Ajvatovica, kao najveće dovište muslimana u ovom dijelu svijeta, nije uvijek bila rado prihvaćena na ovim prostorima. Njena višestoljetna historija bila je burna, od zabrane 1947. pa do ponovnog obnavljanja 1990. Ali i u tom periodu narod je svojom dosjetljivošću na poseban način uspio održavati tradiciju Ajvatovice.
Period zabrane nije mogao ugasiti želju vjernika za neprekidnu povezanost sa dovištem, baš onakvu kakva je bila i Ajvaz-dedina ustrajnost u dovi Stvoritelju da Prusčanima podari vodu.
Hafiz Zakir Kaniža
Kako je za Faktor.ba još 2016.godine rekao Ismail Elkaz, imam Šehidske džamije u Pruscu, povod organima vlasti za zabranu Ajvatovice bio je događaj koji se desio 1947, kada su konjanici sa bajracima krenuli da pređu preko mosta u Donjem Vakufu na putu za Ajvatovicu.
– Tada je bilo zabranjeno nositi bilo koji bajrak osim zastave bivše Jugoslavije. Hafiz Zakir Kaniža, koji se našao u povorci, nije htio da spusti bajrak Islamske zajednice. Policajac je krenuo da ga zaustavi, međutim, on je policajca bacio u Vrbas, zbog čega je hafiz odslužio četverogodišnju zatvorsku kaznu – priča nam Elkaz.
U periodu od 1947. pa sve do ponovnog uspostavljanja Pruščani nisu dali da se Ajvatovica baci u zaborav. Umjesto Ajvatovice, ustoličen je Narodni teferič na kojem su se održavale konjske trke a koji je bio u organizaciji Dobrovoljnog vatrogasnog društva Prusac.
-Bilo je i nekoliko Pruščana koji bi se, iako je zabranjeno, posljednju sedmicu u junu okupljali i učili dove – govori nam on.
Nakon zabrane i višedecenijske tišine, 1990. godine na Ajvatovici ponovo se čuo Kur’an. Glas slobode. Obnovljena je tradicija konjanika, zastava i bajraka iz čitave BiH, obilazak Ajvaz-dedinog, Hasan Kafi Pruščakovog turbeta. A onda je krenuo rat, koji nije spriječio vjernike da sačuvaju sjećanje na Ajvaz-dedu.
Muška i ženska Ajvatovica
-I u ratu se redovno išlo na Ajvatovicu, iako je linija razgraničenja bila tek nekoliko stotina metara poviše Ajvatovice. Od 1992. do 1995. Ajvatovica branioci Prusca sa ulemom su svake godine išli da uče dovu – sjeća se naš sagovornik.
Prvu dovu poslije rata, kada je ponovo uspostavljena Ajvatovica, proučio je hafiz Zakir Kaniža. Sve do tog datuma u pohod na Ajvatovicu odlazili su samo muškarci, međutim, 1997, kada je Ajvatovicu posjetio rahmetli Alija Izetbegović, prvi predsjednik BiH, to “pravilo“ je izmijenjeno njegovom izjavom kada je poručio da na Ajvatovicu mogu ići i žene, uz uvjet “da budu pristojno obučene”.
-Sve do tada je bila, kako smo je mi zvali, muška Ajvatovica. Posljednja sedmica u junu je bila za muškarce, a ženska Ajvatovica sedam dana poslije. Na taj način se obilježavala ova manifestacija – objašnjava nam Elkaz.
izvor: faktor.ba
foto:iitb.ba
