





Za meteorologe i klimatologe 01.06.2025. započet će meteorološko ljeto koje će trajati sve do 31.08.2025. Na astronomsko, naravno, pričekat ćemo početak trećeg desetodnevlja juna. Upravo različito uzimanje referentnih vremenskih perioda može stvoriti konfuziju, no razlog za ovo je sasvim jednostavan – isključivo kako bi se meteorološki podaci mogli lakše računati.
Naglasimo odmah na početku svrhu sezonske prognoze vremena. Njena namjena je isključivo orijentaciona i služi kao uvid u očekivano srednje stanje atmosfere u naredna tri mjeseca, a zasnovana je na trenutnim uslovima kopna, atmosfere i mora čije podatke su obradili tzv. superračunari, odnosno računari koji zahtijevaju enormnu izračunjivu snagu. Dakle, sezonska prognoza ima namjeru pokazati kakvo to vrijeme možemo očekivati u 40 do 60 % analiziranog slučaja, odnosno da li će sezona biti toplija ili hladnija, odnosno sušnija ili vlažnija. Samim tim, ona neće dati uvid kako će vrijeme biti 15.08. ili 29.06. ali može ukazati na vjerovatnoću koliko su, primjera radi, padavine izgledne unutar analiziranog klimatološkog niza, prosječna maksimalna ili minimalna temperatura zraka. Analogiju koju lakše možete ispratiti jeste da zamislite pravljenje jednog jednostavnog ručka trideset dana u kojem koristite iste začine. No, svaki dan donosi neka svoja druga, neočekivana, pravila. Zavisno od raspoloženja, kvalitete namirnice, te količine začina i sl. možete napraviti određeno odstupanje, koliko god bili vješti, ali otprilike kroz tih 30 dana uvidjet ćete koji vama okus odgovara – i to ćemo nazavati nekim prosjekom. Svako odstupanje iduće može biti slanije ili neslanije od uobičajenog.
Prvi korak u proizvodnji prognoze za bilo koju sezonu je pregledavanje materijala iz prošlih mjeseci, često uključujući i stanje iz prethodne dvije sezone, radi uočavanja šire slike, ali i semipermanentnosti (trajnosti) određenih vremenskih sistema. Kada je riječ o ljetu, obično postoji nekoliko značajnih parametara koje uzimamo u obzir:
Vlažnost zemljišta (soil moisture): ukoliko je zemljište vlažno, čitav utrošak energetskog budžeta u zagrijavanju podloge odlazit će na isparavanje, pri čemu će latentni tok biti izraženiji od osjetilnog (senzibilnog). Praktično gledano, ovo znači da će se podloga sporije zagrijavati, a samim tim zahvaljujući isparavanju atmosfera može se lakše destabilizirati zahvaljujući formiranju oblaka, pogotovo ukoliko u višim slojevima atmosfere (posmatramo je poput stuba) postoji prisustvo vlažnijeg zraka. U suprotnom slučaju, suha zemlja tokom proljeća koju nasljeđuje vrelo i suho ljeto pojačava povratnu spregu atmosfere i podloge, pri čemu sav utrošak energije odlazi na zagrijavanje podloge i pri čemu se razvija zasebno područje gdje se kontinuirano akumulira toplota usljed nedostatka površinske vlage, što dovodi do kontinuiranog slijeganja toplote iz viših u niže slojeve atmosfere te do porasta zračnog pritiska pri podlozi, što utječe i na dubinu graničnog sloja atmosfere. Ovakva sporopokretna postavka omogućava dugotrajno održavanje toplotnih valova usljed djelovanja polja visokog zračnog pritiska, a oblačni sistemi se odbijaju od barijeru. Ove situacije povezane su i sa pojavom tzv. toplotne kupole (heat dome), kakvim smo svjedočilii 2024. i 2012. godine.
Površinske temperature mora: jedan od najznačajnijih pokazatelja trenutnog energetskog budžeta planete zemlje. Toplija mora od uobičajenih vrijednosti analizirane klimatologije niza u toplijem dijelu godine obično ukazuje na područja gdje su u proteklom periodu vladala polja visokog zračnog pritiska. Marinski, odnosno morski toplotni valovi (marine heatwave) mogu pojačati povratnu spregu okeana, kopna i atmosfere, što može rezultirati područjima podložnim na dugotrajnije održavanje polja visokog zračnog pritiska.
Prisustvo značajnijih telekonekcija, odnosno sistema šire prostorne skale: iako je njihov utjecaj na Europu minimalan, za Balkan postoji statistička korelacija između sjevernoatlantske ljetne oscilacije (SNAO) i ljetne oscilacije istočnog Atlantika (SEA). Klackalica, koju uvjetuju temperaturne, a samim tim i pritisne razlike između tropskih i polarnih područja, otkrivaju djelišnicu između stabilnijih i nestabilnijih područja. Kada je SNAO+, polje visokog zračnog pritiska skoncentrisano je na sjeverozapadni i sjeverni dio Europe, dok se kompenzacijski u Mediteranu formiraju polja niskog zračnog pritiska. To su naša nestabilnija ljeta (primjer: 2018, 2006). Obrnuto se dešava u SNAO-fazi, kada afrički prodori su potisnuti južnije i tada često zahvataju područje Balkana I istočne Europe. Kombinacija SEA+, SNAO- zaslužna su za naša najtoplija ljeta (ljeto 2007, 2012, 2024).
Na osnovu određenih telekonekcija prikazanih u tabeli (koje zahtijevaju posebno I podrobnije objašnjenje), sastavljena je iduća lista godina u kojoj smo imali slične uslove, a u opticaj uzimali smo događaje iz prošlosti (analogije) počevši od 1985. godine, a zaključno sa prošlom, 2024. godinom. Izbor godina prije 1980-ih zahtijevalo bi primjenjivanje linearnog/logaritamskog trenda kako bi se mogao ispratiti sadašnji klimatski trend. Na osnovu izvedenih godina smo rekonstruisali prvi set vizualnih materijala.
Ono što uočavamo jeste drugačija slika u odnosu na proteklih par ljeta, i tu dolazimo do prvog neslaganja sa našim analogijama, naročito s 1990. godinom. Ono što je evidentno jeste da se naslanja na srednje stanje atmosfere iz prethodne sezone, što se oslikava kroz topliji i sušniji sjeverozapad i sjever Europe, a vlažniji jugoistok, konzistentno sa stanjem koje trenutno imamo. Pomoću Pythonove biblioteke “regionmask”, koja će izvući obrise bosanskohercegovačkih granica i interpolirati podatke, uzet ćemo srednja odstupanja dnevne temperature zraka za područje Bosne i Hercegovine za sva tri ljeta u odnosu na referentni period 1991-2020.
Sve tri analogije imaju zajedničko – tri vruća prodora, a gotovo sva su rezervisana za drugu polovinu mjeseca. Ovo upućuje na povećanu vjerovatnoću od toplotnih valova ovog ljeta, ali uzimajući u vid trenutne okolnosti, valovi vrućine ne bi bili dugotrajni kao 2024. Međutim, jedan uvid nije dovoljan, a treba nam i sofisticiraniji metod. Stoga slagalica dobija potpuniju sliku pregledavanjem izračuna prognoznih modela. Za ovu priliku, koristit ćemo izračune Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) iz Readinga, Velika Britanija, te Britanske meteorološke službe (Met Office – UKMO) iz Exetera. Obično, ova dva modela (ECMWF i UKMO), zajedno sa podacima Njemačke meteorološke službe (DWD – Deutscher WetterDienst) su najčešće u upotrebi prilikom izrađivanja sezonske prognoze vremena.
Prognoza Nedima Sladića za N1 – Zabranjeno preuzimanje!
╰┈➤ Program N1

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić boravio je jučer u zvaničnoj posjeti Općini Bugojno, na poziv općinskog načelnika Edina Mašića.
Tokom sastanka razgovarano je o unapređenju vodosnabdijevanja na području Bugojna, te planovima u vezi sa izgradnjom kanalizacione mreže u mjesnim zajednicama. Posebno su predstavljeni projekti iz Mjesnoj zajednici Odžak, koji uključuju izgradnju kanalizacione mreže u naselju Odžak, te izgradnju vodovodnog sistema u naselju Zanesovići.
Pored infrastrukturnih pitanja, razgovarano je i o trenutnom stanju u poljoprivredi na području Bugojna s fokusom na sektore stočarstva i plasteničke proizvodnje.
Ministar Hrnjić je naglasio važnost strateškog planiranja i osiguranja podrške poljoprivrednicima kako bi se postigla dugoročna održivost i razvoj ovog sektora.
– Ovakvi susreti s predstavnicima lokalnih zajednica su od izuzetne važnosti jer nam omogućavaju da iz prve ruke čujemo potrebe i prijedloge lokalnih zajednica. Ministarstvo će nastojati pružiti podršku projektima koji imaju za cilj poboljšanje komunalne infrastrukture i razvoj poljoprivrede jer su to temelji stabilnog i održivog razvoja naših općina – izjavio je ministar Hrnjić.
Također su razmatrani primjeri dobrih praksi iz drugih općina koji mogu poslužiti kao smjernice u daljem radu lokalnih vlasti uz podršku resornog ministarstva.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nastavlja aktivno sarađivati s lokalnim zajednicama s ciljem unapređenja infrastrukture i uslova za život i rad građana, saopćeno je iz ovog ministarstva.



U BiH danas umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Najviše oblačnosti se očekuje u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima gdje rijetko može pasti veoma malo kiše. U drugoj polovini dana lokalni pljuskovi su mogući na jugoistoku Hercegovine.
Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 3 i 8°C, na jugu zemlje do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 19°C, na jugu zemlje do 24°C.
U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 7°C, a najviša dnevna temperatura zraka oko 15°C.

SREDNJOBOSANSKI KANTON
Stacionarni radari: M-5 Oborci, Donji Vakuf, Kalibunar, općina Travnik (kod BP INA), Vitez (kod Impregnacije), Busovača, M-5.1 Kaonik-Kiseljak u naselju Kaćuni, Brnjaci M-16.4 Nević Polje-Novi Travnik M-16.2 Gornji Vakuf-Uskoplje u naselju Trnovača M-16.2 Bugojno-G.Vakuf/Uskoplje, u naselju Vrbanja.
PS TRAVNIK
08:45 do 09:45 sati Kalibunar
10:15 do 11:15 sati Nova Bila
16:30 do 18:30 sati Donje Putićevo
19:30 do 21:30 sati Kanare
PS NOVI TRAVNIK
19:30 do 20:30 sati R-439 Opara
21:00 do 22:00 sati M-16.4 Stojkovići
23:00 do 00:30 sati M-16.4 Vatrogasni dom
01:00 do 02:30 sati lokalni put, Nević Polje
PS VITEZ
18:00 do 20:00 sati R-440 Bila
20:00 do 22:00 sati R-441 Dubravica
23:00 do 00:00 sati M-5 Krčevine
00:00 do 01:00 sati lokalna cesta, Divjak
PS JAJCE
16:15 do 18:00 sati M-5 Mračaj
18:15 do 20:00 sati M-5 Bravnice
20:15 do 21:30 sati M-5 Skela
PS DONJI VAKUF
08:00 do 09:00 sati Prusac
10:30 do 11:30 sati Titova
12:00 do 13:00 sati Zagorci
13:30 do 14:30 sati Nova Travnička
PS BUGOJNO
17:00 do 18:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Zlavast
19:00 do 20:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Čaušlije
21:00 do 22:30 sati ulica Slobode
23:00 do 00:30 sati ulica 307.mot.brigade
PS GORNJI VAKUF
18:00 do 19:00 sati Pajić Polje
19:15 do 20:00 sati ilica Bistrička cesta
21:00 do 22:00 sati ulica Vrbaska
23:00 do 00:00 sati Ploča
PS KISELJAK
20:00 do 21:00 sati Azapovići-Lepenica
21:00 do 22:00 sati ulica Sarajevska cesta
PS BUSOVAČA
15:00 do 16:00 sati Gavrine kuće
16:30 do 18:00 sati ulica N.Š.Zrinski (kod ug.ob.KIM)
19:00 do 20:00 sati Bukovci
20:30 do 22:00 sati ulica 1.mart/ožujak (kod ug.ob.Penelopa)
22:00 do 23:00 sati ulica N.Š.Zrinski (kod BP Čaljkušić)
PS FOJNICA
16:00 do 18:00 sati Pločari Polje
18:15 do 20:15 sati Nadbare
20:30 do 22:30 sati Polje Ostružnica
PS KREŠEVO
11:00 do 13:00 sati Volujak
22:00 do 00:00 sati Crkvenjak