Author: Vedad Rejhan

  • Veliki broj prijava radnika nakon odluke o minimalcu: Dobijali koverte, morali vraćati dio plate

    U prvoj sedmici funkcionisanja kanala “Zaštita radnika”, koji je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine pokrenula s ciljem brže i efikasnije obrade prijava te pravovremene reakcije nadležnih institucija, zaprimljeno je 488 prijava.

    Kako je napisao premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, ovaj izuzetno visok broj prijava u periodu od 21. do 27. februara pokazuje da su radnici prepoznali značaj ovog kanala i odlučili da proaktivno djeluju u borbi za svoja prava.

    “Od ukupnog broja prijava, 429 ih je pristiglo iz privatnog sektora, dok su 59 prijava podnijeli radnici zaposleni u javnim preduzećima.

    Nepravilnost koje su radnici najčešće prijavljivali su:

    neisplaćivanje minimalne plate

    obavezu vraćanja dijela plate nakon uplate na račun

    isplatu dijela plate u koverti

    neplaćanje doprinosa

    neisplaćivanje toplog obroka i naknade za prevoz

    “Prijave su proslijeđene nadležnim institucijama na daljnju obradu. S obzirom na to da se nepravilnosti navedene u prijavama preklapaju u nadležnostima različitih organa, Poreska uprava Federacije BiH preuzet će obradu 328 slučaja, dok će Federalna uprava za inspekcijske poslove obraditi 423. Ove institucije sada imaju zadatak da izvrše provjere i poduzmu odgovarajuće mjere kako bi zaštitile prava radnika i spriječile daljnja kršenja radnih propisa”, naveo je Nikšić.

    Nikšić je dodao da se uspostava kanala “Zaštita radnika” pokazala kao ispravna odluka i snažan signal da će Vlada Federacije BiH biti na strani radnika u borbi protiv nepravilnosti na tržištu rada.

    “Svi radnici trebaju znati da nisu sami i da imaju institucionalnu podršku u ostvarivanju svojih prava. Vlada Federacije BiH ostaje dosljedna u svom opredjeljenju da štiti prava radnika i ohrabruje radnike da nastave koristiti kanal “Zaštita radnika” kako bi se adresirale nepravilnosti u primjeni propisa”, dodao je Nikšić.

  • Iza zatvorenih vrata: Večeras konsultacije o BiH u Vijeću sigurnosti UN-a

    Vanredno zasjedanje Vijeća sigurnosti UN-a povodom situacije u Bosni i Hercegovini bit će održano večeras u 21 sat po našem vremenu.

    Zasjedanje će biti održano u formatu neformalnih konsultacija, a ne u formatu vanredne sjednice, kako je ranije najavljivano.

    Konsultacije su zatvorene za zemlje koje nisu članice Vijeća. “Neformalne konzultacije” uglavnom se odnose na “konsultacije u cjelini”, ali u različitim kontekstima mogu se odnositi i na konsultacije između 15 članova Vijeća ili samo neke od njih održane bez najave i tumačenja u Dnevniku – navodi se na stranici UN-a.

     

    Zatvorene konsultacije nisu standardna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a.

    Podsjetimo, Al Jazeera je ranije objavila kako je predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović poslala pismo ruskoj misiji u svjetskoj organizaciji sa zahtjevom da se “Milorad Dodik zaštiti od progona unutar BiH, ponajviše od strane visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christiana Schmidt)”.

    Slična situacija je bila prije nekoliko mjeseci kada je Cvijanović tražila da se obrati na sjednici Vijeća sigurnosti, što joj je odbreno kao gostu, ali je na toj sjednici dobila je jedino podršku Rusije i oštre kritike ostalih članica Vijeća.

    Cvijanović također pokušava preko Misije Grčke u UN-u dobiti dozvolu za dolazak na redovnu sjednicu Vijeća u maju ove godine, kada se treba raspravljati o izvještaju visokog predstavnika. Postoje problemi oko njenog dolaska u SAD jer je pod američkim sankcijama.
  • Polovina globalnih emisija CO2 dolazi od samo 36 kompanija

    Više od 20 milijardi tona emisija ugljen-dioksida (CO2) u 2023. godini proizvedeno je sagorijevanjem uglja, nafte i plina koje je proizvelo samo 36 kompanija, pokazuje nova analiza. Ove kompanije su odgovorne za polovinu svih emisija koje doprinose globalnom zagrijavanju, što dodatno jača argumente za njihovu odgovornost u borbi protiv klimatskih promjena.

    Prema podacima iz izvještaja Carbon Majors, među najvećim zagađivačima su Saudi Aramco, Coal India, ExxonMobil, Shell i više kineskih energetskih kompanija. Ako bi Saudi Aramco bila država, bila bi četvrti najveći svjetski zagađivač, odmah iza Kine, Sjedinjenih Američkih Država i Indije. ExxonMobil, s druge strane, proizvodi gotovo iste emisije kao i Njemačka, deveti najveći emiter CO2 na svijetu.

    Kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5°C, što je cilj postavljen Pariškim sporazumom, emisije moraju pasti za 45% do 2030. Međutim, umjesto smanjenja, emisije i dalje rastu, doprinoseći sve učestalijim ekstremnim vremenskim nepogodama koje ugrožavaju živote i ekonomije širom svijeta.

    Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je da su svi novi projekti eksploatacije fosilnih goriva pokrenuti nakon 2021. nespojivi s postizanjem neto nulte emisije do 2050. Uprkos ovim upozorenjima, većina od 169 kompanija obuhvaćenih bazom podataka Carbon Majors povećala je emisije u 2023. godini, koja je ujedno bila i najtoplija godina u historiji mjerenja.

     

    Kompanije nastavljaju povećavati proizvodnju

    “Ove kompanije drže svijet ovisnim o fosilnim gorivima bez ikakvih planova da uspore proizvodnju”, izjavila je Kristijana Figueres, bivša čelnica UN-a za klimatske promjene, koja je igrala ključnu ulogu u usvajanju Pariškog sporazuma 2015.

    Emet Koner iz organizacije InfluenceMap, koja je izradila izvještaj, naglasio je da “uprkos globalnim klimatskim obavezama, mali broj najvećih proizvođača fosilnih goriva značajno povećava proizvodnju i emisije, što pokazuje koliko su upravo ove kompanije ključne u klimatskoj krizi”.

    Kompanije se, međutim, brane. Glasnogovornik Shella izjavio je da je ova kompanija „posvećena postizanju neto nultih emisija do 2050.” i da ulaže u tehnologije za smanjenje emisija. Saudi Aramco je odbio komentarisati izvještaj, dok se kompanije Coal India, ExxonMobil, Chevron, TotalEnergies i BP nisu oglasile.

     

    Pravni pritisci na naftne gigante

    Podaci Carbon Majors izvještaja već su korišteni u pravnim slučajevima protiv kompanija koje se bave eksploatacijom fosilnih goriva. Države New York i Vermont donijele su zakone koji traže odštetu od energetskih kompanija za klimatske štete, dok su neki pravni eksperti pozvali na krivične postupke protiv rukovodilaca naftnih korporacija. Regulatorni organi su također koristili ove podatke, poput tužbe organizacije ClientEarth protiv BlackRocka zbog obmanjivanja investitora o utjecaju fosilnih goriva.

    Baza podataka Carbon Majors obuhvata emisije 169 najvećih kompanija i uključuje ne samo fosilna goriva, već i cementnu industriju, čije su emisije porasle za 6,5% u 2023. U grupi 36 najvećih zagađivača dominiraju državne kompanije, njih 25, među kojima su China Energy, Nacionalna iranska naftna kompanija, ruski Gazprom i UAE-ov Adnoc. Ostatak čine dioničarske firme poput brazilskog Petrobrasa i italijanskog Enija.

     

    Najveći izvor emisija u 2023. bio je ugalj (41%), zatim nafta (32%), plin (23%) i cementna industrija (4%).

    “Živimo u kritičnom trenutku ljudske historije”, izjavio je Kumi Naidoo, predsjednik inicijative Fossil Fuel Non-Proliferation Treaty. “Neophodno je da vlade preuzmu odgovornost i zaustave ekspanziju fosilnih goriva, koja su osnovni uzrok krize u kojoj se nalazimo”, prenosi Guardian.

  • Novi vlasnik ušao u posjed imovine, počele pripreme za najveću investiciju u srednjoj Bosni

    Nakon višegodišnjih pravnih prepreka, proces preuzimanja nekadašnjeg industrijskog giganta PS Vitezita ušao je u novu fazu.

    Odabrani kupac na međunarodnom natječaju, s kojim su suglasni bili kako Vlada FBiH tako i stečajni sudac, firma WDG Promet d.o.o. u vlasništvu porodice Zubak, kako piše Viteški.ba u posjedu je imovine, a na terenu su u toku prvi radovi te pripreme za planirana ulaganja.Prije svega, provodi se hortikulturno uređenje i čišćenje prostora, dok se u pozadini iščekuje pribavljanje dozvola.

    Jedno od najvažnijih pitanja koje još uvijek čeka rješenje jest dioba stečajne mase, koja je od presudne važnosti za bivše radnike i ostale vjerovnike. Na računima se nalazi gotovo 11 miliona KM, koje je Zubak uplatio, a stečajni sudac i Odbor povjeritelja sada su na potezu da donesu odluke i omoguće isplatu sredstava onima koji na to imaju pravo.

    Neslužbeno se saznaje kako je stečajna upraviteljica Huseinbegović zatražila diobu stečajne mase od suda.Radnici i šira javnost s nestrpljenjem prate razvoj situacije, tražeći da se postupak ubrza kako bi dugogodišnja neizvjesnost konačno bila okončana.

     

    Planirana velika investicija

    Kroz firmu WDG Promet d.o.o., porodica Zubak planira uložiti preko 150 miliona eura u prvoj fazi, usmjeravajući investicije na modernizaciju i ponovno pokretanje proizvodnje, potvrdili su ranije iz ove porodice. Navode kako cilj im je transformirati Vitezit u savremeni industrijski centar koji će podržati vojnu i civilnu industriju u Bosni i Hercegovini, kao i šire u regiji.

    PS Vitezit, nekadašnji lider u proizvodnji eksploziva, specijaliziranih hemikalija i proizvoda za vojnu industriju, sada ima priliku zauzeti ključnu poziciju na privrednoj karti regije.

     

    centralna.ba

  • Načelnik Selimović primio članove kluba Radioamatera iz Donjeg Vakufa

    Općinski načelnik Senad Selimović danas je u svom kabinetu primio članove Radio kluba E71EDV, Behđeda Omeragića, Sakiba Robovića i Harisa Hadžića.

    Radio klub u Donjem Vakufu formiran je 1965. godine. U to vrijeme važio je za jedan od najaktivnijih radio klubova u BiH, te iznjedrio mnogobrojne generacije izuzetnih telegrafista i operatora. U toku agresije na BiH, radio klub je nesebično pomagao svima u povezivanju porodica putem etera, te održao na desetine hiljada kako običnih tako i “pokidanih” veza. U poslijeratnom periodu klub je nastavio svoj rad i sa novim znakom E71EDV jedan je od rijetkih aktivnih klubova u BiH.

    Klub je prije nekoliko godina ostao bez prostorija, ali je i pored toga zadržao kontinuitet u radu. Tokom današnjeg sastanka, dogovorili smo se da će općina Donji Vakuf tokom ove godine radio klubu ponovo dodijeliti adekvatne prostorije na korištenje. Također je usaglašeno da će u sklopu ovogodišnje manifestacije “Dani Ajvatovice” biti organizovano takmičenje (contest) radio amatera s područja cijele Bosne i Hercegovine. Sjetili smo se i članova kluba koji više nisu među nama, ali koji su svojim radom i djelovanjem ostavili veliki trag u našem gradu.Želim se zahvaliti članovima kluba koji su mi ovom prilikom uručili počasnu člansku kartu kluba, tako ovo predstavlja dodatnu obavezu da podržim rad udruženja. Jer nikada ne smijemo zaboraviti doprinos koji su radio amateri dali tokom proteklog rata kada su pomogli mnogim građanima da se čuju sa svojim najmilijima ili da pronađu izgubljene članove porodice, istakao je načelnik Selimović.

  • FBiH dobija brzu cestu, ali da li će vozači htjeti voziti njom

    Radovi na prvoj dionici brze ceste kroz srednju Bosnu – od izlaza iz Viteza do Nević Polja u dužini od 4,8 kilometara – su pri samom kraju. Stoga se otvaranje ove dionice može očekivati vrlo brzo.

    Izgradnja ove dionice pompezno je najavljena kao jedan od najvažnijih i najvećih projekata u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. No, zapravo je pitanje koliko će vozača imati interes da koristi ovu dionicu, piše BiznisInfo.ba.

    Naime, ova dionica izgrađena je paralelno sa postojećom magistralom između Viteza i Travnika.

    Naravno, dozvoljena brzina vožnje na ovoj cesti bit će veća nego na magistrali. No, pitanje je da li će vozači imati interes da se isključuju sa magistrale, uključuju na novu cestu, voze manje od pet kilometara a onda ponovo isključuju i vraćaju na magistralnu cestu, te nastavljaju put dalje.

    Sama dionica počinje kada se prođe poslovna zona u Vitezu (ako putujete iz smjera Sarajeva), dakle kada se prođe dio na kojem su obično najveće gužve.

    Dionica se završava u Neviću Polju, a vozači će se ponovo uključivati na magistralu kod diskoteke Tron.

    U slučaju vanrednih okolnosti, velikih zastoja i slično ova cesta će dobro doći. No, u „normalnim“ okolnostima bez gužvi veliki broj vozača vjerovatno neće vidjeti interes u korištenju ove ceste.

     

    Brza cesta ide paralelno s magistralom

    Naravno, to nikako ne znači da je izgradnja ove ceste promašena investicija. Naprotiv, ova cesta je itekako potrebna, ali će pravu vrijednost dobiti tek kada se izgradi još nekoliko dionica, a naročito one dionice koje će služiti kao zaobilaznice oko Viteza i Travnika, gdje i jesu najveće gužve i gdje vozači gube najviše vremena.

     

    Zasad nijedna druga dionica ove ceste nije u izgradnji.

    Stoga se možemo nadati da će gradnja ostalih dionica početi što prije kako bi se saobraćaj kroz srednju Bosnu značajnije unaprijedio i ubrzao.

    Otvaranje prve dionice neće donijeti značajnije rasterećenje saobraćaja, ali ovu investiciju svakako treba pozdraviti kao početak velikog i značajnog projekta.

     

    biznis.ba

  • Danas isplata penzija u Federaciji BiH

    U skladu sa Zakonom o PIO/MIO, penzije za mjesec februar biće isplaćene danas preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH.

    Najniža penzija za februar iznosi 573,53 KM, zagarantovana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM, objavili su iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

    Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za februar 370.422, iznosi 725,33 KM.

    Penziju za februar primiće 457.276 korisnika, a ukupno potrebna sredstva za isplatu iznose oko 296 miliona KM.

     

     

  • Jednoglasno usvojen zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u FBiH

    Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jednoglasno je usvojio Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, čime su uvedene strožije mjere zaštite žrtava i strože sankcije za počinioce.

    Jedna od ključnih novina u zakonu jeste elektronski nadzor za nasilnike kojima su izrečene zabrane prilaska, čime se omogućava policiji da prati njihovo kretanje i brzo reaguje u slučaju kršenja mjera. Također, uvedene su hitne zaštitne mjere koje nadležni policijski organi mogu odmah primijeniti.

    Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH ovaj zakon je odobrio 4. februara, također jednoglasno.

    Jača zaštita žrtava i strože kazne Novim zakonom predviđeno je uspostavljanje besplatne SOS telefonske linije dostupne 24 sata dnevno, kako bi žrtve nasilja mogle dobiti savjete i podršku, uz očuvanje anonimnosti. Liniju će obezbijediti Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, uz tehničku podršku Ministarstva prometa i komunikacija.

    Zakonom je jasno definisano šta sve spada pod nasilje, uključujući tjelesno, psihičko i ekonomsko zlostavljanje, kao i postupci koji se preduzimaju u slučaju nasilja. Predviđeno je da žrtve imaju pravo na besplatnu medicinsku i psihološku pomoć, kao i podršku osoba od povjerenja.

    Posebna pažnja posvećena je procjeni rizika za žrtve, naročito u slučajevima kada postoji opasnost od smrtonosnog ishoda ili ponovnog nasilja. U obzir se uzimaju faktori poput posjedovanja vatrenog oružja, ranijih nasilnih djela, prijetnji ubistvom ili samoubistvom, mentalnog zdravlja počinioca te zloupotrebe alkohola ili droga.

    Također, zakon predviđa hitne mjere zaštite, poput zabrane povratka nasilnika u zajednički dom, zabrane prilaska i komunikacije sa žrtvom, posebno u slučajevima kada su u pitanju djeca. Policija je dužna odmah narediti zaštitne mjere i o tome obavijestiti tužilaštvo, a one mogu trajati do 48 sati.

    Kazne su značajno pooštrene – sada kršenje zaštitnih mjera može rezultirati zatvorskom kaznom do tri godine, pri čemu otkup kazne novčanom uplatom nije moguć, piše Klix.

  • PDV, akcize i carine – prihodi veći za 44 miliona KM u prva dva mjeseca ove godine

    Početak godine je obećavajući kada je riječ o prihodima od indirektnih poreza u BiH. U periodu od dva mjeseca (januar i februar 2025.) oni bilježe rast od 2,51 posto, te iznose milijardu i 801 milion KM i veći su za 44 miliona KM u odnosu na isti period 2024. godine kada su iznosili milijardu i 757 miliona KM. Oni koji su ostvarili zakonsko pravo, kako su saopćili iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIOBiH), za prva dva mjeseca ove godine ostvarili su povrat od 372 miliona KM, dok je milijarda i 429 miliona KM raspoređeno na državu, entitete i Distrikt Brčko.

    Posmatrano samo za mjesec februar, prikupljeno je 921 milion KM indirektnih poreza što je za 33 miliona KM više u odnosu na februar 2024.godine.

     

    Na finansiranje institucija 161 milion KM

    Od navedenog iznosa na ime finansiranja državnih institucija za dva mjeseca ove godine otišlo je 161 milion KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 775 miliona KM, Republika Srpska 435 miliona KM i Brčko distrikt 43 milion KM, neveli su u UIOBiH.

    Podsjećamo, u indirektne poreze spadaju porez na dodanu vrijednost (PDV), koji je i jedan od ključnih indirektnih poreza u našoj zemlji, te iznosi 17 posto, zatim akcize (posebni porezi koji se plaćaju na naftne derivate, duhan i duhanske prerađevine, bezalkoholna pića, alkohol, alkoholna pića i voćna prirodna rakija, pivo i vino, kafu), te putarine, carine. Indirektne poreze plaćaju krajnji potrošači na svaku robu koju kupuju, bilo da se radi o hrani, odjeći, uslugama ili kupovini neke druge robe.

    Od indirektnih poreza finansiraju se državne institucije, otplaćuje vanjski dug i izmiruju druge finansijske obaveze, ali se dobar dio sredstava raspoređuje na entitete i distrikt Brčko. Kako će biti raspoređen ovisi u kojem entitetu (i distriktu) je pdv naplaćen. Prodavnice, trgovački lanci i drugi poslovi subjekti koji su u PDV sistemu prilikom mjesečnog plaćanja PDV-a u državnu kasu imaju obavezu navesti u kojem dijelu Bosne i Hercegovine je PDV naplaćen od krajnjeg potrošača; u entitetu Federacija BiH, entitetu Republika Srpska ili Distriktu Brčko. Na osnovu tih podataka Uprava pravi plan vraćanja indirektnih poreza za navedene administrativne jedinice.

    Za organe vlasti ovo su ohrabrujuće brojke, za ekonomiste poziv na alarm, jer je, kako duže vremena navode, evidentno da je rast prihoda od indirektnih poreza rezultat povećanja ulaznih cijena, odnosno cijena roba koje uvozimo i povećanja unutrašnjih cijena, te je samim time i osnovica za oporezivanje veća, na što je utjecala i inflacija kao i geostrateške i geopolitičke promjene, naročito kada je o energentima riječ.

  • Načelnik Selimović: U Oborcima danas postavljen radar za kontrolu brzine

    Magistralni put M5 koji prolazi kroz Donji Vakuf je jedna od najfrekventnijih saobraćajnica u Bosni i Hercegovini. A danas je upravo instaliran prvi od dva planirana radara na ovoj saobraćajnici, i to u Oborcima, a prema riječima načelnika Senada Selimovića, u toku je procedura za postavljanje radara i u Torlakovcu.

    “Tokom predizborne kampanje obećao sam da ću raditi na postavljanju radara za mjerenje brzine na području Oboraca i Torlakovca. Danas je na moju inicijativu postavljen radar u Oborcima, a u toku je procedura za postavljanje radara i u Torlakovcu.

    Također, uskoro će i uža gradska jezgra biti pokrivena video nadzorom koji donosi veću mogućnost prevencije kriminaliteta i prekršaja iz oblasti saobraćaja i javnog reda i mira. Ovim putem bih se zahvalio Policijskoj stanici Donji Vakuf na saradnji i razumijevanju.

    U sklopu današnje posjete Oborcima, obišao sam i radove na ulici između magistrale i sarajevske česme, odnosno uređenju korita potoka. Radovi napreduju planiranom dinamikom i uskoro očekujemo nastavak realizacije ovog značajnog infrastrukturnog projekta dalje prema naselju Šeherdžik, riječi su načelnika općine Donji Vakuf.