Od ranih jutarnjih sati, stanovnici gradskog i šireg područja Donjeg Vakufa, uočili su koncentraciju dima, koji se gotovo spustio i prekrio veći dio naše općine.
Kontaktirali smo Vatrogasno društvo Donji Vakuf, te saznali da se radi o šumskom požaru na lokalitetu Garački podovi i Šuljaga, općina Bugojno.
Zbog nepristupačnosti terena, koji je miniran, požar nije moguće gasiti. Tako da dim koji se osjeti i u Donjem Vakufu, dolazi sa pomenutih lokacija obuhvaćenih požarom.
Istekao je rok za prijavu za pravo glasanja na predstojećim lokalnim izborima u BiH u dijaspori.
Neslužbeni rezultati otkrivaju kako su se registrirale približno 53 hiljade građana. Od tog broja, govori naš sagovornik, očekuje se da dio ipak neće zadovoljavati uvjete, što znači da bi konačna brojka mogla biti i manja.
Državljani BiH koji su u inozemstvu, ukoliko su se željeli prijaviti da glasaju iz inozemstva, imali su mogućnost da podnesu svoju prijavu za glasanje izvan BiH na službenoj stranici SIP-a BiH do 23. jula 2024. godine do 24:00 sata. Kako bi birač podnio prijavu, bilo je neophodno da do krajnjeg roka otvori korisnički nalog, prijavi se na portal e-Izbori, unese podatke za prijavu za glasanje izvan BiH, priloži identifikacijske dokumente te na kraju pošalje prijavu.
Ovi podaci pokazuju nastavak trenda pada broja glasača iz dijaspore na izborima u našoj zemlji. Poređenja radi, za lokalne izbore 2020. godine bila su prijavljena 106.362 glasača, a glas je iskoristilo njih 55.992.
U određenoj mjeri pokazalo se kako glasači iz dijaspore mogu u određenoj mjeri utjecati na ishod izbora na lokalnom nivou. To je posebno značajno bilo u slučaju Srebrenice, općine u kojoj je počinjen genocid, gdje su se bošnjački kandidati uzdali u glasove iz Srebrenice.
Dijaspora, također, ima vrlo značajnu ulogu u smislu jačanja veza između njihovih mjesta porijekla i u inozemstvu, prije svega u ekonomskoj saradnji, investiranju u rodni kraj i povezivanju tih mjesta s raznim poslovnim zajednicama, organizacijama i gradovima sa Zapada.
Ipak, iz izbornog ciklusa u ciklus broj pripadnika iz dijaspore koji glasaju na izborima je sve manji.
Tako je na izborima 1996. bilo čak pola miliona registriranih glasača iz dijaspore. Četiri godine kasnije, taj broj je prepolovljen. Ipak, naša država pamti i gora vremena. Na lokalnim izborima 2012., prema podacima Centralne izborne komisije BiH, registrovalo se samo 38 hiljada građana iz inozemstva. U posljednjih nekoliko ciklusa stranke su uložile veće napore da se promovišu van BiH i animiraju predstavnike dijaspore da glasaju na izborima. No, sve je to rezultiralo ne pretjeranim uspjehom.
Za ovogodišnje lokalne izbore ukupno je 168 političkih subjekata podnijelo liste za učešće, i to 1.899 kandidatskih lista s 26.123 kandidata. Izborna kampanja u Bosni i Hercegovini službeno počinje 6. septembra, a CIK je do sada primio više od 200 prijava koje se odnose na preuranjenu kampanju.
avaz.ba
PS DONJI VAKUF
16:00 do 17:00 sati Zagorci
18:00 do 19:00 sati Torlakovac
19:45 do 20:45 sati Barice
21:15 do 22:15 sati Nova Travnička
22:40 do 23:40 sati ul.770 Sbbr
Tokom ljetne sezone frekvencija saobraćaja je pojačana, a posebno je frekventno u danima vikenda. Jutros bilježimo pojačan intezitet saobraćaja na izlazima iz većih gradskih zona, kao i na prilazima nekim od graničnih prelaza. Svakodnevno smo svjedoci teških saobraćajnih nezgoda sa smrtnim posljedicama, pa i ovoga jutra apelujemo na vozače, ali i ostale učesnike u saobraćaju, da budu maksimalno oprezni. Vozači, držite odstojanje između vozila i na mjestima gdje to nije dozvoljeno ne vršite preticanje. Vežite sigurnosni pojas, a ukoliko prevozite malu djecu neka budu propisno vezani u autosjedalicama.
Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.
Sanacioni radovi aktuelni su na magistralnim putevima: Vitez-Travnik, Kladanj-Vlasenica, Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje, Foča-Ustikolina, Dobro Polje-Miljevina, Bijeljina-Rača i Čevljanovići-Nišići.
Na graničnim prelazima: Izačić, Velika Kladuša, Doljani, Osoje, Hum i Deleuša pojačana je frekvencija vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine. Na GP Gradina kolona vozila je na ulazu u našu zemlju. Na ostalim graničnim prelazima promet vozila je pojačan, ali su zadržavanja do 30 minuta.
Do kraja avgusta, za putnički saobraćaj otvoren je granični prelaz Krstac (na putu Gacko-Nikšić).
Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak.
U Bosni i Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu obalnost. Vjetar slab, uglavnom, istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 13 do 18, na jugu do 23, a dnevna od 27 do 34, na jugu 36 stepeni.
U Sarajevu sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura oko 14, a najviša dnevna temperatura oko 29 stepeni.
U nedjelju u BiH sunčano vrijeme uz malu do umjerenu obalnost. Ponegdje na sjeverozapadu moguć je i kratkotrajni pljusak. Vjetar slab, uglavnom, istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 16 do 22, na jugu do 25, a dnevna od 30 do 36, na jugu do 39 stepeni.
U ponedjeljak sunčano vrijeme uz malu do umjerenu obalnost. Razvojem oblačnostim, ponegdje u planinskim područjima, moguć je i kratkotrajni pljusak. Vjetar slab, uglavnom, istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 16 do 21, na jugu do 23, a dnevna od 26 do 33, na jugu 36 stepeni.
U utorak sunčano vrijeme uz malu do umjerenu obalnost. Vjetar slab, uglavnom, istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 16 do 21, na jugu do 23, a dnevna od 27 do 36 stepeni.
Jutarnji sati će biti ugodniji od drugog dijela dana, kada bi se usljed vrućine i sparnog vremena, kod hroničnih bolesnika i meteoropata mogle javiti tegobe poput nervoze, malaksalosti i glavobolje. Učesnici u saobraćaju trebaju biti oprezniji, naročito u poslijepodnevnim satima. Prilikom boravka na otvorenom neophodno je provoditi mjere zaštite od UV zračenja. Opšta slika će biti lošija na sjeveru i sjeveroistoku Bosne.
JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf, nastavlja sa aktivnostima kulturnih sadržaja i tokom mjeseca jula.. Na pozornici Doma kulture Donji Vakuf moći ćete pogledati predstavu „ Ako vedriš vedro je“.
Predstava “Ako vedriš, vedro je” nastala je u produkciji Studio Teatra, a pod pokroviteljstvom projekta Omladinske banke Zenica.
Tekst Almira Nakića na scenu je postavljen pod režijskom palicom Zlatana Školjića u Donjem Vakufu, a bit će izveden na pozornici Doma kulture u Donjem Vakufu, 27. jula od 20.00 sati.
Predstava donosi priču o prijateljstvu u „mahali“, o zajedničkom odrastanju i sazrijevanju. Govori i o prvoj ljubavi i o tome koliko ona može, ali i ne mora biti varljiva. Jesu li snovi uzaludni i do kada se vrijedi boriti za njih, da li nam prijatelji mogu postati obitelj i kada je vedro, ako uvijek mračiš samo su neka od pitanja na koja će posjetitelji dobiti odgovor.
U predstavi igraju: Sara Đidić, Emrah Halilović i Almir Nakić.
Ulaznice za ovu predstavu po cijeni od 5 KM, možete kupiti na blagajni JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf.
Možda ste vidjeli ljude kako skaču u hladna mora ili ledene kupke, tvrdeći da je to dobro za zdravlje srca, oporavak mišića, stres i još mnogo toga.
Ova praksa je poznata kao uranjanje u hladnu vodu, vrsta krioterapije ili hladne terapije — koja se može primijeniti u medicinske ili terapeutske svrhe na različite načine. To se može učiniti putem leda, vode ili zraka, uključujući kriohirurgiju za lezije, ledene obloge za otekline ili kroz ledene kupke za razne svrhe uključujući oporavak od tjelesne aktivnosti ili smanjenje stresa.
Postoji duga povijest ljudi koji su se uranjali u hladnu vodu zbog navodnih zdravstvenih dobrobiti, koja seže sve do antičke Grčke – a time i veći broj istraživanja o ovoj vrsti terapije hladnoćom. U moderno doba neki se ljudi pitaju bi li hladni tuševi, pristupačniji oblik ovog trenda, također mogli poslužiti.
“Istraživanje je vrlo, vrlo tanko što se tiče samog hladnog tuširanja”, rekao je dr. Corey Simon, vanredni profesor na odjelu ortopedske hirurgije na Univerzitetu Duke i viši suradnik u Duke Aging Centeru. Postoji najmanje 100 studija, od kojih su neke stare decenijama ili imaju metodološke probleme, a većina također ima mali broj sudionika, koji su obično zdrave mlađe odrasle osobe, rekao je Simon.
Ali stručnjaci imaju ideje kako bi hladni tuševi mogli djelovati, na temelju naučnih i anegdotskih dokaza koji postoje, dodao je.
Simon smatra da većina dobrobiti hladnog tuširanja dolazi iz psihološkog procesa prilagodbe i prevladavanja stresora – u ovom slučaju, hladne vode.
“Ljudi ne prelaze samo s nule na 60 pod hladnim tuševima. Obično im se moraju prilagoditi, tako da postoji element u kojem vaše tijelo može kontrolirati boravak u stresnom okruženju”, rekao je.
Ova teorija je u skladu s rezultatima nekih studija o hladnom tuširanju. Sudionici koji su se tuširali s temperaturom vode od oko 10 do 14 celzijusa – do jedne minute dnevno tokom dvije sedmice – prijavili su niže razine stresa od kontrolne grupe, premastudiji iz 2022. godine, objavljene u časopisu Current Psychology. Prednosti su bile veće kada su se sudionici tuširali nakon nekoliko krugova tehnike disanja koja je uključivala duboko disanje, izdisaj i zadržavanje daha.
Simon se tušira hladnom vodom jednom ili dvaput sedmično, što mu je, kako je rekao, pomoglo da postane mentalno prisutniji općenito jer ga praksa tjera da procesuira “patnju”.
Hladan tuš također može poboljšati raspoloženje i energiju ili mentalnu budnost, što je iskusila dr. Rachelle Reed, fiziologinja vježbanja u Ateni, Georgia, rekla je. “Osjećate se pomalo ushićeno, a smatra se da je to barem djelomično zbog porasta (neurotransmitera) epinefrina, norepinefrina i dopamina”, pojašnjava.
Ove psihološke dobrobiti također mogu biti primarni razlog zašto neki ljudi osjećaju da im tuširanje hladnom vodom smanjuje bol, za što je psihološki stres glavni prediktor, rekao je Simon.
Tokom imerzivne hladne terapije, temperaturni šok može nakratko opteretiti kardiovaskularni sistem, podići krvni tlak, otkucaje srca i brzinu disanja, kažu stručnjaci. No ova hiperaktivnost može dovesti do poboljšanog protoka krvi budući da tijelo treba raditi kako bi se vratilo u svoje normalno stanje i zagrijalo, rekao je Reed. Hladni tuševi bi teoretski donekle mogli proizvesti isti učinak.
Ipak, ljudi koji imaju kardiovaskularne probleme, probleme s cirkulacijom, probleme s osjetilima – poput Raynaudove bolesti ili neuropatije – ili dijabetes ne bi se trebali tuširati hladnom vodom bez prethodnog razgovora s doktorom, kažu stručnjaci. Isto vrijedi i za trudnice, osobe koje su nedavno imale operaciju ili su pod utjecajem alkohola ili droga, rekao je Reed.
Ljudi su umrli od pokušaja hladne terapije, rekao je Simon, pa je ovo odricanje od odgovornosti ozbiljno i ne treba ga zanemariti.
Hladni tuševi također mogu pomoći u jačanju imunološkog sistema. U studiji iz maja 2014. autori su testirali može li se imunološki sistem male grupe nizozemskih muškaraca poboljšati prakticiranjem meditacije, dubokim disanjem i hladnim tuširanjem tokom 10 dana. Kad su autori primijenili bakterijsku infekciju putem injekcije, sudionici studije koji su koristili wellness tehnike imali su manje simptoma. Ti su sudionici također proizveli više protuupalnih hemikalija i manje upalnih proteina kao odgovor na infekciju.
Ali Simon nije siguran da je ovaj rezultat u potpunosti pozitivan, budući da su nedavna istraživanja počela sugerirati da bi smanjenje upalnog odgovora na privremenu bolest moglo produžiti ili spriječiti oporavak, rekao je. Hronična upala, a ne akutna upala, veći je problem, rekao je Simon. Nizozemska studija također ne odražava individualnu učinkovitost triju tehnika: meditacije, dubokog disanja i hladnog tuširanja.
Međutim, istraživanje iz septembra 2016. provedeno u Nizozemskoj otkrilo je da su ljudi koji su proveli 30 do 90 sekundi pod hladnim tušem doživjeli 29% manje vremena izostanka s posla zbog bolesti. Bilo je i anegdotskih izvještaja o rjeđem razboljevanju tokom tuširanja hladnom vodom.
Hladni tuševi mogu biti korisni za kondiciju kao način ublažavanja bolova u mišićima – ali ne odmah nakon treninga, rekao je Reed.
“Najnoviji dokazi upućuju na to da ne biste željeli poremetiti proces upale koji dolazi nakon dizanja težine”, rekao je Reed, što uzrokuje da “mišići s vremenom postanu jači, veći i učinkovitiji”.
Reed je preporučio korištenje hladne terapije samo u danima slobodnim od dizanja težine. Osim toga, hladno tuširanje može privremeno ubrzati metabolizam, ali nije povezano s gubitkom težine.
Ako se želite probati tuširati hladnom vodom i doktor vam je odobrio, počnite s malim, kažu stručnjaci.
Studije obično koriste hladno tuširanje u rasponu od 10 do 15,5 celzija, ali termometar nije potreban, rekao je Simon.
Brzi prijelaz iz vruće u hladnu mogao bi biti previše šokantan, stoga lagano prijeđite iz mlake u hladnu, predložio je Simon.
Za početak je dobro izlaganje hladnoći od 15 do 30 sekundi, rekao je Reed. Nakon toga pokušajte dodati 15-ak sekundi svakih nekoliko sedmica.
Dok gradite svoju razinu tolerancije, tzv. disanje u kutiji može vam pomoći da se osjećate smireno pod tušem; oduprite se predugom zadržavanju daha, dodala je. To uključuje udah na četiri brojanja, zadržavanje na četiri brojanja, izdisanje na četiri brojanja i zadržavanje na četiri brojanja.
Obratite pažnju na povratnu informaciju vašeg tijela i sve znakove da se trebate maknuti s hladnoće, rekao je Reed.
Simon i Reed ne mogu definitivno reći da je tuširanje hladnom vodom siguran način za poboljšanje cjelokupnog zdravlja, ali misle da u stresnom svijetu ta praksa može biti dobar dodatak osnovnoj razini zdravlja koja je već podržana sljedećim: prehrana, hidratacija, tjelesna aktivnost i san.
Program N1