Iz Mješovite srednje škole Donji Vakuf, obavještavaju o terminima popravnih ispita.
Učenici koji su upućeni na popravne ispite u školskoj 2023 / 2024. godini , potrebno je da se prijave za polaganje popravnih ispita od 13. 08. 2024. ( utorak) do 16. 08. 2024. ( petak) u periodu od 8.00 do 13.00 sati, kod sekretara škole.
Termin polaganja popravnih ispita u Mješovitoj srednjoj školi Donji Vakuf je, 19. augusta 2024, (ponedjeljak) .
Avaz.ba
Godinama već traju debate o zelenoj tranziciji i međunarodnim obavezama BiH da usvoji evropske zakone, struju iz uglja počne mijenjati onom iz obnovljivih izvora energije, te tako osigura integraciju u jedinstveno evropsko tržište električne energije. Međutim, obaveze se odgađaju, a rokovi prolongiraju, pa će BiH, prema svemu sudeći, već od 1. januara 2026. doći pod udar zaštitnog mehanizma Evropske komisije i plaćati posebnu CO2 taksu na struju i druge proizvode nastale oslobađanjem ugljendioksida.
– Kad bismo na 80 posto krovova privatnih kuća stavili samo po 3 kW solara, 4.000 hektara vinograda, koliko imamo, pokrili s agrosolarom i na pet posto postojećih površina jezera stavili plutajući solar, imali bismo dovoljno električne energije da pokrijemo ukupnu potrošnju u BiH, koju bismo onda balansirali i dopunjavali hidrokapacitetima. Pri tome bi značajne količine ostajale i za izvoz – kaže Miljević.
Miljević: Prepreka je nedostatak vizije. Facebook
Siguran je da je u roku od desetak godina moguće potpuno dekarbonizirati domaću potrošnju, ali umjesto društvenog i interesa građana i privrede, sve je podređeno interesima energetskih kompanija, zadržavanju monopola i ličnim interesima, smatra Miljević. Zbog toga je BiH na začelju procesa tranzicije u regionu, a za Evropom zaostaje barem 10 godina.
– Prepreka je nedostatak vizije, želje i znanja kod donosilaca odluka, ali i zabluda koju potiču javne energetske kompanije da će one biti nosioci tranzicije. To se gotovo nigdje u svijetu nije desilo, već su one bile glavni kočničari. Nosioci tranzicije su privreda i građani, a javne kompanije trebaju da se pozabave vlastitom tranzicijom i stvaraju uslove za nesmetan razvoj kapaciteta iz obnovljivih izvora. Otpori za uključivanje građana i privrede su enormni i ogledaju se u relativno lošim zakonskim rješenjima, kašnjenju provedbenih podzakonskih akata, komplikovanju procedura i “nabijanju” nepotrebnih troškova u razvoju obnovljivih izvora za građane i privredu – ističe Miljević.
Podršku EU, kroz različite projekte i fondove preko IPA i drugih mehanizama, za razliku od drugih zemalja regiona, BiH ne koristi u dovoljnoj mjeri, a Miljević kaže da je i to posljedica nedostatka iskrene želje da se hrabro uđe u proces pravedne tranzicije od koje bi korist imali građani, privreda i lokalne zajednice, a ne domaći i strani tajkuni.
Univerzitetski profesor iz Mostara i član Odbora za energiju, energetiku i okoliš ANUBiH Elvir Zlomušica kaže da BiH iz termoelektrana dobiva i do tri četvrtine proizvedene struje.
– Termoelektrane su pri kraju svog radnog vijeka, emituju polutante i nisu usklađene s politikama EU, gdje želimo da dođemo. To je problem s kojim će se BiH ubrzo suočiti. Opravdan je i bunt građanskih inicijativa protiv izgradnje malih hidroelektrana i mislim da je odluka Federalnog parlamenta da zabrani njihovu gradnju opravdana – dodaje Zlomušica.
Zlomušica: U Parlamentu FBiH usvojena su tri afirmativna zakona. Facebook
BiH ima i velike mogućnosti za proizvodnju električne i toplotne energije iz šumske te bio mase u poljoprivredi, ali i gradskog otpada. Zlomušica očekuje da trenutni broj takvih postrojenja bude povećan, te sugerira da sadašnjih oko 135 megavata iz vjetroelektrana, izgradnjom novih, može biti uvećan za 10 puta. Kod solarnih elektrana, dodaje, svjedoci smo stihijske gradnje, a problem je prijenosna mreža, što nas vodi u veliki problem u narednom periodu.
– U Parlamentu FBiH usvojena su tri afirmativna zakona koja nas približavaju EU. Kaska se s donošenjem odgovarajućih pravilnika, koji bi omogućili meni, vama, etažnim vlasnicima da imaju svoje solarno postrojenje na svojoj kući, zgradi ili zemljištu. Tako bi se rasteretio ovaj pritisak na lokalne zajednice i smanjile mutne radnje i korupcija kojoj smo skloni – zaključuje Zlomušica.
Federalna ministrica turizma i zaštite okoliša Nasiha Pozder kaže da EU nudi neke od najviših standarda zaštite okoliša u svijetu i da BiH svakim danom gubi ako nije dio te zajednice.
– U procesu smo otvaranja pregovora s EU i veliku dobrobit možemo dobiti zakonodavnom prilagodbom, preuzimanjem pravne stečevine, kao i brojnim fondovima koji su povezani s prelaskom na efikasnu, zelenu i konkurentnu privredu s niskom razinom emisija ugljena. To je posebno važno i zbog opasnosti po zdravlje ljudi – kaže Pozder.
Pozder: Upravljanje čvrstim otpadom u BiH je u pripremi. Vlada FBiH
S usvajanjem Reformske agende i provedbom reformi ona očekuje mnogo značajniju podršku iz EU. Ministarstvo je u stalnoj komunikaciji i s ambasadama i međunarodnim organizacijama o podršci novim projektima.
– U Ministarstvu se implementiraju kapitalni projekti koji se finansiraju iz povoljnih zajmova Svjetske banke. Unapređenje kvaliteta zraka u BiH je projekt u implementaciji, a Upravljanje čvrstim otpadom u BiH je u pripremi, očekujemo dodatna grant sredstva u milionskim vrijednostima i to predstavlja idealan miks kad je finansiranje većih projekata u pitanju – ističe Pozder.
Podsjeća da je BiH iskazala opredjeljenje za usklađivanje s ciljevima EU ratificiranjem Pariskog ugovora uz UNFCCC konvenciju, članstvom u Ugovoru o uspostavljanju Energetske zajednice, te potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za zapadni Balkan. Prošle godine je usvojena i Federalna strategija zaštite okoliša za period 2022. – 2032. koja bi trebala omogućiti lakši pristup potrebnim investicijama za unapređenje stanja okoliša, raspoloživim EU fondovima i grantovima, kao i povoljnim kreditima.
– Naše približavanje EU će potaknuti ekonomski razvoj, donijet će nova radna mjesta, imat ćemo manje otpada u okolišu, a više u reciklaži. Sve su to benefiti pred koje se, nadam se, neće isprsiti negativna politika i destrukcija svega što donosi dobro građanima i državi BiH. Sve zemlje koje su postale članice EU su napredovale. Hrvatska je za deset godina članstva u plusu od 10,7 milijardi eura, iz čega su finansirali čak 70 posto ukupnih javnih investicija, od Pelješkog mosta do drugih. Politika tu šansu građanima BiH ne smije upropastiti – ističe Pozder.
Ministrica Pozder kaže da, približavanjem EU, BiH mora poduzeti i mjere zaštite ugroženih vrsta i prirodnih područja.
– Raduje me što smo nedavno dobili nova zaštićena područja u Posavini s barama Staračom i Tišinom, te što smo s lokalnim vlastima pokrenuli zaštitu Prenja. Morat ćemo raditi na sigurnosti vode za piće i kupanje, poboljšati kvalitet zraka, nedavno smo usvojili novi Zakon o zaštiti zraka u Predstavničkom domu, te efikasnije zbrinjavati otpad. U ovoj godini smo izdvojili oko tri miliona KM za okoliš i upravljanje otpadom. Sve to moramo ako želimo postati članica EU. Za sve postoji i nagrada – fondovi i sredstva koja će nam pomoći u zelenoj tranziciji – ističe Pozder.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za juli 2024. godine iznosi 2.977,80 KM.
Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije: Prehrana – 43,74 posto, Stanovanje i komunalne usluge – 13,30 posto, Higijena i održavanje zdravlja – 8,77 posto, Obrazovanje i kultura – 10,75 posto, Odjeća i obuća – 12,09 posto, Prijevoz – 4,63 posto, Održavanje domaćinstva – 6,72 posto.
U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset (10) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki, saopćeno je iz SSSBiH.
Večeras uzbudljiva noć u Mjesnoj zajendici Šeherdžik. Naime, počinje odigravanje utakmica osmine finala Memorijalog malonogometnog turnira “Sjećanje na šehide Šeherdžika i Oboraca”.
Prvi susret počinje u 19.00 sati, a sastaju se ekipe Tri brata i Čizmo instalacije ; od 20.00 sati FM Oborci – Buregdžinica kod Hadžije; od 21.00 sat snage će odmjeriti ekipe Industrija Travnik – Mont-inženjering , a posljednji susret večeras se odigrava od 22 sata Berberska radnja Kala – P.O. Habib.
Dženaza dječaku od dvije godine, koji je izgubio život u Turbetu kod Travnika u subotu, klanjat će se danas.
– Jedno dijete je smrtno stradalo usljed nesretnog slučaja – kazali su nam iz MUP-a SBK u subotu.
Prema nezvaničnim informacijama do kojim smo došli automobil je udario u dijete, a ono je i pored napora ljekara u bolnici u Travniku preminulo.
Dženaza će se klanjati poslije ikindije namaza na mezarju Mramorje-Turbe, a dženaza će krenuti ispred Malezije džamije u Turbetu.
avaz.ba
Međunarodni dan mladih obilježava se svake godine 12. augusta, s ciljem da se skrene pozornost međunarodne zajednice na pitanja i probleme mladih.
Ideju za Međunarodni dan mladih predložili su 1991. mladi ljudi koji su se okupili u Beču na prvom zasjedanju Svjetskog foruma mladih Ujedinjenih naroda. Forum je preporučio da se proglasi Međunarodni dan mladih, u svrhu prikupljanja sredstava i promocije, kako bi se podržao Fond za mlade Ujedinjenih naroda u partnerstvu s organizacijama mladih.
Godine 1998. na prvoj sjednici Svjetske konferencije ministara odgovornih za mlade, kojoj je domaćin bila Vlada Portugala u suradnji s Ujedinjenim narodima, usvojena je rezolucija kojom se 12. august proglašava Međunarodnim danom mladih.
Tu je preporuku naknadno potvrdila pedeset i četvrta sjednica Opće skupštine, u svojoj rezoluciji “Politike i programi koji uključuju mlade” (17. decembra 1999.).
Ko su mladi?
Ne postoji univerzalno prihvaćena međunarodna definicija dobne skupine mladih. U statističke svrhe, Ujedinjeni narodi – ne dovodeći u pitanje bilo koje druge definicije koje su dale države članice – definiraju „mlade” kao one osobe u dobi između 15 i 24 godine. Sve statistike UN-a o mladima temelje se na ovoj definiciji.
Ova statistički orijentirana definicija mladih, podrazumijeva da se djecom smatraju one osobe mlađe od 14 godina. Međutim, vrijedi napomenuti da članak 1. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta definira ‘djecu’ kao osobe do 18. godine života. Tada se očekivalo da će Konvencija pružiti zaštitu i prava što široj dobnoj skupini, tim više što nije postojao sličan dokument o pravima mladih.
Operativna definicija i nijanse pojma ‘mladi’ razlikuju se od zemlje do zemlje, ovisno o relativnim sociokulturnim, institucionalnim, ekonomskim i političkim čimbenicima.
Kako mladi sve više zahtijevaju pravednije i progresivnije mogućnosti i rješenja u svojim društvima, potreba za rješavanjem izazova s kojima se mladi ljudi suočavaju (kao što su pristup obrazovanju, zdravstvu, zapošljavanju i ravnopravnosti spolova) postala je važnija nego ikad.
Na putevima Bosne i Hercegovine se jutros saobraća suhim kolovozom bez značajnih smetnji ili otežanog saobraćaja. Zbog sanacionih radova na dionicama magistralnih puteva Vitez- Travnik i na ulazu u Žepče izmjenjen je režim saobraćaja. Zbog izrazito frekventne dionice, na mjestu radova formiraju se duže kolone vozila u oba smjera, pa vozače molimo za strpljenje i razumijevanje.
Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.
Sanacioni radovi aktuelni su na magistralnim putevima: Kladanj-Vlasenica, Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje, Foča-Ustikolina, Dobro Polje-Miljevina, Bijeljina-Rača.
Duge su kolone vozila na izlazu iz naše zemlje na graničnim prijelazima: Izačić, Gradina, Orašje, Hum i Deleuša, dok je na GP Bosanska Gradiška pojačan promet putničkih vozila u oba smjera. Na ostalim graničnim prijelazima zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta.
Do kraja augusta, za putnički saobraćaj otvoren je granični prijelaz Krstac (na putu Gacko-Nikšić).
Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prijelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prijelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak.
Zbog izuzetno visokih dnevnih temperatura na području BiH, osim u planinskim područjima, iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH izdato je crveno upozorenje.
Crveni meteoalarm biće na snazi od 12. do 14. avgusta za period od 12 do 17 sati, jer će najviše dnevna temperatura vazduha uglavnom biti između 35 i 40 stepeni, lokalno na jugu, sjeveru i centralnim područjima do 42 stepena Celzijusa.
Danas u našoj zemlji sunčano i vruće. Vjetar u Hercegovini slab do umjeren jugozapadni, a u Bosni istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 18 do 24, na jugu do 28, a dnevna od 34 do 40 °C.
Prve neslužbene brojke za juli kažu da je u Hrvatskoj zabilježeno oko pet posto manje dolazaka stranih turista.
Strani gosti zaobišli su Hrvatsku ovog ljeta, a oni koji su stigli manje troše, piše Jutarnji.hr.
Cijene su posebno visoke u restoranima i trgovinama, a gosti to vide i pitanje je kako će se ponašati iduće godine.
Prve neslužbene brojke za juli kažu da je u Hrvatskoj zabilježeno oko pet posto manje dolazaka stranih turista, s tim da je s njemačkog tržišta, stiglo gotovo deset posto manje turista nego lani u julu, što je brojka koja turističke djelatnike najviše zabrinjava.
Istovremeno iz Udruženja ugostitelja Hrvatske gospodarske komore pristižu brojke o padu prometa u ugostiteljskim objektima na Jadranu. Brojke su na obali puno niže od prosjeka Hrvatske i sve to znači da su najvjerniji odmorišni gosti, koji dolaze u Hrvatsku na more, podbacili. U sektoru su oprezni s izjavama, drže se umjerenog optimizma s porukom da se čeka šta će donijeti august, no vidi se briga da zarada neće biti onakva kakvoj su se nadali.
-Nije to tako strašno, nekoliko postotaka gore ili dolje, ionako pričamo da nam ne treba rast u sezoni, ali ipak treba voditi računa o tome šta se događa s njemačkim tržištem, koje je teško nadoknaditi. Vjerujem da će i službena statistika potvrditi da nikakvih problema nemaju oni koji imaju visoku kvalitetu i vrijednost za novac, kaže za Jutarnji sugovornik koji je godinama u branši.
Fiskalizacija Porezne uprave kaže da je u julu ove godine iznos računa u ugostiteljskim objektima šest posto veći u odnosu na lanjski, uz 17 posto više izdanih računa. Osim što ove brojke pokazuju da turisti troše manje nego lani, Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostitelja, otkriva da su brojke od ovog prosjeka znatno lošije na obali.
Njihove ankete među članovima pokazuju da su u julu imali prosječni pad prihoda od 20 posto u odnosu na juli prošle godine, pri čemu istarski ugostitelji bilježe najveći pad od 30 posto, u Dalmaciji iznosi između 10 i 20 posto, a na otocima čak 50 posto.
Tabak smatra da goste nisu rastjerale visoke cijene, koje su i dalje niže od onih u Njemačkoj i Italiji, nego su za pad potrošnje krivi loša situacija i pad standarda.
Ne slažu se svi s tim konstatacijama. Dugogodišnji poduzetnik u turizmu u Istri, Jasmin Šabić, koji je lani Novasolu prodao svoju agenciju za najam vila Istria Home, na temelju iskustva, analiza i brojnih razgovora s gostima zaključuje da se pohlepa vraća kao bumerang. Smatra pritom da su za to najviše krivi upravo ugostitelji i trgovci.
-Ja imam dvije kuće za najam koje su izuzetno visoke dodane vrijednosti i tamo ne dolaze gosti koji si to ne mogu priuštiti. Činjenica je da su ti moji gosti u prethodnim godinama išli po restoranima barem tri puta sedmično, a sad više ne idu uopće jer ne žele plaćati precijenjene usluge. Kuhaju doma. Evo, sutra mi dolaze Englezi, kod kojih su cijene značajno više, primanja su viša i sve je kod njih skupo. Ni oni ne idu po restoranima jer se osjećaju prevareno i glupo. Jednu večer sam došao u kuću drugim gostima obaviti neku sitnicu i moji su gosti kuhali, pekli su nešto u pećnici, na roštilju, ispričao je Šabić koji posljednju godinu jako puno putuje, vidi tamo cijene i onda se grozi kad dođe kući.
Kaže da ima mnogo prijatelja Nijemaca ta da u razgovoru s njima, ali i s gostima čuje da nisu sigurni da će opet doći u Hrvatsku ako mogu putovati na druge destinacije za normalnu cijenu.
“Istra već duže vrijeme nije jeftina destinacija i to nam nije cilj, no ne smijemo se dovesti u situaciju da nam se gosti osjećaju izigrano”, zaključuje Šabić.