Author: Ramiza Hadžić

  • Općinama i gradovima 50 miliona KM iz Budžeta FBiH

    Općinama i gradovima 50 miliona KM iz Budžeta FBiH

    Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, donijela je Odluku o raspodjeli sredstava kapitalnih transfera drugim nivoima vlasti i fondovima – kantoni i općine, utvrđenih Budžetom FBiH za 2024. ovom ministarstvu, u iznosu od 50.000.000 KM.

    Raspodjela ovih sredstava utvrđuje se na osnovu Odluke o utvrđivanju načina raspodjele i procedure za dodjelu sredstava iz ovogodišnjeg budžeta Federalnom ministarstvu finansija i Javnog poziva za podnošenje prijava za finansiranje i sufinansiranje projekata, zahtjeva, inicijativa i ostalih aktivnosti od značaja za jedinice lokalne samouprave u FBiH.

    Ovom odlukom, na osnovu propisanih kriterija i na prijedlog Komisije za dodjelu sredstava općinama i gradovima iz Budžeta FBiH, iznos od 49.995.471 KM raspodjeljuje se na 68 općina i gradova u FBiH, a za ukupno 161 projekt namijenjen rješavanju pitanja komunalne i putne infrastrukture, zatim izgradnje objekata obrazovnog i sportskog karaktera, kao i kulturnog značaja, te ostalih objekata od značaja za jedinice lokalne samouprave.

    Korisnici sredstava Odlukom se zadužuju da u roku od 15 dana otvore poseban transakcijski račun na koji će se doznačiti sredstva za finansiranje i sufinansiranje projekata, zahtjeva, inicijativa i o tome obavijeste Federalno ministarstvo finansija. Također, korisnici se zadužuju da izvještaj o utrošku ovih sredstava dostave Federalnom ministarstvu finansija najkasnije do 31. decembra 2025. godine.

    Odlukom je precizirano da će Vlada Federacije BiH sa načelnicima i gradonačelnicima općina i gradova zaključiti pojedinačne ugovore o dodjeli i korištenju sredstava, kojima će se regulirati međusobna prava i obaveze. Federalni ministar finansija ovlašten je da uime Vlade FBiH potpiše ugovore o dodjeli, uslovima i načinu korištenja sredstava. Za realizaciju ove odluke zaduženo je Federalno ministarstvo finansija.

    Kako je obrazloženo, od ukupno 80 općina, njih 68 je zadovoljilo kriterije i dostavilo kompletnu dokumentaciju, 10 ih nije dostavilo traženu dokumentaciju ili ista nije dostavljena u zadatom roku, dok dvije općine nisu opravdale dodijeljena sredstva iz ranijeg perioda te nisu ostvarile pravo na apliciranje za ovaj javni poziv.

  • BiH na čelu regiona po korupciji, zabilježeno pogoršanje

    BiH na čelu regiona po korupciji, zabilježeno pogoršanje

    “BiH dosljedno bilježi viši nivo percepcije korupcije u odnosu na šest zapadnobalkanskih ekonomija#, stoji u izvještaju

    Iako je Bosna i Hercegovina ove godine usvojila Zakon o sprečavanju sukoba interesa, osim te mjere pravni i institucionalni okvir za borbu protiv korupcije se značajno pogoršao, navedeno je u najnovijem izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) za BiH.

    Pogoršanje koje se desilo u odnosu na prošli izvještaj, kako kažu, dovelo je do značajnih problema poput nepostojanja sadržajnog i temeljnog funkcionalnog okvira za deklarisanje imovine i sukoba interesa na nivou oba entiteta, pišu Nezavisne novine.

    OECD je zabrinut i zbog Zakona o kriminalizaciji klevete u Republici Srpskoj, za koji ističu da dodatno ugrožava slobodu izražavanja i slobodu medija. Kada je u pitanju korupcija, ističu da je BiH na vrhu liste u regionu.

    Nermina duže od 40 godina čeka transplantaciju bubrega, u međuvremenu oboljela od raka
    “BiH dosljedno bilježi viši nivo percepcije korupcije u odnosu na šest zapadnobalkanskih ekonomija. Skor BiH na listi kontrolnih indikatora o korupciji Svjetske banke pogoršao se sa -0,61 2018. godine na -0,68 2022. godine”, kažu oni i dodaju da je implementacija postojećih antikorupcionih politika veoma niska.

    “Najsvježiji izvještaj, koji je iz 2020. godine, na implementaciji državne strategije i Akcionog plana pokazuje da je implementirano 48 odsto mjera, 43 odsto djelimično implementirano, a devet odsto neimplementirano”, istakli su. Dodaju da BiH ima agenciju koja se bavi prevencijom korupcije, ali da su njene direktne nadležnosti slabe.

    Posebno je poražavajuće, kako ističu, što je BiH na dnu liste među zapadnobalkanskim zemljama u pogledu digitalizacije, poljoprivrede, obrazovanja i politike u turizmu.

    Mnogo primjedaba navedeno je u pogledu kaskanja u digitalizaciji i poreskog opterećenja rada. Iako je, kako ističu, u Republici Srpskoj mnogo više urađeno na unapređenju poslovnog okruženja u odnosu na Federaciju, zaostajanje u digitalizaciji i poreska politika ne doprinose boljem poslovnom okruženju.

    “BiH ima značajno poresko opterećenje na rad, uprkos niskoj stopi poreza na lične prihode. To opterećenje uglavnom potiče od stope za socijalni doprinos, koja je među najvećim u regionu. U FBiH ona iznosi 41,5 odsto, dok je u RS 31 odsto”, kažu oni. OECD takođe ukazuje na to da BiH ostvaruje značajne poreske prihode u odnosu na bruto domaći proizvod, njen poreski miks se u velikoj mjeri oslanja na indirektne poreze.

    “Prihodi od poreza na dobit preduzeća (PDP) i poreza na dohodak fizičkih lica (PIT) su, s druge strane, relativno niski. I FBiH i RS zadržale su omjer poreza i BDP-a iznad prosjeka zapadnobalkanske šestorke, sa 33,5 odsto i 35,3 odsto, respektivno, u poređenju sa prosjekom zapadnobalkanske šestorke od 30,4 odsto”, navode oni.

    Kada je riječ o digitalizaciji, ističu da BiH još nema legalni okvir za digitalna plaćanja. Ističu da u FBiH ništa od zakonodavstva u ovom smislu ni ne postoji, ali da je RS usvojila Zakon o elektronskom novcu, koji je trebalo da stupi na snagu u junu 2024.

    “Ipak, ni RS ni FBiH nisu implementirali dio Pravne stečevine EU za aktivnosti digitalnog plaćanja. Jedna od prepreka je i ograničeno usvajanje digitalnog plaćanja među stanovništvom”, kažu oni.

    BiH je, kako je naglašeno, suočena s velikim preprekama u pogledu kapaciteta da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim pritiscima u EU.

    “Razlozi za to leže u kontinuiranom podbačaju kvaliteta obrazovanja i zelene i digitalne tranzicije, kao i niskog ukupnog obima trgovine sa EU u odnosu na njen trgovinski potencijal”, istakli su.

    Fokus

  • Borba s požarom u Tučepima ulazi u četvrti dan: Vatrogasci strahuju od novog vjetra

    Borba s požarom u Tučepima ulazi u četvrti dan: Vatrogasci strahuju od novog vjetra

    Više od 500 vatrogasaca raspoređeno je na glavnim požarištima na obali Hrvatske, a vatra je do sada progutala više od hiljadu hektara šume, trave i makije. Borba s požarom u Tučepima ulazi u četvrti dan, a vatrogasci strahuju od novog vjetra.

    Vatrogasci dežurali cijelu noć, a jugo bi moglo stvoriti nove probleme

    Vatrogasci i jutros pokušavaju zaustaviti vatru koja se spušta s Biokova, kako se ne bi spustila prema Tučepima. Prema nekim procjenama izgorjelo je 900 ha površine. Oko 100 hektara površine vatra je zahvatila u Parku prirode Biokovo, gdje gori stoljetna šuma autohtonog dalmatinskog crnog bora. Cijelu noć su vatrogasci dežurali na požarištu. Boje se, kažu, da bi jugo moglo zapuhati pa bi to stvorilo nove probleme.

    N1

    U Dalmaciju stižu vatrogasci iz Bjelovarsko-bilogorske, Međimurske i Varaždinske županije

    U pomoć vatrogascima u Splitsko-dalmatinskoj županiji jučer popodne krenulo je 15 vatrogasaca sa sedam vozila iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Na ispomoć svojim kolegama uputili smo se s ukupno 15 vatrogasaca i sedam vozila iz vatrogasnih zajednica Bjelovara, Daruvara, Garešnice, Čazme, Grubišnog Polja, Štefanja i Šandrovca, izvijestio je glavni zapovjednik Vatrogasne zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije Josip Heger.

    N1

    I vatrogasci iz Varaždinske županije upućeni su na ispomoć u Dalmaciju, a požar će pomoći gasiti 14 vatrogasaca i jedna vatrogaskinja s tri vozila, izvijestili su u četvrtak popodne iz te županije. Vatrogasci iz Varaždinske županije stižu s tri vozila – šumskim vozilom DVD-a Ivanec, autocisternom DVD-a Novi Marof, kombijem DVD-a iz Kneginca Gornjeg. Vatrogasci i tehnika bit će stacionirani u Vatrogasnom centru u Vučevici odakle će po potrebi biti raspoređivani na požarišta, stoji u priopćenju.

    Hrvatska vatrogasna zajednica priopćila je da su na požare u Dalmaciju upućene i vatrogasne zajednice iz Međimurske županije.

    Program N1

  • Danas umjereno do pretežno oblačno, poslije podne mogući lokalni pljuskovi i grmljavina

    Danas umjereno do pretežno oblačno, poslije podne mogući lokalni pljuskovi i grmljavina

     

    U Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a poslije podne su mogući lokalni pljuskovi i grmljavina.

    Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 13 do 22, u višim predjelima od 10, a dnevna od 31 do 36, u višim predjelima od 26 stepeni Celzijusovih.

    Ujutro i prije podne biće promjenljivo vrijeme uz postepeno naoblačenje sa zapada koje će se premještati ka istoku, što lokalno može usloviti prolaznu kišu ili pljusak sa grmljavinom.

    Poslije podne se očekuje nestabilno vrijeme uz razvoj oblačnosti koja će donijeti kišu ili pljusak praćen grmljavinom, pretežno u brdsko-planinskim predjelima na zapadu i istoku.

    Lokalno su moguće nepogode u vidu obilnijih padavina, pojačanog vjetra i pojave grada.

    Na jugu će biti sunčano uz razvoj oblačnosti u višim predjelima koja može usloviti prolaznu kišu ili pljusak.

    Puhat će slab do umjeren vjetar, promjenljivog smjera.

  • Gužve na izlazu iz BiH

    Gužve na izlazu iz BiH

    Vikend je pred nama, pa nas danas očekuje znatno frekventniji saobraćaj, nego što to bude ostalim danima u radnom dijelu sedmice. Mnogi će u popodnevnim satima na put, a posebno pojačanu frekvenciju saobraćaja očekujemo na putnom pravcu Sarajevo-Mostar, kao i na graničnim prelazima koji gravitiraju prema Jadranu. Bitno je napomenuti da se petkom u podne isključuje semafor u centru Konjica, pa se nadamo da neće biti kilometarskih kolona na prilazu ovom gradu. Držite odstojanje između vozila i obavezno koristite sigurnosni pojas. Za motocikliste i bicikliste također savjet da koriste zaštitnu opremu, saopćeno je iz BIHAMK-a.

    Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen. Sanacioni radovi aktuelni su na magistralnim putevima: Vitez-Travnik, Kladanj-Vlasenica, Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje, Foča-Ustikolina, Dobro Polje-Miljevina, Bijeljina-Rača i Čevljanovići-Nišići.

    Pojačan je promet vozila na izlazu iz naše zemlje na graničnim prijelazima: Izačić, Velika Kladuša, Bosanska Gradiška i Deleuša. Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja pri prelasku granice za sada nisu duža od 30 minuta. Do kraja augusta, za putnički saobraćaj otvoren je granični prijelaz Krstac (na putu Gacko-Nikšić).

    Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prijelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 tona preusmjeravaju se na granične prijelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak.

  • Desant 2024: Festival ispod čarobnog Vodopada u Jajcu

    Desant 2024: Festival ispod čarobnog Vodopada u Jajcu

    Sve je spremno za peto izdanje Desant Festivala. Riječ je o kulturnoj manifestaciji koja se od 1. do 3. augusta održava u Jajcu  donoseći publici  bogat i zanimljiv program, prilagođen različitim muzičkim ukusima.

    Desant festival 2024. večeras počinje koncertom Jusuf Brkić Sevdah Tria na stageu pokraj Katakombi na Jajačkoj tvrđavi. Ulaz na ovaj događaj bit će moguć isključivo uz pozivnicu.

    U petak, 2. augusta na Vodopad Stageu prvo će nastupiti Prava Stvar – Tribute to Zdravko Čolić, sa repertoarom najvećih Čolinih hitova. Nakon toga koncert će održati Bajaga i Instruktori, koji ove godine obilježavaju fantastičnih 40 godina djelovanja na muzičkoj sceni.

    Zadnjeg dana Desanta, u subotu 3. augusta će na Vodopad Stageu nastupiti Jala Brat & Buba Corelli, koji su nedavnoobjavili drugi dio albuma „Goat Season“, nakon čega su njihove nove pjesme sa milionskim pregledima zauzele top pozicije na YouTube trendingu.

    Ulaznice po promotivnoj cijeni od 20 KM mogu se kupiti na www.kupikartu.ba. Zbog specifičnosti lokacije, broj ulaznica je ograničen.

    Festival se inače od 2020. godine održava u Jajcu sa namjerom da upotpuni ljetnu turističku ponudu Jajca i bude dodatni motiv za posjetu Jajcu, gradu bogatog kulturno-historijskog naslijeđa i spektakularne prirode.

    Festival Desant 2024. odlična je prilika da se provede nezaboravan vikend u Jajcu, uživa u atraktivnim muzičkim događajima, ali i istraže brojne atrakcije Kraljevskog grada Jajca, u kojem je čak 30 atrakcija koje su na listi nacionalnih spomenika BiH.

    Organizatori Desant Festivala su Inicijativa Odmori u BiH i JU Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, uz podršku Općine Jajce i općinskog načelnika Edina Hozana, Vlade Srednje-Bosanskog kantona, te ministarstava okoliša i turizma, te kulture i sporta FBiH-saopćeno je iz Desant festivala.

    federalna.ba

  • Zašto ubijaju rijeku: U toku je jedna od najvećih devastacija Une od kada ona postoji

    Zašto ubijaju rijeku: U toku je jedna od najvećih devastacija Une od kada ona postoji

    Kod nas je vodno dobro nešto što se zaposjeda, osvaja i što predstavlja stvar prestiža. Kao i svi drugi primjeri kad se priroda koristi u svrhu vlastite promocije i/ili ostvarivanja vlastite koristi (vidjeti pod šume i gole sječe, apartmanizaciju Bjelašnice i Jahorine, iskopavanja rude oko Sanskog Mosta, itd.)

    U toku je jedna od ozbiljnijih devastacija rijeke Une u novijoj historiji. Ovaj put je na udaru korito rijeke Une i to na njenom samom izvoru, u selu Donja Suvaja, dijelu mjesta Srb, što pripada općini Gračac, u Zadarskoj županiji, u susjednoj nam Republici Hrvatskoj, ponosnoj članici evropske obitelji. Napomenimo i to da je ovo područje naseljeno pretežno stanovništvom srpske nacionalnosti, ono što ih je preostalo, te da izvor Une i njegova okolina uživaju posebnu zaštitu na razini Europske unije, u sklopu ekološke mreže zaštićenih područja Natura 2000. Bar tako kaže papir. Ako su kome ovi podaci bitniji od prostog zdravog razuma koji kaže da se radi o izvoru jedne od najljepših rijeka Evropa sa petim najdubljim vrelom, piše Žurnal.

    Fantomski investitor sa fantomskim izvođačem radova, sve od istog vlasnika, prijavljeni na adresi samog mjesta zločina, u kući čiji vlasnici tvrde da nikad nisu čuli ni za investitora ni za firmu izvođača, otpočeli su sa zemljanim radovima (čitaj: brutalnim uništavanjem vodotoka i korita rijeke Une) na izgradnji nekakve mini hidrocentrale. Sve to sa fantomskom građevinskom dokumentacijom izdatom još 2016. pa obnovljenom nekoliko godina kasnije. Naravno, nepotpunom i manjkavom, bez studije utjecaja na okoliš i bez odgovarajuće lokacijske dozvole. U najboljem duhu primjene evropske pravne stečevine. Vjerovatno, izuzetno kvalitetnim materijalom sa velikim potencijalom za jedan dobar korupcionaški sudski proces.

    Podatak o jačini i kapacitetu tog elektro-energetskog objekta nigdje nije dostupan niti poznat. Međutim, uzimajući slične primjere na drugim lokacijama moguće je ustvrditi da se radi o proizvodnom pogonu jednakom nekoj osrednjoj solarnoj elektrani, kapaciteta bilo gdje između 5 kilovata i 10 megavata.

    Poređenja radi, uzmimo u grubo da je potrošnja prosječnog domaćinstva negdje oko 10 hiljada kilovata električne energije godišnje, odnosno 10 megavata. Znači, jedna mini hidrolektrana može podmiriti jedno domaćinstvo svojom dnevnom proizvodnjom kroz cijelu godinu, odnosno 365 domaćinstava na godinu. Potrebe tog domaćinstva za električnom energijom možete jednako tako dobiti i sa dvadesetak solarnih panela kapaciteta 300-400 vata po panelu, odnosno za nekih 15-20 hiljada KM vrijednosti investicije po domaćinstvu.

    Ovo je sve u grubo i okvirno, te čisto služi u ilustrativne svrhe da bi se lakše razumjelo šta se „dobiva“ izgradnjom jedne mini hidrocentrale po cijenu trajnog uništenja prirodnog dobra nulte kategorije.

    Njegova svetost „Vodno dobro“

    Zakon o vodama FBiH, vodno dobro definiše kao skup zemljišnih čestica na kojem je voda trajno ili povremeno prisutna, zajedno sa osnovnim koritom vodotoka i priobalnim pojasom od granice obale, odnosno izrazite morfološke promjene (širine 15m za vodotoke I kategorije, odnosno 5m za vodotoke II kategorije), kao i zemljište potopljeno stajaćim vodama, te napuštena riječna korita koje voda povremeno plavi.“ Neko bi rekao „jasno k’o dan“.

    Kod nas je vodno dobro nešto što se zaposjeda, osvaja i što predstavlja stvar prestiža. Kao i svi drugi primjeri kad se priroda koristi u svrhu vlastite promocije i/ili ostvarivanja vlastite koristi (vidjeti pod šume i gole sječe, apartmanizaciju Bjelašnice i Jahorine, iskopavanja rude oko Sanskog Mosta, itd.).

    Kod nas se priroda podrazumijeva kao nešto što treba da traje i postoji samo dok i mi postojimo, pri čemu nas ne interesuju ni milioni godina prije nas, ni milioni godina poslije nas. Samo milioni eura i ostalih valuta.

    Ovih zakonskih famoznih „15 metara“ su puka tlapnja i iluzija. Glogov kolac u srce pravne države u BiH. Najveća rupa na papiru ikad napisana.

    Rijetki su primjeri kad obraz, čast, moral, poštenje i ljudskost ustaju protiv ovakvih društvenih anomalija. Ne tako davno svjedočili smo i hrabrim ženama Kruščice kod Viteza, koje su preko 500 dana i noći čuvale svoju rijeku, blokadom mosta, radi sprečavanja gradnje mini hidrolektrana. Na žalost, to nije bio slučaj sa Doljankom, Ugrom, Ulogom. Uvijek se čeka neki zakon, dogovori o nadležnostima i dužnostima. O tome ko i kada treba reagovati. Donijeti još jedan zakon koji nikad i niko neće poštovati.

    Ali stvarno, da li nam za brigu o prirodi trebaju zakoni? Zar ne možemo imati svoju savjest da nam sudi i da nas vodi u ponašanju i odnosu spram prirode. Mini hidroelektrane nisu nikakva novost, puna ih je Evropa. I eto im ih, neka se njihovi aktivisti bave njima. Da ne ispadne to ima samo kod nas i nigdje drugo. Zašto moramo uvijek uzimati sve najgore od drugih. Zašto ne bi katkad pokupili i nešto tuđe pameti a ne samo gluposti.

    A od prirode se itekako može imati koristi. Osim zdravstvene, duhovne, estetske ili iscjeliteljske, korist može biti i finansijska a da se pri tome priroda čuva i pazi, i nikako, dapače, ne uništava. Tako na primjer, prihodi od fly-fishinga, odnosno rekreativnog pecanja jednoj Republici Irskoj donose preko 300 miliona eura prihoda, Danskoj preko 500 miliona eura, pri čemu svaka uhvaćena riba završi nazad u vodi.

    Može li Una oprostiti Krajini?

    Danas, mi ovdje u Krajini, reagujemo na nešto u susjednoj državi, gdje se naša ljepotica Una porađa i kreće u svoj veličanstveni pohod. Što je potpuno legitimno, ispravno i ljudski. Ustati uvijek kad god se radi o nečem takvom.

    Međutim, akcent je na ovome „uvijek“. Jer, uvijek nije baš svaki put uvijek. I tu smo vješto razvili selektivni pristup i vlastite sisteme opravdanja i valorizacije nekih drugih vandalskih akata.

    Kad obuzdavamo Unu, u njenom gornjem toku iznad ali i ispod Bihaća, gradnjom silnih betonskih zidova, stepenica, vezova, bazena sa beskonačnim rubom nad samom Unom, vikendica, vila i viletina, karikaturalnih i morbidnih nastambi, besprizornim i brutalnim građenjem i narušavanjem zaštićenog vodnog dobra činimo dva zločina – onaj zemaljski, propisan zakonima ove zemlje, te onaj strašniji – ljudski i univerzalni – zadiremo u prirodu i ranjavamo je kao da nema sutra. Ovo vrijedi i za ostale gradove nizvodne, osim Cazina, koji se prema svojih 10-11 kilometara obale Une ponaša isključivo na način kao da Una nekom drugom teče pod nosom. Dok Bosanska Krupa nastoji biti reprezentativna po uzoru na Bihać pa su obale Une i na njenom području otvorena i stalna muzejska postavka vandalizma pod vedrim nebom.

    Ali. To nije zločin. Sa nabrojanim, Una nije ugrožena. Većina ljudi ovog kraja to tako doživljava i ima takav odnos spram toga. Svi bi nekako da imaju svoj izlaz na Unu. Da svoje vlastite noge, u sopstvenom posjedu, kvase u sopstvenoj Uni. Da okolče i žičanim i betonskim ogradama ispresijecaju ribarske staze i nesmetan prohod koritom i obalom. Ne zaboravite, i to spada pod zakonom zaštićeno „vodno dobro“.

    To nam ne smeta kad se rafting čamcima spuštamo Unom. Kad preko 1000 učesnika jubilarne 50. Una regate vesla kroz samo srce Nacionalnog parka Una (inače, ustanove pod patronatom Vlade FBiH koja je i donijela „maksuz“ lex-specialis zakon koji bi trebao štiti Unu, ali uglavnom služi za ukras kao bombonjera iz milošte u vitrini) i uživa u božanstvenom pogledu na sve te silne nastambe i milione kubika betona, keramičkih pločica i kamena. I onda se čudimo kad se Una „naljuti“ pa u pola godina ozbiljno poplavi sve to okolo, onako mangupski i hujevito.

    Ilustrativno je i to da se u vrijeme same, gore spomenute, Una regate ni riječ nije javno prozborila o događanjima u Donoj Suvaji. Nisu čamci i rafteri, gosti, turisti, učesnici – od kojih mnogi i na visokim dužnostima i funkcijama, sve sa nadležnim ministrima i direktorima – zastali svi na jednom mjestu i glasno vrisnuli za spas Une. Ne, to se nije desilo. I nije otišlo u eter, u medijski prostor, kao izuzetno snažna i odlučna podrška. Kao stav dostojan čovjeka sa kičmom i obrazom. No, trebalo je glasove sačuvati za večernji koncert narodnjačke zvijezde na gradskoj otoci u Bihaću, koji je više zvučao kao pripito zavijanje vukova na mjesec nego muzički događaj.

    I onda se dan poslije započinje, u nekoj polu-ilegali, po viber i FB grupama sa organizacijom odlaska za nedjelju nekoliko desetina građana i aktivista u Donju Suvaju. Sve uz jasne instrukcije da se na granici ne govori zbog čega se ide, eto, da ne bi bili vraćeni i da im ne bi bio uskraćen ulazak u Republiku Hrvatsku.

    Među njima su bili i oni koji su puno prije, ali svakako prije ovog, po opisu svojih poslova trebali i morali reagovati potpuno drugačije, potpuno energičnije i potpuno odlučnije. Međutim, to bi značilo da su održani protesti ispod i ispred vlastitih spomenika vandalizmu na Uni a protiv vandalizma nad Unom u drugoj državi. Priznajte da i vama ovo zvuči malo više kao Monty Pyhton, zar ne?

    Ovako je bilo lakše. Bio sam ali kao i da nisam. Kakio sam ali kao da nisam. Taman dovoljno za FB live ili reelse. O državi, onoj pravnoj, jednoj i jedinoj, valjda će neko drugi da brine. Kao i o samoj Uni, jednoj i jedinoj.

    Za informaciju znatiželjnom čitatelju, u subotu, Iz Bihaća je nastavljena jubilarna 50. Una regata prema konačnom cilju u Bosanskoj Krupi. Ili, bolje rečeno, put je nastavilo manje od 20 čamaca koji su u večernjim satima pristigli u poluprazan grad. Jer, Una regata je odavno postala „Bihaćka regata, gdje se i dešava centralni i završni događaj sa „headlinerima“, te su se iz nje, kroz godine, porodile „Krupska regata“, „Novska regata“, a od prošle godine, i Cazinska. A nekad se veslala skoro cijelom Unom – od Martin Broda do Novog. Na ovu temu, zasad samo ovoliko. Kao išaret.

    O jedinstvu, zajedništvu, krajiškoj solidarnosti, časti, čojstvu i namu, ljutim Krajišnicima i najljepšoj rijeci na svijetu, neki drugi put.

    S čim se pere obraz?

    Ne tako davno, jedna bosansko-hercegovačka kompanija svoje sredstvo za čišćenje je oglašavala pod sloganom “Čisti sve osim obraza”. Jasno, efektno i upečatljivo. Čak i šarmantno.

    Međutim, šta ćemo sa tim obrazom? Sa vlastitim obrazom. Onim koji je odavno uvaljan u katran i sad se po njemu lijepi perje.

    Bojim se da sva voda Une koja je ikad protekla njenim koritom nije dovoljna da nam ga opere. A kako je krenulo, pitanje je do kada će nam i teći.

    Licemjeri smo i neuspio pokušaj uglađene aristokratske stoke sitnog zuba. Sve dok se ne ukloni sve i jedna betonska podzida i nakaradni izlaz na Unu. Tada ću se možda i razuvjeriti da nismo baš tolika i takva pogan!

    fokus

  • Obdukcija pokazala: Beba pronađena u kontejneru u Bugojnu ugušena

    Obdukcija pokazala: Beba pronađena u kontejneru u Bugojnu ugušena

    Smrt novorođene bebe, koja je 8. juna pronađena u kontejneru u Bugojnu, nastupila je nasilnim putem, potvrđeno je za „Avaz“ iz Tužilaštva Srednjobosanskog kantona.

    Rođeno živo

    Obdukcijom je utvrđeno da se radi o novorođenčetu ženskog spola.

    – Novorođenče ženskog spola rođeno je živo. Smrt je nasilna i neposredno je nastupila usljed zagušenja – navedeno je u odgovoru Tužilaštva SBK za „Avaz“, koji potpisuje portparolka Ernesa Beganović.

    Ovaj slučaj potresao je cijelu BiH. Tijelo bebe su pronašli radnici JKP “Čistoća” prilikom odvoza smeća i pražnjenja kontejnera, a nakon toga je pokrenuta opsežna potraga za majkom novorođenčeta.

     

    Ispod mosta u Bugojnu 2021. pronađena mrtva beba. Avaz

    Istragom je utvrđeno da porođaj nije obavljen u nekoj zdravstvenoj instituciji, naveli su iz Tužilaštva SBK.

    Majke nema

    Potvrđeno je i da majka mrtve bebe još nije pronađena.

    – Tužilaštvo provodi intenzivno istražne radnje radi utvrđivanja identiteta majke, i u tom pravcu je izdato više naredbi Tužilaštva i suda, te je naređeno DNK vještačenje više ženskih osoba koje bi se mogle dovesti u vezu s ovim slučajem – navela je Beganović u odgovoru.

    Raniji slučaj

    Iz Tužilaštva su potvrdili da slučaj mrtve bebe čije je tijelo pronađeno 5. septembra 2021. godine ispod mosta u Bugojnu još nije rasvijetljen. I u navedenom slučaju izdato je više naredbi Tužilaštva i suda.

    avaz.ba
  • KS ” Univerzalac” : Takmičenje u atletici i poligon koordinacije FOTO

    KS ” Univerzalac” : Takmičenje u atletici i poligon koordinacije FOTO

    Izvor: facebook stranica KS Unievrzalac
    SPORTSKO – ANIMACIJSKO ZABAVNI PROGRAM ZA DJECU OD 5 – 13 GODINA
    3. RADIONICA (TAKMIČENJE U ATLETICI I POLIGON KOORDINACIJE)
    Gradski stadion – teren sa umjet. travom
    30.7.2024.
    Djeca rođena 2012, 13, 14, 15, 16, 17, 18 i 19 godine
    Radionica je protekla u najboljem redu uz takmičenje, zabavu, igru i druženje.
    Sva djeca, njih oko 40- tak, su se takmičila i pokazala zavidne vještine, spremnost na igru, zabavu i druženje.
    Na kraju radionice sva djeca su dobila zaslužene medalje i pohvale od trenera – animatora.
    Hvala roditeljima i djeci na ukazanom povjerenju, trenerima – animatorima na osmišljavanju i realizaciji treće radionice, kao i fotografu na odličnim slikama!
    Slike u prilogu!
    U narednom periodu bit će organizovano još nekoliko radionica za sve uzraste, uskoro opširnije.
    Također, vršimo upis djece u školu futsala: 2012, 13, 14, 15, 16, 17, 18 i 19 godište.
    KUTAK ZA RODITELJE
    Kretanje
    Kretanje je ključno za razvoj dječijeg mozga i zabrinjavajuće su promjene u načinu života djece u savremenom
    društvu.
    Kretanje je jako važno za razvoj djeteta.
    Manjak kretanja kod djece uzrokuje sve veće probleme,vještine slabe.
    Nabrojat ćemo samo neke prednosti bavljenja sportom:
    zdravlje, socijalizacija, poboljšanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, samopouzdanje, disciplina…
    Manjak kretanja uzrokuje mnogo problema, a nabrojat ćemo neke:
    loša motorika, teškoće u govoru, sve siromašniji rječnik, grafomotorika (motorička sposobnost pisanja slova)…
    Zato upišite djecu na neki sport i gledajte da se što više kreću.
    Sportski pozdrav!
  • Vlada FBiH kaže da će subvencionirati račune za struju socijalnim kategorijama i onima sa najnižom penzijom

    Vlada FBiH kaže da će subvencionirati račune za struju socijalnim kategorijama i onima sa najnižom penzijom

    Nakon stupanja na snagu odluke o poskupljenju električne energije za domaćinstva u Federaciji BiH oglasila se i Vlada FBiH.
    Iz ove institucije poručuju da će se nakon poskupljenja ipak pobrinuti za socijalno ugrožene kategorije po pitanju usklađivanja cijena električne energije.”Na današnjoj sjednici Vlade FBiH ćemo predložiti produženje Odluke o provedbi mjera za smanjenje troškova električne energije domaćinstvima i stimulaciji energetske efikasnosti za najugroženije kategorije stanovništva u Federaciji BiH”, kazao je ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić, dodavši da će Elektroprivreda BiH na taj način dio svoje planirane dobiti, koja pripada Vladi Federacije BiH, usmjeriti ka subvencijama za najugroženije kategorije kupaca.

    Pravo na subvenciju ostvaruju penzioneri s najnižom penzijom, koju je u tekućem mjesecu isplatio Federalni Zavod MIO/PIO u Federaciji BiH kao i korisnici koji primaju stalnu novčanu pomoć od nadležnih službi, odnosno centara za socijalni rad u FBiH, a čija mjesečna potrošnja električne energije ne prelazi 268 kilovatsati mjesečno, odnosno ne prelazi prosječnu potrošnju domaćinstva koje snabdijeva EPBiH.

    Federalni Zavod MIO/PIO će svaki mjesec dostavljati spisak korisnika najniže penzije Elektroprivredi BiH.

    Resorna kantonalna ministarstva će Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike redovno dostavljati spiskovi korisnika koji primaju stalnu novčanu pomoć centara odnosno službi za socijalni rad u Federaciji BiH. Spiskovi korisnika socijalne pomoći će se zatim dostavljati Elektroprivredi BiH.

    “Na ovaj način se želi osigurati da će svi oni koji nemaju dovoljne izvore prihoda dobiti subvenciju, ali će se istovremeno voditi računa da ne dođe do zloupotreba i da se sa spiska uklone oni koji su počeli ostvarivati dodatne prihode”, navodi se u saopćenju.

    Podsjetimo, cijena električne energije u Federaciji BiH od danas je veća za 10,4 posto nakon što je Regulatorna komisija za energiju (FERK) krajem juna odobrila prijedlog Elektroprivrede BiH.

    Iz Elektroprivrede BiH su najavili i da je ovo samo početak, jer poskupljenje od 10 posto nije dovoljno da pokrije sve troškove i sanira gubitak koji iznosi 331 milion KM.