Author: Vedad Rejhan

Porez na prazne stanove postaje sve aktuelnija tema u Bosni i Hercegovini.

Prvi koji bi mogao uvesti ovaj porez je Kanton Sarajevo (KS). Premijer KS, Nihad Uk, potvrdio je za Forbes BiH da je Vlada angažovala eksterne stručnjake zajedno s partnerima iz UNDP-a kako bi pronašli zakonsko rješenje koje bi imalo višestruku korist za zajednicu.

„Na jednoj od sjednica proteklog mjeseca imali smo kratku prezentaciju o aktivnostima koje smo do sada uradili. Ocijenili smo da veliki broj nekretnina u KS stoji prazno, da imamo balon cijena koje nisu realne, te nam je cilj da u tom segmentu uredimo tržište, da ‘otključamo’ te nekretnine, spustimo malo njihovu cijenu, ali i da motiviramo i angažujemo vlasnike stanova i poslovnih prostora da ih stave u promet kroz rentanje. Veći broj stanova i poslovnih prostora na tržištu doveo bi do pada cijena najma,“ rekao je Uk.

U BiH nema preciznih podataka o broju praznih nekretnina, ali ranija istraživanja su pokazala da ih je oko 60.000. Nedostatak centralizovanog popisa otežava donošenje tačnih zaključaka.

Demografska slika Federacije, ali i cijele države sve je lošija. Alarmantan je podatak da, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u prvih pet mjeseci ove godine FBiH bilježi negativan prirodni prirast od ukupno 2438 stanovnika. Usporedbe radi, prema istim podacima, u posljednjih sedam mjeseci prošle godine negativan prirodni prirast bio je ukupno 1531, piše Večernji list BiH.

Negativna demografska slika FBiH nastavljena je i tokom maja, pokazali su posljednji objavljeni podaci Zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva i brakovima. Od 10 kantona, ponovno je samo Zapadnohercegovački kanton zabilježio pozitivan prirodni prirast. Prema podacima u tom kantonu je tokom maja rođeno 78 djece, dok je preminulo 50 stanovnika, što predstavlja plus od 28.

Zanimljivo je spomenuti kako je, od ukupno sedmero djece koja su tokom maja u FBiH rođena izvan bolnice, ali uz stručnu pomoć, njih dvoje s područja Zapadnohercegovačkog kantona, preostalih pet je iz Sarajevskog kantona.

U ovom kantonu u istom mjesecu sklopljeno je 35 brakova te su registrovane tri rastave. U svim ostalim kantonima ponovno se bilježi više umrlih od novorođenih.

Najveći minus je u Tuzlanskom kantonu, gdje je rođeno 262 djece, a umrle su 364 osoba, što predstavlja smanjenje za 102 stanovnika. Zeničko-dobojski kanton iz maja je izišao s 84 stanovnika manje. Naime, u ovom kantonu rođeno je 230 djece, a umrlo 314 osoba. U Unsko-sanskom kantonu je 156 umrlih naspram 99 novorođenih, što predstavlja minus od 57 stanovnika. Posavski kanton je u navedenom mjesecu ostao bez 24 stanovnika. Umrlo ih je 36, a rođeno 12. U Bosansko-podrinjskom kantonu rođeno je tek 13 beba, dok je broj umrlih 17. Podaci Zavoda za statistiku Federacije BiH pokazuju i kako je Srednjobosanski kanton ostao bez 61 stanovnika, odnosno, umrlih je 197, dok je rođenih 136.

Hercegovačko-neretvanski kanton u istom mjesecu ima negativan prirodni prirast od 39 stanovnika. Rođenih je 108, a umrlih 147. Na području Sarajevskog kantona rođeno je 289 beba, dok je broj umrlih 363, što predstavlja smanjenje broja stanovnika za 74. I Hercegbosanski kanton je u minusu, i to za 31 stanovnika. Na 48 umrlih rodilo se tek 17 djece.

Ukupno je u FBiH tijekom svibnja zabilježen negativan prirodni prirast od 448 stanovnika. Rođeno je ukupno 1244 djece, dok je broj umrlih 1692. Kada je pak riječ o sklapanju novih brakova prednjači Sarajevski kanton, gdje je tijekom navedenog mjeseca 176 parova izgovorilo sudbonosna “da”. Slijedi Tuzlanski kanton sa 144 sklopljena braka te Zeničko-dobojski sa 135. U Unsko-sanskom kantonu registrirano je 111 novih brakova, Posavskom 17, Bosansko-podrinjskom 12, Srednjobosanskom 86, Hercegovačko-neretvanskom 84 te Hercegbosanskom 18.

Nije zanemariv broj onih koji su se u istom mjesecu odlučili prekinuti vječne zavjete. Tako je u maju ove godine zabilježeno 115 rastava. Najveći broj rastava registrovan je u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu – 33 odnosno 31. U Unsko-sanskom kantonu rastalo se 26 parova, Posavskom i Zapadnohercegovačkom po tri, Srednjobosanskom 19, dok u ostalim kantonima u prvih pet mjeseci ove godine nisu zabilježene rastave.

Na današnji dan 2004. godine u Mostaru je svečano otvoren obnovljeni Stari most, remek-djelo orijentalne arhitekture iz 16. stoljeća, čija je obnova, zajedno s pripremama, trajala gotovo sedam godina.

Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je UNESCO-va svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu. Naredbu je dao 1566. godine Sulejman Veličanstveni, a projektant je bio Mimar Hajrudin. Most je čvrsto stajao 427 godina dok nije uništen u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, 9. novembra 1993. godine od Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).

Stari most ima izražen luk širok četiri metra i 30 metara dug koji svojom visinom od 24 metra, na najvišem mjestu, dominira rijekom Neretvom. S oba kraja završava s jednim odbrambenim tornjem, Hellebija na sjeveroistoku i Tara na jugozapadu, koji se zajedno nazivaju “mostari” (carinici na mostu po kojima je grad dobio ime).

Luk je napravljen od lokalnog kamena “tenelija”, a njegov oblik je proizvod mnogih nepravilnosti koje su nastale deformacijom intradosa (unutarnje linije luka). On se može opisati kao kružnica koja je s obje strane pritisnuta. Umjesto temelja, most počiva na vapnenačkim upornjacima koji se na nivourijeke nastavljaju zidinama koje nose tornjeve.

S obzirom da su mnogi podaci o njegovoj izgradnji misterija, poput pitanja kako je bila podignuta njegova drvena konstrukcija, kako je kamen transportovan na lokaciju, te kako su drveni potpornji izdržali devetogodišnju izgradnju, on se može smatrati jednim od najvećih arhitektonskih dostignuća svog vremena.

Stari most je rekonstruiran i potpuno obnovljen 2004. godine. Među donatorima su turska i talijanska vlada. Jula 2005. godine, Most je uvršten na listu UNESCO-vih zaštićenih spomenika kulture.