Radio Donji Vakuf

Author: Vedad Rejhan

  • Načelnik Selimović u petak u prvoj službenoj posjeti bratskoj općini Meldola u Italiji

    Na poziv načelnika bratske općine Meldola u Italiji dr. Roberta Cavaluccija, Općinska delegacija na čelu s načelnikom Senadom Selimovićem će tokom vikenda boraviti u posjeti talijanskoj općini Meldola koja se nalazi u pokrajini Emilia-Romagna.

    Ovo je prva službena posjeta načelnika nekoj od bratskih općina, a vrijedi naglasiti da je ovo prva komuna s kojom se Donji Vakuf pobratimila.

    Tokom posjete bit će upriličen sastanak delegacija u Općinskoj vijećnici.

    Posjeta se realizuje povodom kulturne manifestacije “SULLO STESO PIANO” / “SVI NA ISTOJ RAZINI” koja se održava u periodu 21. – 23. marta .2025.godine u Meldoli, a na kojoj će nastupiti i VIS “Forte” Donji Vakuf.

    Na koncertu u teatru “Gian Andrea Dragoni”, pored donjovakufskog hora, nastupit će i hor muzičke akademije Cosascuola iz Forlija i Gradski hor Meldola, s programom tradicionalnih talijanskih i bosanskih pjesama.

    “Organizator koncerta je organizacija “Croce Verde” iz Meldole, a pored samog nastupa , naši domaćini planirali su i posjete Forliju, Ravenni i Bologni.

  • FOTO//Počelo uklanjanje divlje deponije na ušću Semešnice

    U sklopu velike ekološke akcije u Donjem Vakufu, a koja se održava povodom Svjetskog dana šuma, danas je počelo uklanjanje i sanacija divlje deponije na ušću Semešnice. Ova deponija već godinama predstavlja ekološki problem, a stvara i ružnu sliku jer se nalazi pored lokalnog puta kojim prolaze brojni turisti i posjetioci restorana “Ribnjak Semešnica”. Također, u blizini se nalazi i popularno izletište i zbog svega navednog, pomenuta deponija narušava ambijent ove lokacije.

    Projekat se realizuje u saradnji ŠPD Srednjobosanske šume, JKP Gradina Donji Vakuf i Općine Donji Vakuf.

    Nelegalne, divlje deponije veliki su problem sa mnogo aspekata, od higijenskog do zdravstvenog. Različite vremenske prilike utječu da se taj otpad raznosi, životinje koje tu prave legla izvori su različitih zaraza, dok je zagađivanje zemljišta, zraka i vode problem koji dugoročno može imati nesagledive štete za ukupan ekosistem šume i šumskog zemljišta. Svi ti faktori predstavljaju izrazitu opasnost po ljudsko zdravlje, zdravlje životinja, okoliš i prirodu.

    JKP Gradina je uputila apel sugrađanima da otpad ne odlažu na mjesta koja nisu za to predviđena i da ne stvaraju divlje deponije, da zajedno čuvamo naša naselja i prirodu.

  • Pjevač benda DNK pronađen mrtav, ranije prijavljeno da je nestao nakon požara

    Pjevač benda DNK Andrej Gjorgjieski ipak je pronađen mrtav nakon požara u diskoteci Puls u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji. Za njim se tragalo jer nije bilo informacija šta se s njim desilo nakon ove velike tragedije da bi se na kraju ustanovilo da je i on među stradalima.

    Makedonski portal SDK ME prenosi da je Gjorgjieskog identifikovala njegova supruga Natalija po satu koji je nosio, a što su za ovaj medij potvrdili njegovi prijatelji. Inače, Gjorgijeski je bio otac 10-godišnje djevojčice.

    Ranije danas njega je majka tražila po svim bolnicama u Skoplju jer joj je rečeno da je smješten u jednoj od njih, međutim, kasnije se utvrdilo da je hospitalizovan mladić koji ima isto ime i prezime kao njen sin.

    Osim Gjorgjieskog vlasti Sjeverne Makedonije su saopćile da su u požaru stradala još dva člana benda dok je jedan povrijeđen i nalazi se u Kliničkom centru u Skoplju.

    Dalje ovaj lokalni medij piše da je među stradalima u požaru i Sara Projkovska, profesorica klavira na Fakultetu muzičke umjetnosti i prateći vokal benda.

    Dodaju i to da je preminuo i Aleksandar Efremov, fotograf grupe DNK, a među nastradalima je i direktor Centra za kulturu “Aco Šopov” te gitarista Filip Stevanovski.

    Broj stradalih u požaru u diskoteci Puls u Kočanima do sada je 59 osoba, u dobi od 14 do 25 godina, iz Skoplja, Štipa, Kočana i Probištipa. Među poginulima je i policajac iz Probištipa, koji je te večeri bio na dužnosti u diskoteci, saopćio je ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski.

    Ukupno 155 osoba je hospitalizovano u različitim zdravstvenim ustanovama širom države, dok će 27 teško povrijeđenih biti prebačeno na liječenje u Bugarsku, Tursku, Grčku i Srbiju, izjavio je danas ministar zdravstva Arben Taravari.

  • Poruka studenata za Vučića: ‘Jučer ste iskoristili zadnjeg keca u rukavu, a mi imamo još tri špila’

    Studenti FON-a u blokadi saopštili su da je vlast u subotu iskoristila svog posljednjeg keca u rukavu, a da su studentima minimum ostala još tri špila.

    Pošto je protest u organizaciji studenata, koji se smatra najvećim skupom u modernoj istoriji Srbije, prekinut nakon incidenta, kada se tokom 15 minuta tišine čuo zvuk koji je među okupljenima izazvao strah, a za koji se spekuliše da je proizveden zvučnim topom, studenti FON-a u blokadi na društvenoj mreži X su saopćili da je sve pod kontrolom.

    “Oni su jučer iskoristili svog posljednjeg keca u rukavu. Nama su ostala još tri špila minimum. Niste ni svjesni koliko smo stvari naučili o tome kako funkcionišu. Pametniji ne popušta, pametniji se organizuje!”, poručili su studenti.

    Na najvećem protestu u istoriji Beograda i Srbije prema procenama policije bilo je 107.000 ljud, dok je Arhiv javnih skupova saopštio da je prema njihovim procjenama na ulicama prijestonice bilo od 270.000 do 325.000 ljudi, a možda i više. Pojedini analitičari i mediji mišljenja su da je bilo pola miliona ljudi.

  • Trumpova odluka o ukidanju finansiranja medija poput VOA i RSE izazvala bijes

    U subotu su novinari iz VOA-e, RSE-a i drugih medija koje finansira američka vlada stavljeni na plaćeno odsustvo nakon što je Trump odlučio zamrznuti finansiranje ovih kuća, koje imaju dopisnike širom svijeta i pokrivaju regije poput istočne Europe i centralne Azije.

    “Duboko sam pogođen činjenicom da se po prvi put u 83 godine ugledni Glas Amerike gasi”, izjavio je direktor VOA-e Michael Abramowitz, potvrđujući da je više od 1.300 novinara i zaposlenika, uključujući njega, stavljeno na administrativno odsustvo.

    Trump je u petak potpisao izvršnu naredbu kojom se do minimuma smanjuju funkcije nekoliko agencija, uključujući Američku agenciju za globalne medije (USAGM), koja nadzire rad VOA-e, RSE-a, Ureda za emitovanje za Kubu, Radija Slobodna Azija i Medijskih mreža Bliskog istoka.

    “Ukidanje grantova za Radio Slobodnu Evropu predstavljaće ogroman poklon neprijateljima Amerike”, izjavio je predsjednik i izvršni direktor RSE Stephen Capus.

    “Iranski ajatolasi, kineski komunistički lideri i autokrate u Moskvi i Minsku slavili bi nestanak RSE-a nakon 75 godina postojanja. Davanjem ovakve prednosti našim protivnicima, činimo ih jačima, a Ameriku slabijom”, dodao je Capus.

    Prema izvještaju političkog magazina Politico, Radio Slobodna Azija uskoro će započeti s otpuštanjem dijela svog osoblja.

    Trumpova administracija optužila je ove medije za pristrasnost, bez navođenja konkretnih dokaza.

    “Ova odluka će osigurati da američki poreski obveznici više ne finansiraju radikalnu propagandu”, saopćeno je iz Bijele kuće.

    Kari Lake, visoka savjetnica USAGM-a koju je imenovao Trump, izjavila je da “ovu agenciju nije moguće spasiti,” tvrdeći da je “od vrha do dna riječ o izuzetno korumpiranom sistemu i bespotrebnom trošku za američke poreske obveznike”.

    Odjel za efikasnost vlade (DOGE), kojim rukovodi Elon Musk, ranije ovog mjeseca je uveo 30-dnevnu blokadu finansiranja USAGM-ovih medija, uključujući VOA i RSE, što bi mogao biti prvi korak ka trajnom ukidanju državne podrške ovim medijima, prenosi Politico.

  • Za sutra planirano razmatranje zahtjeva o rekonstrukciji Vijeća ministara BiH

    Na sutrašnjoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koja je ranije bila odgođena zbog bojkota ministara iz Republike Srpske, bit će razmatran zahtjev za iniciranje glasanja o rekonstrukciji Vijeća ministara BiH, koji je dostavio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

    Osim ove tačke, na dnevnom redu sjednice nalazi se i Prijedlog programa ekonomskih reformi BiH za period 2025–2027. godine, kao i više nacrta zakona, uključujući one koji se odnose na zaštitu poslovne tajne, patente, žigove i industrijski dizajn. Ministri će također razmatrati Prijedlog odluke o usvajanju Strategije za razvoj e-uprave u institucijama BiH za period 2025–2029. godine.

    Također, planirano je izjašnjavanje o Prijedlogu pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Granične policije BiH, kao i o modelu saradnje između Vijeća ministara BiH i firme Oracle BH u vezi s korištenjem Oracle proizvoda u državnim institucijama.

    Na sjednici će biti razmotrena i Informacija o raspodjeli neutrošenih sredstava iz Ugovora o nabavci vakcina protiv COVID-19 s Globalnom alijansom za vakcine (GAVI).

    Pod oznakom povjerljivo, ministri će raspravljati i o Izvještaju o učešću pripadnika Oružanih snaga BiH i policijskih službenika u mirovnim operacijama u periodu od 1. jula do 31. decembra 2024. godine.

  • ‘Zarada’ od skoro 600 miliona KM: Banke su nam profitabilnije nego u Evropi

    Lijepa vijest za sve u Bosni i Hercegovini je što bi kamatne stope, ukoliko se budu slijedili trendovi, u narednom periodu kod nas trebale padati, odnosno pratiti ono što se dešava u eurozoni

    Trinaest komercijalnih banaka sa sjedištem u Federaciji BiH ostvarilo je na kraju 2024. godine ukupnu (zbirnu) neto dobit od 599,8 miliona KM. Ovaj poslovni rezultat predstavlja opet svojevrsni rekord bankarskog sektora, jer su banke u FBiH 2023. završile sa 516 miliona KM neto dobiti, 2022. sa 361 milion KM profita, 2021. sa 293 miliona KM, 2020. sa 174 miliona KM, 2019. sa 273 miliona KM, 2018. sa 255 miliona KM, 2017. sa 239 miliona KM neto dobiti i tako dalje.

     

    Dobra destinacija

    Kao što se vidi iz gornjih podataka, komercijalnim bankama u FBiH profitabilnost posljednjih godina raste, a isti je ili veoma sličan slučaj i sa bankama u manjem bh. entitetu, u Republici Srpskoj. Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH (FBA), pokazatelji profitabilnosti banaka su sljedeći: dobit na prosječnu aktivu (ROAA – Return on Average Assets) iznosi u 2024. godini 1,97 posto, a dobit na prosječan ukupni kapital (ROAE – Return On Average Equity) 15,39 posto.

    Naravno, ove brojke same za sebe većini ne znače apsolutno ništa ako se ne porede sa nečim. S obzirom na to da je KM fiksno vezana za euro, onda je logično da pokazatelje profitabilnosti bh. banaka uporedimo sa evropskim bankama. Prema podacima Statista, koji se pak poziva na podatke Evropske centralne banke (ECB – European Central Bank) i nacionalnih centralnih banaka, prosječni ROA za evropske banke u 2023. godini iznosio je 0,68 posto.

     

    Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

    Bankama je Bosna i Hercegovina prilično dobro mjesto za poslovanje, jer naprosto njeni dioničari mogu ovdje zaraditi više nego na isti iznos kapitala u Evropi, naravno ako izuzmemo stalne političke nestabilnosti

    S druge strane, prosječni ROE za evropske banke u prvoj polovini 2024. iznosio je, prema istom izvoru, 10,9 posto. A to znači, najjednostavnije rečeno, da su banke u (F)BiH profitabilnije nego banke u Evropi. Iako je to jasno samo po sebi, pomenimo i da veći broj ROA i ROE predstavlja veću profitabilnost. Kada, naprimjer, kažemo da je ROE u Bosni i Hercegovini 15,39 posto, to znači da je svaki dioničar banke na uloženih 100 KM u njene dionice na kraju fiskalne godine dobio (zaradio) 15,39 KM.

    Ili drugačije rečeno – svaki dioničar koji je, recimo, prošle godine kupio dionice banke u FBiH po knjigovodstvenoj vrijednosti, za narednih će sedam godina u potpunosti vratiti uloženo. U Evropi je taj povrat, ipak, malo duži: tamo će (u prosjeku) dioničaru biti potrebna 9,1 godina da vrati uloženo. Iz pomenutog se, znači, može zaključiti da je bankama Bosna i Hercegovina prilično dobro mjesto za poslovanje, jer naprosto njeni dioničari mogu u BiH zaraditi više nego na isti iznos kapitala u Evropi, naravno ako pri tome izuzmemo stalne političke nestabilnosti.

    A odakle banke u FBiH dolaze do sredstava za kreditiranje? Prema podacima FBA za treći kvartal 2024. godine, najznačajniji izvor finansiranja banaka bili su depoziti i to u iznosu od čak 81,3 posto. A to znači da na svakih 100 KM kredita koje odobre banke 81,3 KM su sredstva pribavljena iz depozita bh. građana, kompanija, udruženja i vlada. I u Evropi su najznačajniji izvori finansiranja banaka depoziti, s tim da se nivoi finansiranja banaka u prosjeku kreću između 50 i 70 posto. U Njemačkoj je to, naprimjer, 60 posto, a u Švajcarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu oko 50 posto.

    Dakle, i ovo pokazuje da je BiH za banke i bankare dobra destinacija, naravno ako (opet) izuzmemo konstantne političke nestabilnosti. Većina će dioničara radije prihvatiti da vrate uloženo za 9 godina nego za 7, jer ko zna šta se sve za sedam godina može desiti u nestabilnoj i hirovitoj BiH. A i to, naravno, treba imati na umu kada se govori o profitabilnosti banaka.

    Struktura depozita u (F)BiH također pokazuje zanimljive stvari. Većina depozita u komercijalnim bankama je novac građana – čak 50 posto ukupnih depozita. Depoziti vlada na svim nivoima (država, entiteti, kantoni i distrikt Brčko) čime samo 13 posto ukupnih depozita, dok depoziti javnih preduzeća čine 7 posto, a depoziti ostalih kompanija 25 posto. Preostalo se odnosi na razne finansijske i nefinansijske institucije, udruženja i tako dalje.

     

    Cijena kredita

    Banke u BiH, dakle, kako smo već pomenuli, većinom iz depozita odobravaju kredite (81,3 posto), dok je u Evropi to niže. A kakva je cijena kredita (kamate) u BiH i u Evropi? Približno slična. Iako kod nas u BiH pojedini bivši bankari na blogovima pišu da su kamatne stope na kredite u BiH niže nego u Evropi, to nije u potpunosti tačno. Zbog različitih metodoloških obračuna samo se čini da su kamate u BiH niže.

    Naime, ECB objavljuje podatke o prosječnoj nominalnoj kamatnoj stopi banaka, dok se u BiH objavljuju podaci i o nominalnoj i o efektivnoj kamatnoj stopi. U Evropi pri tome uopšte ne postoji institut efektivne kamatne stope, jer tamo banke sve troškove kredita ugrađuju u nominalnu kamatnu stopu. Ali kada se izjednači metodologija, onda dolazimo i do jednostavnog zaključka da su kamatne stope na kredite u BiH i u (prosjeku) Evropi približno iste ili slične, što je iskazano i na grafikonu Trading Economicsa.

    U novembru 2023. prosječne kamatne stope na kredite u BiH su iznosile 4,08 posto, a u eurozoni u istom periodu oko 4,7 posto. S tim što su u Evropi kamate na kredite u januaru ove godine pale ispod 4 posto, dok za BiH još nema tih podataka. Lijepa vijest za sve u BiH je što bi kamatne stope, ukoliko se budu slijedili trendovi, u narednom periodu kod nas trebale padati, odnosno pratiti ono što se dešava u eurozoni. No, to ostaje pod velikim znakom pitanja s obzirom na političku situaciju kod nas.

    Sve u svemu, možemo zaključiti da je generalno gledano bankama u prosjeku bolje i profitabilnije poslovati u BiH nego u Evropi, te da bi zaista i mogli imati jeftinije kredite nego što se nude u Evropi. Naravno, ako se izuzmu stalne političke nestabilnosti kod nas. A s obzirom na to da se nestabilnosti u BiH u posljednje vrijeme ne smiruju, nego se naprotiv intenziviraju, onda nam ne preostaje ništa drugo nego da se filozofski pomirimo sa činjenicom da se i to plaća.

  • Tužilac Sjeverne Makedonije: Privedeni su odgovorni za požar, istraga će biti brza

    Državni tužilac Sjeverne Makedonije Ljupčo Kocevski kazao je da se trenutno ispituju privedene osobe u vezi s organizacijom koncerta grupe DNK u diskoteci “Puls” u Kočanima, gdje je sinoć izbio požar oko 3:00 sata iza ponoći kada je poginula najmanje 51 osoba starosti od 14 do 25 godina.

    Kako je dalje pojasnio Kocevski, povrijeđeno je 152 ljudi, od kojih je 18 u kritičnom stanju. Među stradalima su osobe iz makedonskih mjesta i gradova – Skoplja, Štipa, Kočana i Probištipa.

     

    Uviđaj u toku

    Na brojna novinarska pitanja – koliko je ljudi bilo na koncertu grupe DNK, koliki je bio kapacitet diskoteke u kojoj se održavao nastup, da li su postojali protivpožarni aparati i dovoljan broj izlaza za evakuaciju, kao i ko je dao dozvolu za rad improvizovane diskoteke – Kocevski je najavio da će prve informacije biti objavljene po završetku uviđaja, javlja SDK MK.

    Uviđaj na mjestu tragedije obavljaju trojica tužilaca, dok dvojica rade s privedenima. Kocevski je rekao da izdaju naredbe za prikupljanje dokaza i sprovođenje drugih procesnih radnji.

     

    Preduzete mjere

    Na pitanje novinara o mogućnosti bjekstva potencijalno odgovornih osoba, Kocevski je izjavio da su preduzete mjere kako bi se to spriječilo.

    Nije otkrio broj privedenih niti njihov identitet, istakavši da će te informacije saopćiti tužioci zajedno s Ministarstvom unutrašnjih poslova kada budu imali sigurne i tačne podatke.

    – Stavit ćemo na raspolaganje sve kapacitete Tužilaštva. Angažovat ćemo sve vještake i istražiti ko je odgovoran za ovu tragediju. Odgovornost će biti utvrđena i vertikalno i horizontalno. Uviđaj nema vremenskog roka, trajat će dok se ne završi – rekao je Kocevski.

     

    Pirotehnika izazvala požar

    Diskoteka “Puls” se nalazila u prizemnoj kući s jednim prozorom na kojem su bile rešetke i jednim malim ulazom. Smještena je u ulici s gusto poredanim kućama.

    Prema prvim informacijama, kako je saopćio ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski, požar je izbio zbog pirotehnike korištene za svjetlosne efekte na koncertu.

    U trenutku izbijanja požara u diskoteci je bilo oko 1.500 ljudi, što je izazvalo stampedo pri pokušaju izlaska.

     

    Privedene osobe

    Na pitanje novinara da li je diskoteka imala dozvolu za rad i ko je odobrio rad u objektu s rešetkama na prozorima i u neposrednoj blizini drugih kuća, Toškovski je odgovorio da su već privedene osobe povezane s ovim događajem te da će biti utvrđena odgovornost.

    – Ne mogu trenutno reći koliko je ljudi privedeno, ali garantujem da će odgovorni snositi posljedice – s imenima i prezimenima – poručio je Toškovski.

     

    avaz

  • Nova pravila za one koji žele raditi sezonu u Hrvatskoj

    Vlada Republike Hrvatske pripremila je izmjene Zakona o strancima kojima se, u skladu s promjenama na razini Europske unije, unose značajne novine u zakon koji se primjenjuje posljednje četiri godine, piše Večernji list BiH.

     

    Pravila za radnike

    Njime su propisani uvjeti izdavanja dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, pa i Bosne i Hercegovine, odakle i dolazi veliki broj radnika. Zakonom o strancima uveden je fleksibilan model zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj koji može brzo i adekvatno odgovoriti na potrebe tržišta rada. Podaci upućuju na stalno povećanje broja izdanih dozvola za boravak i rad. Tako je u 2024. godini izdano 206.529 dozvola za boravak i rad, a u 2023. godini 172.499 dozvola. Usporedbe radi, u 2022. godini izdana je 124.121 dozvola za boravak i rad, što je povećanje za 51,4% u odnosu na 2021. godinu odnosno 86,2% u odnosu na 2020. te za 279,2% u odnosu na 2018. godinu.

    Što se tiče promjena koje novi propis donosi, treba znati kako trenutačni model izdavanja dozvola za boravak i rad državljaninu treće zemlje kojem je izdana dozvola za boravak i rad omogućava rad samo za poslodavca za kojeg je izdana, kao i samo na poslovima za koje je izdana, što znači da je u slučaju promjene zanimanja kod istog poslodavca ili promjene poslodavca, kao i za dodatni rad državljana treće zemlje, u skladu s općim propisom o radu, potrebno provesti novi postupak izdavanja dozvole za boravak i rad, što predstavlja administrativno opterećenje tijela koja sudjeluju u postupku, državljana trećih zemalja, kao i poslodavaca. Novim propisom regulirano je da u slučaju prestanka radnog odnosa neće doći do ukidanja dozvole za boravak i rad, već se omogućava da državljanin treće zemlje ostane u Republici Hrvatskoj i traži novog poslodavca za vrijeme dopuštene nezaposlenosti, čime se štite strani radnici i čime se omogućava poslodavcima zapošljavanje stranih radnika koji već borave u RH.

    Dozvole za boravak i rad izdaju se na razdoblje trajanja ugovora o radu, a najdulje na rok od godinu dana, dok se dozvole za boravak i rad za sezonske radnike izdaju na maksimalno šest mjeseci u razdoblju od 12 mjeseci. Mogućnost rada državljana trećih zemalja kao sezonskih radnika do maksimalno šest mjeseci, osobito u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, pokazala se nedovoljnom za potrebe turističkog sektora. Broj dozvola za boravak i rad koje se izdaju za cjelogodišnji rad u posljednjih nekoliko godina bilježi značajan porast, a ograničenje njihova trajanja na godinu dana ne prati potrebe gospodarskog sektora, uslijed čega dolazi do velikog administrativnog opterećenja poslodavaca i tijela koja sudjeluju u postupku, upozoravaju iz Vlade RH.

    U primjeni važećeg modela izdavanja dozvola za boravak i rad uočeni su određeni izazovi u smislu da poslodavci podnose veliki broj zahtjeva nerazmjerno broju zaposlenih hrvatskih državljana i veličini poslovnog subjekta, odnosno više poslodavaca za istog državljanina treće zemlje istodobno podnosi zahtjeve za dozvole za boravak i rad, što dovodi do administrativnog opterećenja svih tijela u postupku.

     

    Situacije uočene u praksi

    U praksi su uočene situacije kada poslodavac neposredno po dolasku državljana treće zemlje odustaje od njegova zapošljavanja ili državljanin treće zemlje odustane od zapošljavanja, što je rezultat neprovedenog ili nepotpuno provedenog selekcijskog postupka, slijedom čega se državljani trećih zemalja zatječu u neizvjesnim situacijama, pa i u nezakonitom boravku. Državljani trećih zemalja mijenjaju zanimanja bez dokaza da su osposobljeni za obavljanje takvih poslova kada je riječ o deficitarnim zanimanjima, što je dovodilo do otkazivanja radnog odnosa, a poslodavac je ostao bez potrebne radne snage. Vezano uz smještaj stranih radnika, u praksi su uočene određene situacije kada su strani radnici bili smješteni u neodgovarajuće prostore s obzirom na kvadraturu i broj osoba.

     

    Status studenata

    Uzimajući u obzir pristupanje Republike Hrvatske schengenskom prostoru, u postupku odobrenja dozvola za boravak i rad potrebno je spriječiti zloupotrebu navedenog postupka, prije svega državljana određenih država koje predstavljaju migracijski rizik, kao i krijumčara ili fiktivnih poslodavaca kojima cilj nije obavljanje gospodarske djelatnosti u RH, nego je glavna svrha njihova osnivanja ili djelovanja olakšavanje ulaska državljana trećih zemalja na teritorij EU-a bez stvarne želje ili potrebe za radom u Hrvatskoj – objašnjavaju iz Vlade.

    Ulaskom RH u schengenski prostor državljani država kojima je za ulazak potrebna viza za odlazak u druge države članice schengenskog prostora nisu u obvezi ishoditi dodatnu vizu za slobodu kretanja do 90 dana na područje drugih država članica. Također, studenti koji su imali odobren privremeni boravak u RH u svrhu studiranja, a s obzirom na ograničenja koja proizlaze iz pravne stečevine EU-a, dugotrajni boravak mogu steći nakon dvostruko više godina boravka u Hrvatskoj s obzirom na to da im se samo pola tog razdoblja računa za potrebe odobrenja dugotrajnog boravka.

  • Jako nevrijeme kasno sinoć zahvatilo brojne dijelove BiH, neka mjesta zabijelila

    Uslijed obilnih padavina, lokalno vrlo jakog intenziteta, koje se očekuju u danima vikenda na vodnom području sliva Jadranskog mora, posebice donjeg dijela sliva Neretve i sliva Trebižata, moguće je lokalno izlijevanje vodotoka iz korita i pojava bujica

    Veliko nevrijeme, praćeno velikom količinom padavina i grmljavinom te gradom, pogodilo je sinoć brojne dijelove Bosne i Hercegovine.

    Tako je grad prekrio ulice Širokog Brijega u vrlo kratkom periodu, a slične slike su se mogle vidjeti s područja Pala, Busovače…

     

    Jaka oluja uz grmljavinu

    U Sarajevu je nešto prije ponoći počela jaka oluja uz velike količine kiše te grmljavinu.

    Uslijed obilnih padavina, lokalno vrlo jakog intenziteta, koje se očekuju u danima vikenda na vodnom području sliva Jadranskog mora, posebice donjeg dijela sliva Neretve i sliva Trebižata, moguće je lokalno izlijevanje vodotoka iz korita i pojava bujica.

    Kako je saopćila Agencija za vodno područje Jadranskog mora, savjetuje se nadležnim institucijama da prate situaciju i postupaju u skladu sa ovlastima.

    “Nadležne službe civilne zaštite trebaju upozoriti stanovništvo na područjima uz rijeke koje nemaju izgrađene zaštitne vodne objekte na opasnost prilaska obalama uslijed mogućih povećanja dubina i brzine tečenja vode u rijekama, te pravovremeno dati obavijest sa uputama i smjernicama za ponašanje kako bi stanovništvo bilo u mogućnosti provesti mjere u cilju smanjenja eventualnih šteta od štetnog djelovanja voda”, navodi se.