Vilijam Džozef Burns (William Joseph), direktor Centralne obavještajne službe (CIA), doputova je u službenu posjetu BiH.
Kako javlja “Avazov” reporter s lice mjesta, stigao je u jedan poznati sarajevski restoran.
Burns će ručati s direktorom OSA-e Almirom Džuvom, a održat će kraće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem. Sastanku sa Burnsom u Predsjedništvu BiH prisustvovat će i Željka Cvijanović.
Naravno, vrijeme i godišnje doba su glavni faktori kada planirate planinarenje ili pješačenje. Slijedi izbor lokacije koja nudi najlepši pejzaž, prati vašu fizičku kondiciju i ima mnoštvo staza — i što je najvažnije, budi želju za okrepljujućim vježbanjem.
Evropa nudi neke od najpoznatijih pejzaža na planeti, ali i sigurne, dobro obilježene staze na alpskim visinama, živopisna sela, nevjerovatne obale, vinograde i kanjone od sunčanog, živopisnog Algarvea u Portugalu do dobro utabanog Kamina de Santiago.
Postoji opcija za sve. Možete sve to doživjeti i tokom samo jednog dana pješačenja.
Ako ste više za sporiji pristup putovanju, da pobjegnete od prekomjernog turizma, da se vratite osnovama i provedete kvalitetno vrijeme u prirodi, evo nekih od najboljih preporučenih destinacija.
Kungsleden, između Abiska i Hemavanma, jedna je od najpoznatijih pješačkih staza u svijetu — „vjerovatno najbolja“, prema švedskoj turističkoj kancelariji i među „6 najboljih pješačkih staza u Evropi za ljeto“ Nacionalne geografije.
„Umjesto svih uobičajenih sela, gradova i seoskih kuća, postoji… ništa, ništa osim patuljastih breza i stenovitih planina sa vrhovima kupole. To je jezivo i duboko uzbudljivo okruženje, koje moli da bude istraženo.“
Duža od 450 kilometara, osnovana je početkom 20. vijeka i posjećuju je planinari iz cijelog svijeta. Prolazi kroz raznovrstan pejzaž u planinama Laponije i može se istraživati mjesec dana, a možete da iskoristite kraću, jednonedjeljnu verziju. Obilazak dijela na sjevernom kraju, od Abiska do Kebnekaise, a zatim da produžite do Nikaluokte.
Obavezno uzmite puno spreja protiv buba. Kada se vjetar smiri, mušice i komarci dolaze da traže hranu (na vama).
Hisna je dobro uspostavljena ruta koju krasi veličanstvena priroda, jezera, šume, planine, staze u dolini i fantastični pogledi na kojoj možete planinariti, voziti bicikl, hodati, trčati ili istraživati druge aktivnosti na otvorenom.
U južnom dijelu Zapadne Švedske, dvodnevno kružno pješačenje u dužini od 40 kilometara počinje od crkve iz 12. vijeka u gradu Hisna gdje možete stići autobusom iz Geteborga.
Duž staze možete istražiti džinovske kotlove u Anseredu i bukovu šumu u rezervatu prirode Stomsas.
Pojavljuje se na vrhu CNN-ovih najboljih evropskih planinarskih staza.
„Staza prolazi kroz visoke bukove šume i nudi priliku za osvježenje u jezeru Lila Halsjon, gdje postoji posebno mjesto za kupanje. Ruta je dobro označena, sa dosta mjesta za piknik.”
Za smještaj, tu je dobro opremljen kamp i luksuznije odmaralište.
Dramatični pejzaži španskog Picos de Europa, trećeg najvišeg planinskog lanca u zemlji (sa vrhom od 2.650 metara) prostiru se po provincijama Asturija, Kantabrija i Leon.
Nacionalni park Picos de Europa, koji je na vrhu Tajmsove (The Times) liste „10 najboljih planinarskih praznika u Evropi“, primjer je atlantskog ekosistema oblikovanog drevnim glečerima.
Park je dobio ime po impresivnim stenovitim formacijama, u kojima žive mrki medvjed i iberijski vuk, dok se divokoza hrani na padinama, a bjeloglavi supovi i zlatni orlovi lebde iznad njih.
„Provedite nedjelju dana prateći pastirske staze i puteve koje su nekada koristili Rimljani dok prolazite kroz klanac Cares koji oduzima dah i pješačite do tri vrha vijenca“, savjetuje Tajms. Prekinite planinarenje kajakom ili čak izletom na obalu.
Ovo je planinarenje umjerene težine, ali vrtoglavi pogledi zahtijevaju glavu spremnu za visine.
Najskorije poznata kao „Nova Grčka“, ali sa manje gužve i nižim cijenama, Albanija, koja je izbor broj dva na listi Tajmsa, je odlična za šetnju, sa dobro obilježenim pješačkim i planinskim stazama koje vijugaju kroz neravne prevoje i doline.
Nakon 50 godina izolacije od strane komunističkog režima, zemlja nudi netaknute staze oko Prokletija – drugo ime za albanske Alpe – gdje se starim pastirskim stazama mogu obići planine Jezerca (2.694 metra), Teta i dolina Valbone.
Na jugu, nekoliko sati istočno od Tirane – glavnog grada Albanije poznatog po svojoj živopisnoj kombinaciji otomanske i sovjetske arhitekture – nalazi se Nacionalni park Šebenik-Jablanica i grad Berat koji je pod zaštitom UNESCO.
„Šetaćete između tri i sedam sati dnevno, pokrivajući ukupnu udaljenost od 50 kilometara i uživajući u livadama divljeg cvijeća nacionalnih parkova Valbona i Teti“, primjećuje Tajms. „Takođe, napravite mjesta za izlet na blistavo jezero Koman. Iako je ovo planinarenje pogodno za iskusne i prave planinare, postoje neke strme dionice koje zahtijevaju umjeren nivo kondicije i potpuno funkcionalne kukove i koljena“.
Prelijepa planinska staza Slovenije, koja se proteže od Maribora na sjeveroistoku zemlje do Ankarana, na obali Jadranskog mora, popularna je među evropskim šetačima i planinarima i pokriva oko 600 kilometara koji se mogu preći za 28 dana ili podijeliti na manje djelove.
To je najduža poprečna pješačka ruta u Sloveniji i prva poprečna staza u Evropi i vodi kroz šume i močvare u brdima Pohorja ili preko Julijskih Alpa, od kojih veliki dio pripada zadivljujućem Nacionalnom parku Triglav.
„Postoji 49 različitih planinskih koliba koje možete izabrati, a oni koji se odluče da završe cio pohod će u tom procesu preći oko 23 planine“, navodi CNN, koji je uključuje među „najbolje pješačke staze velike udaljenosti u Evropi“.
Planinski vijenac Tatre, dio Karpatskog planinskog lanca u Istočnoj Evropi, stvaraju prirodnu granicu između Poljske i Slovačke i pojavljuju se u najboljim izborima Conde Nastovih „7 najboljih planinarenja u Evropi uz nevjerovatne pejzaže“.
Postoji više od 170 milja pješačkih staza različite težine, od kojih su neke popločane, što ih čini dostupnim svima. Zbog terena, većina je ocijenjena kao umjerena do teška.
Većina ruta su prilično ravne i zahtijevaju spavanje u kolibama sa strujom i tekućom vodom i gdje vam se služe domaći obroci, piće i grickalice.
„Većini staza možete pristupiti iz grada Zakopane, sa rutama koje se kreću od dvodnevnih do jednonedjeljnih šetnji. Vidjećete strme grebene, guste šume jela i bukve i nezaboravne zvjezdane noći na putu“, piše Conde Nast.
„Jesen je najbolje godišnje doba za planinarenje ovim krajem kada se broj planinara smanjuje, što olakšava pronalaženje mjesta u kolibama, a šume poprimaju posebnu boju, posebno u zapadnom dijelu planinskog vijenca.
Kasprovi Vierch je takođe polazna tačka za mnoge pješačke staze koje će vas odvesti na zapad do donjih Zapadnih Tatri i na istok do Visokih Tatri.
U svoju listu „7 najboljih šetnji u Evropi uz nevjerovatne pejzaže“, Conde Nast takođe uključuje Kerri Vai, živopisnu rutu koja se kreće oko poluostrva Iverah u okrugu Keri u jugozapadnoj Irskoj i prolazi kroz neke od najizolovanijih i najdramatičnijih sela u zemlji.
Dugačka više od 179 kilometara, jedna je od najdužih obilježenih pješačkih ruta u zemlji i jedna od najpopularnijih. Podijeljena je na devet etapa u rasponu od 11 do 29 milja, a počinje i završava se u turističkom gradu Killarnei.
„Drevni dvorci, beskrajna prostranstva zelenih livada i dolina, litice, plaže, planine (prolazi kroz devet od 10 najviših vrhova u Irskoj), i pogled na stenovita ostrva u daljini su neke od njegovih glavnih atrakcija“, piše Conde Nast.
Pratite stope Rimljana i šetajte pored prekrasnih pogleda i drevnih spomenika na stazi Hadrijanovog zida od obale do obale u Sjevernoj Engleskoj.
Izgradnja zida cara Hadrijana počela je 122. godine i završena je u dužini od 120 kilometara tokom šest godina. Zid je bio odbrambeno utvrđenje duž najsjevernijeg ruba Rimskog carstva i sada je pod zaštitom UNESCO.
Od valovitih polja i neravnih graničnih područja do živahnih gradova, malih sela i desetina fascinantnih muzeja duž puta, Nacionalna staza duga 135 kilometara proteže se od Volsenda, Njukasl na Tajnu na istoku do Bouns-on-Solveja u Kambriji na zapadnoj obali.
„Možda biste željeli da preskočite dio Njukasla na početku da biste izbjegli dugotrajno zaobilaženje kroz grad, ali čak i tako šetnja će trajati šest ili sedam dana, posebno ako imate pauzu u sredini da vidite arheologiju svjetske klase u Vindolandi, savjetuje National Geographic, koji je stavlja na vrh liste „6 najboljih pješačkih staza u Evropi“.
„Bouness na Solveju je najbolje mjesto za završetak. Mjesto najzapadnije tvrđave na zidu – ovih dana je mirno mjesto – i možda ćete dijeliti susjednu plažu sa krdom krava koje vole da sjede na njegovom pijesku. Vjerovatno je lokalna stoka radila potpuno istu stvar prije 1.900 godina kada je zid prvi put izgrađen.
Manje poznate od svojih prelijepih, popularnih plaža, u Portugalu se nalaze brojne staze. Dostupna za sve uzraste, šetnja može početi od kapele Senhora da Rocha i završiti na plaži Carvoeiro.
„Obalne staze prate visoke litice i spuštaju se do pješčanih mjesta gdje restorani na obali služe ukusnu morsku hranu“, piše Tajms. „Postoje kamene formacije koje prkose gravitaciji na Ponta da Piedade, dok staza Rota Vicentina kulminira na fotogeničnom svetioniku Kabo de Sao Visente. Osmodnevna tura je dovoljno vremena da se pokrije oko 60 kilometara najizbirljivijih staza – i da se ipak ostavi prostor za istraživanje istorijskog grada Lagosa ili kupanje u moru.
Zatim, tu su mnoge staze oko Costa da Caparica u blizini Lisabona. Među najboljima su Pelourinho de Sintra, meandar dužine 2,3 milje u prirodnom parku Sintra-Cascais.
Dramatični crveni peščar čini pozadinu za šetnju plažom staze Kosta de Kaparica, gdje je obala puna morskih litica od polihromnog krečnjaka, pećina, uvala i divljih plaža.
Daleko od obale nalazi se Trilho dos Currais koji vodi planinare kroz prelijepi nacionalni park Inpeneda-Geres, koji se nalazi visoko na listi najboljih šetnji Euronews-a.
Takođe, najduža kružna pješačka ruta, 3.000 kilometara Palmilhar Portugal je u procesu razvoja sa ciljem da ohrabri turiste da skrenu sa utabanih staza i dalje od pretjerano posjećenih destinacija, uključujući Lisabon i Algarve.
Sljedeći djelovi će obuhvatiti priobalno područje Alenteha na jugu i planinski Tras-os-Montes na sjeveru. Planirano je da do kraja godine bude otvoreno 15 ruta i da se staza završi u roku od tri godine.
Jedan od najpoznatijih hodočasničkih ruta u svijetu, koji se smatra obredom podjednako za hodočasnike i planinare, je Camino de Santiago. To je put koji zahtijeva najjači tempo u Evropi. Počinje ili se završava u Santijago de Komposteli, u sjeverozapadnoj španskoj regiji Galicija.
Ime Camino potiče od vjerovanja da su tu sahranjeni ostaci apostola Svetog Jakova (Santjago, na španskom). Iskustvo praćenja stopa hodočasnika prevazilazi jednostavno hodanje. Postalo životno iskustvo koje otkriva prirodu, kulturu, tradiciju i gastronomiju nekih od najpoznatijih evropskih regiona.
Planinari imaju više načina da šetaju „Caminom“, širom Španije, Portugala ili Francuske, a ruta koja se preporučuje zavisi od preferencija svakog „hodočasnika“.
Camino Frances je prilično popularan, počinje u Sent Žanu u Francuskoj i vijuga kroz Pamplonu i Leon prije nego što stigne u Santjago. Potpuna ruta može da traje sedam nedjelja, ali se može obići i u kraćoj verziji – posljednjih 100 kilometara, od Sarije. I tada se može savladati za oko šest ili sedam dana.
„Najljepša od drevnih staza Camino do katedrale u Santjago de Komposteli — zato što grli sjeverni vrh Španije, sa svojim ekspanzivnim pogledom na obalu — je Camino del Norte (ili Sjeverni put)“, izvještava Tajms.
To je takođe jedna od rijetkih pešačkih ruta na kojoj se nećete spotaknuti o pete drugih dok idete. Udobne planinarske cipele su obavezne. Pješačićete do 28 kilometara dnevno tokom 11 dana, počevši od Ribadea, svratite u manastire i crkve i provedite noći u karakterističnim seoskim pansionima.
Cecilia Rodriguez, saradnica Forbesa
10 Top Hiking And Walking Trails In Europe, According To New Reports
U julu 2024. godine prvi put registrovano je 11.380 motornih vozila. Od ukupnog broja prvi put registrovanih vozila najzastupljeniji su: putnički automobili (75,5%), motocikli (6,2%), kamioni (5,3%), mopedi (3,5%), prikolice (2,6%), poluprikolice (1,2%), cestovni tegljači (1,1%), specijalna vozila (0,8%) dok je najmanji udio prvi put registrovanih autobusa (0,3%), stoji u izvještaju Agencije za statistiku BiH.
Kategorija ostalo učestvuje sa 3,6% registrovanih motornih vozila u odnosu na ukupan broj registrovanih vozila. Ostvaren je rast od 25,8% u broju prvi put registrovanih motornih vozila u Bosni i Hercegovini u odnosu na juli 2023. godine.
Od ukupnog broja prvi put registrovanih vozila u julu 2024. godine 15,7% odnosi se na nova vozila. U periodu januar – juli 2024. godine ostvaren je rast ukupnog broja prvi put registrovanih motornih vozila od 24,6% u odnosu na isti period prethodne godine.
Ukoliko posmatramo prvi put registrovana nova motorna vozila, procentualno najviše je registrovanih putničkih automobila (47,1%). Tokom jula 2024. godine od ukupnog broja prvi put registrovanih novih vozila 61,2% vozila registrovano je od strane fizičkih osoba.
U kategoriji novi putnički automobili, najveće procentualno učešće imaju automobili koji kao pogonsko gorivo koriste benzin (44,2%).
Miran Stambol, brend manager Audi-a u Bosni i Hercegovini je nedavno za Forbes BiH rekao da su imali hiljade prodatih jedinica iz svojih salona u BiH što u konačnici ostavlja znak pitanja kako građani imaju mogućnost kupovine novih vozila iako je prosječna neto plaća 1.388 KM.
“Sretni smo da su se prošle godine, 2023, stvari stabilizirale i tržište je završilo sa blizu 11 hiljada prodatih jednica. Mi, kao Audi Bosna i Hercegovina, smo uhvatili jedan dobar val stabilizacije i rasta tržišta i naslonili smo se na to. Prvi kvartal ove godine još sumiramo, ali on već sada pokazuje jako dobre rezultate. Važno je da se i tržište automobila naslonilo na taj gospodarski rast koji je Bosna i Hercegovina imala prošle godine, od nekih 2,6%.”, kaže Stambol rezimirajući poslovnu 2023. godinu.
U tom segmentu, važno je istaći da je BiH država koja ima tri javna preduzeća koja se bave energijom. Radi se o Elektroprivredi BiH, Elektroprivredi HZHB i Elektroprivredi RS.
Vjetroparkovima se zasad bave samo Elektropriveda BiH i HZHB, a ukupno su aktivne tri vjetroelektrane.
Pod nadležnošću Elektroprivrede HZHB nalaze se Mesihovina i Jelovača, u blizini Tomislavgrada. Ukupna snaga Mesihovine i Jelovače je 50,6, odnosno 36 megavati, te imaju godišnju proizvodnju od 165,17, odnosno 110 GWh. Izgrađeni su 2018. i 2019. godine, respektivno.
Što se tiče nadležnosti Elektroprivrede BiH, trenutno je u funkciji vjetropark Podveležje. O ovoj vjetroelektrani, ali i o drugim temama vezanim za proizvodnju električne energije govorio je Fahrudin Tanović, izvršni direktor za proizvodnju u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine.
Foto: E. M./Klix.ba
Na samom početku razgovora, Tanović je govorio o kapacitetima vjetroparka Podveležje.
“Ovaj vjetropark ima instalirano 15 agregata po 3.2 megavata snage. Ukupno instalirana snaga je 48 megavata. Godišnja proizvodnja je planirana na 120 gWh, s tim da mi pokušavamo da izvučemo i do 130 gWh. To sada zavisi od vremenskih prilika, odnosno od brzine vjetra na Podveležju. U planu EP BiH je jedan vjetropark na Vlašiću, a to je sljedeći projekat koji bi trebao biti završen u narednom periodu”, istakao je Tanović.
Ovdje je važno istaći nekoliko detalja vezanih za novi projekt u kontekstu vjetroelektrane u nadležnosti EP BiH. Vjetropark na Vlašiću će imati snagu od 50 MW. U skladu s nacionalnim strategijama za obnovljive izvore energije, postrojenje – koje uključuje 18 vjetroturbina i njihovu povezanost s nacionalnom energetskom mrežom – očekuje se da će proizvoditi 115 GWh/godišnje električne energije, što je ekvivalentno potrošnji energije 20.000 domaćinstava, i da će smanjiti emisiju CO2 za 140.000 tona godišnje.
Foto: E. M./Klix.ba
Osim što doprinosi ciljevima zemlje u vezi s obnovljivim izvorima energije i smanjuje ovisnost o uglju, ovaj projekt podržava prelazak na ekonomiju s niskim emisijama ugljen-dioksida i potiče održivi razvoj. Projekt je prepoznat kao Flagship 4 – Obnovljiva energija u EU ekonomskom i investicionom planu. EU je dodijelila bespovratna sredstva u iznosu od preko 21,8 miliona eura, a Evropska investiciona banka odobrila povoljan kredit u iznosu od 36 miliona eura.
Unutar Evropske unije postoji značajan program da se postepeno prelazi na obnovljive izvore energije. Targeti za EU su da do 2030. godine barem 42,5 posto ukupne proizvodnje električne energije stigne od obnovljivih izvora. Posljednje informacije kažu da 2022. godine 23 posto struje u EU stiglo iz obnovljviih izvora energije.
Govoreći o tim ciljevima za BiH, Tanović ističe da EP BiH ima plan veće proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
“EP BiH napravila je dokument razvoja elektroprivrede do 2050. godine gdje je planirano za svaku godinu u kojem smjeru će se kretati proizvodni portfolio EP BiH. U tom smislu imamo postepeno gašenje termoelektrana i povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora. Bitno je naglasiti da je proizvodnja iz obnovljivih izvora tzv. nekontrolisana ili neupravljiva, što je za elektroenergentski sistem vrlo nezgodno. Ako vremenski uslovi nisu pogodni, proizvodnja iz obnovljivih izvora je smanjena, zbog čega još uvijek moramo imati tradicionalne izvore energije poput termoelektrana, iako idemo u smjeru gašenja ovih izvora energije. Već smo ugasili četiri bloka po 32 megavata u Termoelektrani Kakanj, te dva bloka po 32 megavata u Tuzli, te krajem prethodne godine smo ugasili jedan blok od 100 megavata u Tuzli. Planira se u narednom periodu ostavljanje u pogonu samo one blokove koji će obezbijediti stabilnu proizvodnju električne energije, odnosno negdje do 50 posto udjela u proizvodnji. Trenutno je omjer proizvodnje iz obnovljivih izvora energije oko 25 do 30 posto, u zavisnosti od vremenskih uslova”, rekao je
Izvršni direktor za proizvodnju u EP BiH dalje kaže kako su u planu nove lokacije za izgradnju elektrana koje će raditi na obnovljivim izvorima, a istakao je i važnost finansiranja koje dolazi van BiH.”Vjetropark Podveležje je finansirao KFW, a što se tiče ostalih obnovljivih izvora energije, plan EPBiH je da se svi projekti vezani za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije finansiraju od sredstava i kredita Evropske unije, odnosno EBRD-a, Evropske investicione banke, KFW-a i ostalih međunarodnih institucija koje žele ulagati u obnovljive izvore energije. Vlastita sredstva se neće koristiti u ovu namjernu osim one količine koju traži kreditor. Prije nekoliko dana je potpisan ugovor s EBRD-om oko izgradnje solarnih, odnosno fotonaponskih elektrana Gračanica I i Gračanica II, uz kredit jedne komercijalne banke”, rekao je Fahrudin Tanović za Klix.ba.
klix.ba
U skladu sa Izbornim zakonom BiH i Pravilnikom o medijskom predstavljanju političkih subjekata JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf omogućit će u programu Radija Donji Vakuf ravnopravno i fer predstavljanje političkih subjekata , registrovanih za Lokalne izbore 2024. godine uizbornoj jedinici Donji Vakuf.
Redoslijed učešća političkih subjekata neposrednom obraćanju, utvrđen je žrijebanjem na sastanku održanom danas,20. augusta 2024.godine u 10 sati, u prostorijama JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf, ulica 770. sbbr. Donji Vakuf.
01. SDA – Stranka demokratske akcije: Elvedin Hamzakadić
02. Socijaldemokratska partija – SDP BiH : Senad Selimović
03. Mehemed Vinčević – Nezavisni kandidat
04. Demokratska fronta DF : Safet Sultanović
Napomena: Snimanje neposrednog obraćanja za kandidate za načelnika Općine Donji Vakuf u periodu od 16. do 20. septembra 2024. godine, prema dogovoru.
01. SDA – Stranka demokratske akcije
02. Narod i pravda ( NIP)
03. SDP – Socijaldemokratska partija BiH
04. Naša stranka
05. Demokratska fronta – DF
06. Bosanska narodna stranka – vjera,narod,država
07. Nezavisna lista – Za bolji Donji Vakuf
Emitovanje neposrednog političkog oglašavana je navedenih dana u 13 sati.
Snimanje neposrednog političkog oglašavanja je od 02. do 06. septembra 2024. godine, prema dogovoru sa kandidatima.
Planinare su ukupno dvije debatne emisije u trajanju 60 do 90 minuta . Prva debatna emisija sa kandidatima za Općinsko vijeće Donji Vakuf je u četvrtak, 03. oktobra 2024. godine u 12 sati.
Druga debatna emisija sa kandidatima za načelnika općine Donji Vakuf je u petak, 04. oktobra 2024. godine u 12 sati.
Olujno nevrijeme praćeno kišom, vjetrom i jakim ledom zahvatilo je danas Maslovare kod Kotor Varoša.
Pretpostavlja se da je led vjerovatno ostavio posljedice po poljoprivredne usjeve.
Pogledajte snimak nevremena.
Nana Ajka Lokmić iz Starog Grada je preminula u 111. godini.
Dženaza će joj se klanjati u utorak u 11 sati na Groblju Bare.
Prema ranijim navodima porodice ona je bila najstarija žena u BiH, ali i šire.
– Zaboravljam stvari i nekada sure. Žao mi je, ali ne mogu postiti. Prije je u ramazanu uvijek bila puna kuća. Vazda se dolazilo i posjećivalo, a sada više ne mogu. Žao mi je što nema ranijih vremena – pričala je Ajka prošle godine za Anadoliju te dodala je postila od 7. do 100. godine.
Poznat termin dženaze. Avaz
Na Festivalskom trgu kod Narodnog pozorišta Sarajevo ekipa filma “Nakon ljeta”, koji je svjetskom premijerom otvorio 30. izdanje Sarajevo Film Festivala, družila se s publikom i medijima u programu “Grand kafa sa…”.
Predvođeni rediteljem Danisom Tanovićem, glumci Uliks Fehmiu, Anja Matković i Goran Navojec govorili su o ostvarenju.
– Ne znam da li sam ispunio očekivanja, ni da li iko išta više očekuje od mene jer je svaki film drugačiji – rekao je Tanović dan poslije svjetske premijere.
Navojec je istakao da je snimanje na otoku posebno. I ujedno nasmijavao i kolege i publiku svojim doživljajima sa snimanja.- Cijela ekipa je na okupu bila, nema mrdanja. Na tom otoku ne možeš se ni baviti ni s čim drugim – rekao je, između ostalog, Navojec.
Anja Matković igrala je i u Tanovićevom filmu “Deset u pola”.
– Ovo je drugačiji film od onog zbog kojeg sam ranijih godina bila u Sarajevu. Nadam se da je progovorila ženska suosjećajnost. To je bio cilj – kazala je Matković.
Dodala je da su relativno brzo došli do novca za proizvodnju filma – tri godine.
A “Nakon ljeta” će od 29. avgusta krenuti u kinodistribuciju po BiH.
– Danisu sam poslala prvu ruku da mi da sugestije i tako je došlo do razgovora. Ranije je izjavio je da bi želio snimati na otoku – otkrila je Matković.
Fehmiu je rekao da se saradnja između njih kreće od toga da su se prepoznali kao ljudi.
– Sve više ste usamljeni i kada nađete nekoga s kim kliknete… Meg Rajan su jednom pitali: “Šta te pali”, ona je odgovorila: “Talent.” Kad gledam ono što Danis radi ili Goran, želim da budem dio takvih projekata. Film po našem osjećanju ima sjetu, melanhoniju, čeznju za život kakav je imao ili kakav bi mi voljeli da ima – rekao je Fehmiu.