj za građane BiH nego ekonomski faktori prilikom donošenja odluka o stanovanju i zapošljavanju.

    S druge strane, mnogi građani Republike Srpske migriraju u Federaciju u potrazi za boljim poslovnim prilikama, naročito u urbanim središtima. Kao glavni ekonomski i administrativni centar zemlje, Sarajevo privlači radnu snagu iz cijele BiH, uključujući i one iz Republike Srpske.

    U 2024. godini, unutrašnje migracije u Bosni i Hercegovini obuhvatile su 32.080 osoba koje su promijenile svoje prebivalište, pri čemu su zabilježene značajne razlike među entitetima i distriktom Brčko.

    “Naša istraživanja konstantno pokazuju da su ekonomski faktori glavni pokretači međuentitetskih migracija,” objašnjava Osmić. “Bilo da se radi o povoljnijim nekretninama ili boljim poslovnim prilikama, ljudi donose pragmatične odluke. Vrlo mali broj građana razmatra entitetske granice prilikom planiranja svoje budućnosti, mnogi građani oba entiteta su zaista taj dio prevazišli, pogotovo mladi ljudi. Što se tiče demografije i stanovništva, njemu su potrebni adekvatni, kvalitetni uslovi života. Glavni razog odlaska iz BiH je nepovjerenje da će društveni sistem biti bolji, kada govorimo o vanjskim migracijama, a upravo to je ono na čemu bismo trebali svi zajedno raditi, povezivati insfrastrukturom naše gradove. Boli spoznaja da neko može da se protivi proširenju, naprimjer, mreže javnog gradskog prijevoza prema Istočnom Sarajevu, bilo da je riječ o trolejbuskom, tramvajskom ili drugom saobraćaju, jer to mnogo olakšava ljudima koji rade u Sarajevu, a žive u Istočnom Sarajevu, to samo može donijeti benefite, a nikad ni na koji način ne može donijeti ništa što bi bilo negativno”, zaključuje Osmić.

     

    forbes

  • Sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH, na dnevnom redu izmjene Zakona o PIO-u

    Predsjedavajući Tomislav Martinović sazvao je za danas sjednicu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

    Na dnevnom redu, između ostalog, naći će se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju po hitnom postupku.

    Također, pred delegatima bi trebalo da se nađu i prijedlozi zakona o izmjeni Zakona o izmirenju obaveza po osnou računa stare devizne štednje u Federaciji Bosne i Hercegovine po skrećenom postupku, zakona o izmjeni Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda

    preduzeća ostvarenih radom termoelektrana – skraćeni postupak, te zakona o dopunama Zakona o stečaju, također po skraćenom postupku.

    U predloženom dnevnom redu je i Prijedlog zakola o dopuni Zakona o utvrđivanju naseljenih mjesta i o izmjenama u nazivima naseljenih mjesta u određenim općinama – skraćeni postupak, Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji

    BiH, zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prekršajima, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku.

    Također, delegati će raspravljati i o nacrtima zakona o o kontroli cijena te zakona o premjeru i katastru nekretnina.

     

    federalna.ba/Fena

  • SAD obustavljaju vojnu pomoć Ukrajini

    Sjedinjene Američke Države obustavljaju vojnu pomoć Ukrajini, nekoliko dana nakon što se američki predsjednik Donald Trump sukobio s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Ovalnom uredu, potvrdio je dužnosnik Bijele kuće za Reuters.

    “Predsjednik je jasno rekao da je fokusiran na mir. Trebamo i naše partnere da budu predani tom cilju. Pauziramo i preispitujemo našu pomoć kako bismo bili sigurni da pridonosi rješenju”, rekao je dužnosnik, prenosi Al Jazeera.

    Iz Ureda Zelenskog nisu odmah odgovorili na Reutersov zahtjev za komentarom, prenosi Hina.

    “Ovo nije trajni prekid pomoći, to je pauza”, citirao je Fox News dužnosnika Trumpove administracije.

    Bloomberg je izvijestio da je sva američki vojna oprema koja trenutno nije u Ukrajini – obustavljena, uključujući oružje u tranzitu u avionima i brodovima ili koje čeka u tranzitnim područjima u Poljskoj.

    Ovaj potez uslijedio je nakon što je Trump promijenio politiku SAD-a prema Ukrajini i Rusiji nakon preuzimanja dužnosti u januaru, usvajanjem pomirljivijeg stava prema Moskvi i eksplozivnog sukoba sa Zelenskim u Bijeloj kući u petak kada ga je Trump kritizirao da je nedovoljno zahvalan za podršku Washingtona u ratu s Rusijom.

    Više zastupnika Demokratske stranke kritikovalo je Trumpov potez da obustavi vojnu pomoć Ukrajini.

    “Prvo, Donald Trump okrivio je Zelenskog za Putinovu invaziju na Ukrajinu. Zatim, kaže da ‘vjeruje’ Putinu. Sada je zamrznuo vojnu pomoć”, rekla je Elizabeth Warren, senatorica iz Massachusettsa i dodala: “Jasno je da Donald Trump stavlja svoj krhki ego ispred naše nacionalne sigurnosti, stavljajući se na stranu Putina umjesto američkih saveznika u Evrop”.

    Zastupnica Pramila Jayapal, koja predstavlja okrug u državi Washington, opisala je obustavu pomoći Ukrajini kao “sramotan dan u američkoj historiji”.

    “Budimo jasni – ovdje se ne radi o podršci miru. Donald Trump je na strani Rusije, Putina i diktatora diljem svijeta, a protiv naših saveznika i odbrane demokratije”, objavila je Jayapal na mreži X.

    Senator Andy Kim, koji predstavlja New Jersey, rekao je da će odluku slaviti čelnici Rusije, Kine, Sjeverne Koreje i Irana.

    “Napuštanjem naših partnera u Ukrajini, predsjednik Trump poslao je signal svim našim saveznicima da nam se ne može vjerovati, a svim našim protivnicima da američka riječ ne znači ništa”, objavio je Kim na X-u, prenosi Al Jazeera.

     

    bhrt

  • FOTO// Obilježavanje 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u Donjem Vakufu

    U organizaciji Općine Donji Vakuf i JU Centar za kulturu informisanje i sport Donji vakuf, danas se prigodnim programom obilježava 1. mart-Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

    Danas su na Centralnom šehidskom spomen-obilježju i Partizanskom spomen-groblju građani i brojne delegacije položile cvijeće.

    Cvijeće su danas položili,  načelnik općine Donji Vakuf Senad Selimović, zajedno s predsjedavajućim Općinskog vijeća Đemilom Sultanovićem i članovima Općinskog vijeća.

    Zatim, Organizacija porodica Šehida i poginulih boraca općine Donji Vakuf, predstavnici JOB Donji Vakuf “Unija veterana”, uposlenici Šumarije Donji Vakuf, predstavnici Treće osnovne škole Oborci, OO SDP Donji Vakuf, OO SDA Donji Vakuf, Nezavisna lista “Za bolji Donji Vakuf”  i OO NIP Donji Vakuf.

     

  • Čestitka predsjedavajućeg Općinskog vijeća Donji Vakuf Đemila Sultanovića povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine

    Danas se s ponosom sjećamo hrabre, odlučne i historijske odluke građana naše domovine, koji su na referendumu održanom 29. februara i 1. marta 1992. godine, trasirali budućnost nezavisne i suverene Bosne i Hercegovine.

    Sjećajući se jednog od najvažnijih datuma u hiljadugodišnjoj historiji naše zemlje, koji je utemeljen na najvećim demokratskim standardima i principima, obavezujemo se da ćemo nastaviti graditi prosperitetnu zemlju, u kojoj će svaka građanka i građanin živjeti sretno i imati jednaka prava i mogućnosti na cijeloj teritoriji.
    Svim bosanskohercegovačkim građankama i građanima u domovini i inostranstvu, upućujem čestitke povodom 1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

     

    Predsjedavajući Općinskog vijeća Donji Vakuf,

    Đemil Sultanović

  • Čestitka načelnika Selimovića povodom 1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine

    Svim građanima općine Donji Vakuf i svim građanima Bosne i Hercegovine upućujem iskrene čestitke povodom 1. marta, Dana nezavisnosti naše domovine.
    1. marta 1992. godine pokazali smo da smo odlučni i spremni da sačuvamo Bosnu i Hercegovinu onakvu kakava je oduvijek bila: multikulturalna, jedinstvena i nedjeljiva – zajednica ravnopravnih građana.
    Zajedno, čuvajmo našu nezavisnost, poštujmo našu prošlost i gradimo bolju budućnost za sve generacije koje dolaze.

     

     

    Općinski načelnik,

    Senad Selimović

  • FOTO// Održan koncert ”U susret ramazanu”

    Večeras je u organizaciji Medžlisa islamske zajednice Donji Vakuf, Općine Donji Vakuf i JU Centar za kulturu, informisanje i sport, upriličen koncert ”U susret ramazanu”.

    Na koncertu su učestvovali  hafiz  Aziz Alili, Mustafa Isaković i Šaha Isaković – Jelačić.

  • Općinski načelnik Selimović posjetio firmu Chemometal d.o.o.

    Firma Chemometal iz Donjeg Vakufa je primjer uspješnog porodičnog biznisa.

    Napornim radom, konstantnim usavršavanjem i ulaganjem u nove proizvodne pogone postali su prepoznatljiv brend koji se ističe u odnosu na konkurenciju. Razvoj malih i srednjih preuzeća  je veoma značajan za privredni prosperitet naše lokalne zajednice.

    Raduje me činjenica što ova porodična firma ima ambiciju stalnog rasta i trudit ću se da općina Donji Vakuf pruži podršku razvoju biznisa koji jačaju lokalnu ekonomiju, stvaraju povoljniju poslovnu klimu, otvaraju nova radna mjesta i tako poboljšavaju kvalitet života. Samo im mogu poželjeti da se nastave razvijati i da realizuju što više projekata u budućnosti, riječi su Općinskog načelnika.

    Kako nam je rekao Ademir Mustafica, šef proizvodnje, firma Chemometal se od 2000-te godine bavi proizvodnjom metalne galanterije. Posjedujemo svoje izložbene prostore širom Bosne i Hercegovine.  Naši kreveti su izloženi u Mepas Mallu u Mostaru, Sarajevo City Centru u Sarajevu, u Visokom i Hadžićima.