Author: Ramiza Hadžić

  • Romi danas proslavljaju svoj najveći praznik – Đurđevdan

    Romi danas proslavljaju svoj najveći praznik – Đurđevdan

    Još od 10. stoljeća, kada su kao nomadi krenuli iz Indije, rasuvši se po cijelom svijetu, Romi su ostali vjerni obilježavanju Đurđevdana, svog najstarijeg, najvećeg i najradosnijeg praznika.
    Njime već stoljećima proslavljaju buđenje prirode i dolazak proljeća, rađanje novog života, vrijeme novih putovanja i nade u bolje sutra. Zanimljivo je da praznik, koji se izvorno obilježavao u spomen na Sv. Đorđa, odnosno Jurja – zaštitnika siromašnih, bolesnih, vitezova i konjanika, danas proslavljaju Romi svih vjeroispovijesti, bez obzira na to jesu li pravoslavci, katolici ili muslimani.
    Za njih je Đurđevdan prepun simbolike i značenja koje obiluje narodnim običajima u svrhu plodnosti i zaštite zdravlja.
    Glavni običaji su pletenje vijenaca od bilja, umivanje biljem i kupanje na rijeci. Đurđevdansko cvijeće su đurđevak, mlečika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući.
    Praznik buđenja proljeća, kako se Đurđevdan ili Herdelez još naziva, prepoznatljiv je u cijelom regionu i obiluje narodnim običajima, koji se ogledaju u raznim radnjama za zaštitu, zdravlje, plodnost.
    Za neke Rome je izuzetno važno kupanje u rijeci, i to prije izlaska sunca, takozvani Đurđevdanski uranak. Tom prilikom se u rijeku bacaju cvijetni vijenci čime se odbacuju svi grijesi i sve negativnosti, a zadržava nadu u ispunjenje želja.
    Tradicija kaže da se prije Đurđevdana nije preporučivalo spavati pod otvorenim nebom. Kako Đurđevdan označava kraj zime i početak lijepog vremena, jedan od običaja vezanih za ovaj praznik je provođenje noći uoči Đurđevdana na proplanku ili planini uz vatru, a jutrom se valja umiti i okupati vodom sa izvora, odnosno rijeke – za sreću i zdravlje.
    Na sam praznik, Romi se osobito svečano odijevaju i stavljaju nakit, svuda okolo odjekuje romska muzika, pale se vatre i pleše romsko kolo. Veselje traje do kraja trodnevnog praznika, piše Federalna.ba.
    U današnje vrijeme rijetke su romske porodice  koje se u potpunosti pridržavaju drevnih običaja i rituala. Sve se odavno pretvorilo u drugačije, urbano svetkovanje koje naravno diktira i imovno stanje svake romske porodice i domaćina.
    Daleko od romantične slike jednog praznika, Romi su u našoj zemlji uglavnom  marginalizirana kategorija stanovništa, često bez zaposlenja, pristojnog krova nad glavom, s balastom različitih oblika diskriminacije i predrasuda.
  • Vijeće sigurnosti UN danas raspravlja o stanju u BiH: Obraćaju se Šmit i Cvijanović

    Vijeće sigurnosti UN danas raspravlja o stanju u BiH: Obraćaju se Šmit i Cvijanović

    Redovnu polugodišnju raspravu o stanju u Bosni i Hercegovini danas će održati Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, a danas je predviđeno da se tamo obrati i visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt), kao i Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

    Vlada RS uputila je svoj izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a. Na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a, osim o polugodišnjem izvještaju OHR-a, koje će predstaviti Šmit, očekuje se i rasprava o mandatu misije EUFOR “Altea”, koji ističe 1. novembra.

    Šmit u izvještaju, koji je poslao uoči sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, naveo je kako je izvještajni period obilježio značajan porast tenzija, što nesumnjivo predstavlja trenutnu krizu u zemlji.

  • Danas radarske kontrole ponovno aktuelne

    Danas radarske kontrole ponovno aktuelne

    PS TRAVNIK

    08:45 do 09:45 sati Kanare
    10:15 do 11:15 sati Kalibunar
    16:30 do 18:30 sati Dolac na Lašvi
    19:30 do 21:30 sati Donje Putićevo (Metabo)

    PS BUGOJNO

    09:00 do 10:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, naselje Gračanica (Škola)
    11:00 do 12:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, naselje Podgaj (B.C. Bajrić)
    13:00 do 14:30 sati ul. Armije Bosne i Hercegovine
    15:00 do 16:30 sati Lokalni put, naselje Vesela

    PS DONJI VAKUF

    15:00 do 16:00 sati Barice
    17:00 do 18:00 sati Nova Travnička
    19:00 do 20:00 sati Komar
    20:45 do 21:45 sati Zagorci

     

    PS JAJCE

    09:00 do 10:30 sati M-5 Skela
    10:30 do 12:00 sati M-5 Mrčaj
    12:15 do 13:30 sati M-16 Zastinje

  • Oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljevinom

    Oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljevinom

    Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Jači pljuskovi se očekuju u centralnim, istočnim, zapadnim područjima Bosne i na sjeveru Hercegovine. Lokalno uz kišu moguća je i pojava grada. Vjetar slab do umjeren na sjeveru sjeverni i sjeverozapadni, a u ostatku zemlje južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 13 do 20, na istoku i jugu zemlje do 24 stupnja.

  • Kolovoz mjestimično mokar, povećana opasnost od odrona

    Kolovoz mjestimično mokar, povećana opasnost od odrona

    Zbog nestabilne vremenske situacije i povremenih padavina kolovoz je mjestimično mokar, a povećana je i opasnost od odrona. Savjetujemo oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na cestama.

    U toku su radovi na redovnom održavanju zbog čega je zatvorena tunelska cijev tunela 1.mart na autocesti A-1 Zenica-Sarajevo, a saobraća se dvosmjerno, suprotnom stranom autoceste.

    Zbog aktivnih klizišta izdvajamo autocestu A-1 dionicu Lepenica-Tarčin, kao i magistralne ceste Sarajevo-Foča (na lokacijama Sijeračke stijene i Tuhalji) i Gacko-Tjentište (između tunela Čemerno i Surdup).

    U toku su radovi na asfaltiranju magistralnog puta Vitez-Kaonik, zbog čega se u vremenu od 08 do 16 sati saobraća naizmjenično, jednom trakom.

    Zbog radova na izgradnji javne rasvjete na magistralnom putu Olovo-Semizovac saobraća se usporeno, jednom trakom, uz postavljene semafore. Radovi se izvode svakog radnog dana od 08 do 16 sati.

    Radovi su aktuelni i na autocesti A-1 dionici Visoko-Podlugovi, kao i na magistralnim cestama: Sarajevo-Pale, Gnojnice-Nevesinje (Dračevice) i Jablanica-Mostar (Donja Jablanica), te regionalnim cestama Priboj-Teočak i Lukavac-Vijenac.

    Na magistralnoj cesti Jablanica-Blidinje zbog oštećenja kolovoza još uvijek je obustavljen saobraćaj.

    Zbog aktivnog klizišta, u prekidu je saobraćanje na regionalnim cestama Vrbaška-Mrakovica (u reonu kamenoloma Vučijak) i Ugljevik-Glavičice, u mjestu Ugljevik selo.

    Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.

    Zbog oštećenja mosta granični prelaz Brčko mogu koristiti samo pješaci.

    Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak. Teretna vozila mogu saobraćati na GP Šepak od 09 do 13 sati i od 22 do 06 sati (vikendom mogu prelaziti u terminu od 22 do 06 sati).

  • Meteorolozi objavili prognozu do 20. maja: Slijedi zahlađenje

    Meteorolozi objavili prognozu do 20. maja: Slijedi zahlađenje

    U naredne dvije sedmice u Bosni i Hercegovini očekuje se nestabilna atmosfera i promjenjive vremenske prilike, navodi se danas u srednjoročnoj prognozi koju je, za period od naredne dvije sedmice, objavio Federalni hidrometeorološki zavod.

    Povremene pljuskovite padavine prognoziraju se širom zemlje, s tim da su na sjeveru, zapadu i jugozapadu Bosne, te u planinskom zaleđu Hercegovine, mogući intenzivniji pljuskovi. Zbog prodora hladne zračne mase sa sjevera Evrope tokom ove sedmice, očekuje se postepeni pad temperatura, naročito u centralnim, istočnim i jugozapadnim krajevima, pa će u petak i subotu temperature biti znatno ispod uobičajenih za ovo doba godine.

    Od 9. maja, iako ne potpuno stabilno, prognoziraju se duži sunčani periodi, slabiji i rjeđi pljuskovi, te postepeni porast temperatura zraka.

    Hladna zračna masa do 9. maja uslovljava niže vrijednosti temperatura zraka. Jutra u Bosni prohladna, sa temperaturama od 4 do 9 °C, a u Hercegovini od 7 do 11 °C. Tokom dana, u Bosni se očekuju temperature od 12 do 17 °C, a u Hercegovini od 16 do 21 °C.

    Porast temperatura zraka očekuje se od 10. maja. U Bosni će minimalne vrijednosti biti od 7 do 12 °C, a u Hercegovini između 10 i 15 °C. Dnevne temperature u Bosni kretat će se od 18 do 23 °C, a u Hercegovini od 22 do 27 °C.

    Radiosarajevo.ba

  • Bh. desert koji niko ne može napraviti sam: Evo kako se prave ove šećerne niti

    Bh. desert koji niko ne može napraviti sam: Evo kako se prave ove šećerne niti

    Ćeten-halva, ćetenija ili pismanije (pişmaniye) ljubiteljima bosanske i turske kuhinje dobro su poznati nazivi za desert koji se opisuje kao slatka vuna, vata ili prozračna pjena od šećernih niti koja se topi u ustima. I strancima je sve bliži taj posebni slatkiš, neki kažu i nasljednik Dubai čokolade, poznat i kao anđeoska kosa. U Bosni se posebna priča veže za običaj pripreme te poslastice koju nitko ne može napraviti sam. Naime, za ćeteniju je potrebno više pari marljivih ruku.

    Najprije se brašno peče dok ne potamni, a za to vrijeme se šećer se zagrije na štednjaku uz malo vode i limuna kako bi se dobio karamel. Karamel se oprezno ulije u namašćeni kalup za pečenje. Kad se ohladi dovoljno da se može primiti u ruke, mijesi se u “kobasicu” pa u oblik kruga. Stavlja se u brašno i presavija u osmice, sve dok ne pobijeli i ne pojave se šećerne niti. Cijeli proces traje oko dva sata. U Turskoj verziji dodaje se i pistacija, a baš kao i u Bosni, poslužuje se uz kavu.

    “Ćetenija se tradicionalno priprema zimi, a dok bi se vani hladila, djevojke bi je čuvale kako ih mladići ne bi odnijeli. Služila je i kao „test“ za parove. Ako bi vijenac od šećera i brašna ostao čitav nakon što bi se prebacio preko njihovih glava – smiješila im se sretna sudbina“, ispričala je prije koju godinu Tahira Mehanović jedna je od čuvarica tradicije koju s još nekoliko žena želi spasiti od zaborava. Recept prenose s generacije na generaciju kroz zabavu i druženje. Dok bi marljive ruke oblikovale taj čupavi desert, pjevalo bi se i plesalo, a zatim zajednički uživalo u slatkim zalogajima.

    Baš kao što Dubai čokolada osvaja hrskavim punjenjem od kadaifa, anđeoska kosa slast duguje turskoj slastici (pismanije), u kombinaciji s čokoladom, kremom od pistacija i notama vanilije, nara i maline.

    Kad se razlomi, čokolada otkriva nježne niti – što joj i daje prepoznatljivo ime. Iako izgleda poput jestivog remek-djela, anđeoska kosa u pozadini nema tako posebnu priču kao ćeteniju, koja podsjeća na važnost zajedništva i čuvanja tradicije od zaborava.

    ╰┈➤ Program N1

  • Obilježavanje 9. maja – Dana pobjede nad fašizmom

    Obilježavanje 9. maja – Dana pobjede nad fašizmom

    U skladu sa Odlukom o praznicima i značajnim datumima koji se obilježavaju u organizaciji Općine Donji Vakuf, planirano je obilježavanje 9. maja – Dana pobjede nad fašizmom.

    Naime, u petak 9. maja od 18.00 sati planirano je polaganje cvijeća u Spomen parku na Centralnom šehidskom i Partizanskom spomen obilježju, u znak sjećanja na šehide i poginule borce odbrambeno-oslobodilačkih ratova 41 – 45 i 92 – 95.

    Također, na isti dan od 18.30 minuta planirana je Svečana akademija  u velikoj sali zgrade Doma kulture, na  temu 9. maj Dan pobjede nad fašizmom.

  • JAVNI POZIV za dodjelu novčanih poticaja za unapređenje poljoprivredne proizvodnje Općine Donji Vakuf za 2025. godinu

    JAVNI POZIV za dodjelu novčanih poticaja za unapređenje poljoprivredne proizvodnje Općine Donji Vakuf za 2025. godinu

    Javni poziv je objavljen na zvaničnoj stranici Općine Donji Vakuf . Isti donosimo u prilogu :

     

  • Sudar statistike i politike: Zašto se “friziraju” podaci o zaposlenima u Federaciji?

    Sudar statistike i politike: Zašto se “friziraju” podaci o zaposlenima u Federaciji?

    Broj zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine nije u porastu, kao što to tvrde iz Vlade Federacije BiH i Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, nego je u padu, a to je posebno evidentno u kantonima gdje je najviše proizvodnih pogona, poput Zeničko-dobojskog, Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona.
    Zbog oprečnih informacija u javnosti pojavile su se sumnje da Vlada Federacije BiH “frizira” podatke, ali da to čini i Ekonomsko-socijalno vijeća Federacije BiH u kojem su i Udruženje poslodavaca FBiH, ali i sindikati.
    Jedino u Kantonu Sarajevo jeste povećan broj zaposlenih za 1.504 osobe u odnosu na period januar – mart 2024. godine.
    Podaci Porezne uprave FBiH
    Podaci Agencije za statistiku BiH govore i da je na nivou BiH manje zaposlenih.
    Tako je podatak Agencije da je u februaru ove godine broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH bio 324.314, te da se broj registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na januar ove godine povećao za 0,2 posto.
    Nezaposlenom osobom se smatra svaka osoba koja ispunjava zakonom propisane uvjete i prijavljena je u nekom od Zavoda za zapošljavanje.
    Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomska pitanja i finansije Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH i zastupnik (SBiH) u ovom domu, za Faktor kaže da su podaci jasni.
     – Po podacima Porezne uprave FBiH došlo je do pada zaposlenosti u prvom kvartalu ove godine u Federaciji BiH i to je nešto što je nezabilježeno u proteklih par godina i tu zaista nema dileme – kazao je Čavalić.

    Podaci porezne uprave FBiH
    On ističe da se koriste nekakve “akrobacije” kako bi se kompariralo ono što se inače ne komparira metodološki, a kako bi se neki drugi zaključci predstavili.
    – Zbog toga apeliram na sve građane Federacije BiH da samo odu na stranicu Porezne uprave FBiH i da vide da tri mjeseca imamo negativan skor. Dakle, to je razlika između prijavljenih i odjavljenih radnika, više od 8.000 za Federaciju BiH, u prvom kvartalu ove godine. I to je to, ne znam kojim vještinama se to može predstaviti da je nešto što nije – ističe Čavalić.
    Konstatuje da je činjenica da je došlo do pada zaposlenosti i da je neobičan početak ove godine, te da se sve ovo, najvjerovatnije, veže za kraj prošle godine i odluku Vlade FBiH da poveća minimalnu plaću na 1.000 KM, a bez da je uradila fiskalnu reformu.
    – Sve ide u pravcu da se opravda ta odluka Vlade FBiH, a šta se dešava u zajednici poslodavaca, ne znam, možda su pod pritiskom subvencija – zaključuje Čavalić.
    Faktor