Author: Ramiza Hadžić

  • RK Donji Vakuf,  organizuje turnir TROFEJ 14. septembra

    RK Donji Vakuf, organizuje turnir TROFEJ 14. septembra

    U okviru programa obilježavanja 14. septembra – Dana Općine Donji Vakuf, Rukometni klub Donji Vakuf, organizuje 3. rukometni turnir “ TROFEJ 14. septembara”. Turnir se odigrava u Sportskoj dvorani Donji Vakuf, u subotu, 07. septembra 2024. godine . Pored domaćina na turniru će učestvovati i RK Krajina Cazin, RK Čelik Zenica i RK Borac Travnik.

     

  • Otvoren konkurs za najbolje literarne radove na temu “Ostajem u svome gradu”

    Otvoren konkurs za najbolje literarne radove na temu “Ostajem u svome gradu”

    JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf povodom Dana općine Donji Vakuf objavljuje konkurs za izbor najboljih učeničkih literarnih radova.

    Tema konkursa: Ostajem u svome gradu

    Konkurs je dio aktivnosti u sklopu obilježavanja Dana općine Donji Vakuf.

    Pozivamo osnovce da učešćem na Konkursu daju svoj doprinos obilježavanju Dana općine Donji Vakuf.

    Konkurs je otvoren za učenike osnovnih škola s područja općine Donji Vakuf. Najbolja tri rada bit će nagrađena.

    Konkurs je otvoren od 02. septembra do 30. septembra 2024. godine.

    Radove dostavljati u prostorije JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf.

  • FOTO: Čarolija boja na predivnoj planini Vlašić

    FOTO: Čarolija boja na predivnoj planini Vlašić

     

    Kako su objavili na facebook stranici Vlašić Live, predivne boje pod zrakama sunca, posljednjeg vikenda u augustu, pretvorili su planinu Vlašić u čaroliju, te vam donosimo predivne fotografije ove ljepotice, koja svojom ljepotom plijeni u svim godišnjim dobima.

  • Sve veće cijene školskog pribora: U regionu potrebno izdvojiti i do 2000 KM, evo koliko u BiH

    Sve veće cijene školskog pribora: U regionu potrebno izdvojiti i do 2000 KM, evo koliko u BiH

    Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH) izračunao za mjesec januar 2024. godine iznosila je 2.895 konvertibilnih maraka (KM), a prosječna plata u BiH je oko 1300 KM.

    Ovo su informacije koje su na papiru, ali u stvarnosti te brojke često znaju biti drugačije iz različitih socio-ekonomskih faktora.

    S početkom nove školske godine, one postaju još vidljivije zbog troškova za edukacijske potrebe djece kao što su školski pribor, odjeća i obuća, te razne nastavne i vannastavne aktivnosti.

    Kupovina novih knjiga odavno je luksuz za mnoge roditelje, a cijene polovnih su koliko-toliko još uvijek prihvatljive.

    U sarajevskim knjižarama prosječne cijene knjiga se kreću od 18 KM do 30 KM, gdje je najveća cijena za knjige stranih jezika u osnovnim školama, te stručne knjige u srednjim školama. U Sarajevu, na par lokacija, prodaju se i polovne knjige, čija je cijena približna novima, u zavisnosti od njihove očuvanosti, te se cijene kreću od 10 do 20 KM.

    U trgovinskim lancima, posvuda su akcije školskog materijala i opreme za školu, a najjeftiniji ruksaci su do 10 KM. Oni kvalitetniji i ergonomski prihvatljivi idu i do 150 KM. Osim obuće i odjeće za učenika/icu, ovo je jedan od najvećih troškova za roditelja.
    Osim bilježnica i olovaka, djeca trebaju i dodatni školski materijal
    Foto: Pexels: Osim bilježnica i olovaka, djeca trebaju i dodatni školski materijal

    Za set najjeftinijih suhih bojica od 12 komada, potrebno je izdvojiti oko 1,50 KM, a za praznu pernicu do 5 KM. Pune pernice su oko 20-30 KM. Tempere, vodene bojice i kistovi se mogu pronaći čak i u setovima, a njihove cijene individualno se kreću do 5 KM.

    Blokovi za crtanje, u zavisnosti od veličine papira i razreda, kreću se u cijenama od 1 KM do 3 KM.

    Cijena sveski i radnih bilježnica iznosi oko 0,35 kf do 3 KM, a u nekim prodavnicama se mogu naći i “stilizovanije” sa dodacima kalkulatora, raznim futrolama i slično, a cijene ovih idu i do 10 KM.

    U Sarajevu postoje i privatne škole, gdje roditelji izdvajaju sredstva za školsku godinu kao upisninu, koja može ići i do 6000 KM, pa naviše, u zavisnosti od kvaliteta škole.

    U regionu, cijene su slične. a poskupljenjima hrane, poskupio je i školski pribor, a prema pisanjima hrvatskih i srbijanskih medija, sveukupni trošak za školske opreme ide do 2000 KM, u zavisnosti od razreda koji djeca pohađaju. U Bosni i Hercegovini, sveukupni trošak za kupovinu školske opreme ide i do 1500 KM za jedno dijete.

    Da li postoje beneficije za roditelje i djecu?

    Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo, beneficijama koje nude za roditelje, barem će malo ublažiti “udar” na džepove roditelja, ali kako navode i osigurati bezbjednost djece.

    Djeca u školi / Ilustracija
    Foto: Pexels: Djeca u školi moraju biti sigurna, ali imaju i pravo na privatnost

    Tako su proteklih godina obezbijedili besplatne udžbenike za učenike i učenice osnovnih škola u Kantonu Sarajevo, a u 2024/2025. će se nastaviti sa tom praksom. No, na nivou BiH, svako ministarstvo donosi poseban set odluka za besplatne udžbenike, te je u nekim dijelovima BiH ova beneficija rezervisana samo za neke razrede.

    Od ostalih pravnih izmjena, usvojen je i Pravilnik o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja ili/i drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika, koji bi trebao biti na snazi od ove školske godine (2024/2025).

    Pravilnik je postojao od 2019. godine, ali Agencija za zaštitu ličnih podataka je odlučila da pilot projekt nema zakonsku osnovu, te da se kao takav ne može koristiti.

    U novoj verziji, sa određenim dopunama i izmjenama, pravilnik sugeriše da svaka promjena u vidu ponašanja djeteta može biti znak da je dijete pod nekim oblikom nasilja. S 20 prvobitnih indikatora koji su se odnosili isključivo na nasilna ponašanja, dodani su indikatori koji mogu biti predmetom rasprave o dugoročnim psihičkim posljedicama zlostavljanja na dijete, ali mogu biti i dječiji karakter (stid) ili ozbiljan zdravstveni problem (mucanje, odlazak u toalet); 2020. godine, ovaj pilot projekt je dopunjen indikatorima za vršnjačko nasilje, te se navodi da od tada nije bilo prigovora za ovaj nacrt pravilnika.

    U indikatorima navedenim za prepoznavanje modela ponašanja koji mogu ugroziti druge učenike, ali i samog učenika, navodi se između ostalog i često odlaženje u toalet, poteškoće u komunikaciji sa vršnjacima, te mucanje. Introvertna djeca koja nisu vješta u komunikaciji sa vršnjacima/kinjama će također, prema indikatorima, biti predmet ovog pravilnika, ali i djeca sa zdravstvenim poteškoća.

    Neometani edukacijski put djece je univerzalna potreba, a ne selektivna beneficija
    Foto: Pexels: Neometani edukacijski put djece je univerzalna potreba, a ne selektivna beneficija

    Ostaje nam da vidimo kako će reagovati nadležne institucije za zaštitu ličnih podataka, poput Agencije za zaštitu ličnih podataka, koja je već reagovala na prvobitni pilot-pravilnik od ministra Elvira Kazazovića.

    Podsjećamo, većina učenika/ica u osnovnim i srednjim školama su maloljetna lica, te ovakav vid sakupljanja podataka o ponašanjima koja mogu biti uzrokovana nizom faktora može biti dugoročno štetan, posebno u kontekstu indikatora koji se mogu prikazati kao problematični u kontekstu tegoba nevezanih za nasilje.

    Formalnosti na stranu, kako sa poskupljenjima?

    U Bosni i Hercegovini, iako postoje određene olakšice, roditeljima je školska godina i dalje ozbiljan finansijski period kada su svi napori usmjereni ka dječijem boljitku.

    Djeca osim školskog pribora, trebaju novac za užinu u toku trajanja škole, neka usluge dadilja, siguran prevoz do škole, te ono najbitnije sigurno okruženje gdje mogu u potpunosti biti fokusirani na svoj edukacijski put, slobodni od nasilja, slobodni od straha.

    Iako se posljednje ne može kupiti, na nama kao društvu je da im obezbijedimo siguran rast i razvoj, dobru edukaciju, te da im pružimo sve resurse koje možemo jer su oni naša budućnost. Ali ukažemo i na potencijalne loše prakse.

    Radiosarajevo.ba

  • Prosječna cijena obroka za dvije osobe u evropskim restoranima iznosi 56 eura: Evo kako stoji BiH

    Prosječna cijena obroka za dvije osobe u evropskim restoranima iznosi 56 eura: Evo kako stoji BiH

    Ukoliko volite putovanja i hranu, vjerovatno su vas zanimale koje sve to specijalitete možete probati na nekoj destinaciji. No, ukoliko vam je važna i cijena obroka, ne bi bilo loše da znate koje evropske države i gradovi su najpovoljniji za to.

    Stranica FerryGoGo ovog ljeta je provela niz istraživanja, a među njima je svakako i odnos cijena u restoranima širom Evrope. Za ovo istraživanje istražili su cijene obroka od tri slijeda (predjelo, glavno jelo i desert) za dvije osobe u restoranima srednje klase i prema tome izračunali prosječnu cijenu obroka, koja iznosi 56 eura.

    “Dok u Evropi najviše novca potrošite na pivo u Norveškoj, u Švicarskoj ćete najskuplje platiti obrok od tri slijeda. Također u top 10 najskupljih zemalja su Danska, Irska, Belgija, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Finska, gotovo cijela sjeverozapadna Evropa”, navode.

    Screenshot/Ferrygogo

    Screenshot/Ferrygogo

    Ako tražite zemlje s ekonomičnijim cijenama obroka, jasno je da ćete ih pronaći u istočnom dijelu Evrope te na Balkanu. Njihovo istraživanje otkrilo je da je najjeftinija Ukrajina, gdje prosječna cijena obroka u tri slijeda iznosi 22,77 eura. No, budući da je u ovo zemlji traje rat, oni su izdvojili Sjevernu Makedoniju, gdje prosječni obrok iznosi nešto više od 24 eura.

    Zanimljivo je da je slijedi Bosna i Hercegovina, gdje prosječna cijena ovakve vrste obroka za dvije osobe iznosi 25,55 eura. Kada je riječ o zemljama regiona, prosječan obrok za dvije osobe u Srbiji iznosi 34,15 eura, u Crnoj Gori 40 eura, a u Hrvatskoj 52,95 eura.

    Naravno, oni su objasnili da prosječne cijene variraju od grada do grada. Veći i popularniji gradovi su uglavnom iznad prosjeka, te ćete u Zurichu i Ženevi platiti više od 123 eura, u Kopenhagenu ćete u prosjeku izdvojiti 107 eura, a u Amsterdamu 87 eura. Ovi gradovi su ujedno i najskuplji.

    klix.ba

  • Program obilježavanja 14. septembra – Dana Općine Donji Vakuf

    Program obilježavanja 14. septembra – Dana Općine Donji Vakuf

     

    U periodu od 28.08. 2024. do 30.09.2024. godine, nizom kulturnih i sportskih sadržaja bit će obilježen 14. septembar – Dan Općine Donji Vakuf.

     

  • Očekuje nas pakleni početak septembra: Zahlađenja još nigdje na vidiku

    Očekuje nas pakleni početak septembra: Zahlađenja još nigdje na vidiku

    Objavljena je prognoza do petka:

    utorak 3. 9. 2024. u Bosni i Hercegovini će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U drugoj polovini dana lokalno uz jači razvoj oblačnosti su mogući pljuskovi i slaba grmljavina. Vjetar slab do umjerene jačine, u Bosni sjevernog i sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 19°C, na jugu zemlje do 25°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 30 i 36°C.

    srijedu 4. 9. 2024. u Bosni i Hercegovini će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U drugoj polovini dana lokalno uz jači razvoj oblačnosti su mogući pljuskovi i slaba grmljavina. Vjetar slab do umjerene jačine, u Bosni istočnog i sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18°C, na jugu zemlje do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 30 i 35°C.

    četvrtak 5. 9. 2024. u Bosni i Hercegovini će preovladavati sunčano uz umjerenu oblačnost. U drugoj polovini dana lokalno uz jači razvoj oblačnosti su mogući pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab do umjerene jačine, u Bosni istočnog i sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini južnog i jugoistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18°C, na jugu zemlje do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 29 i 34°C.

    petak 6. 9. 2024. u Bosni i Hercegovini će preovladavati sunčano uz umjerenu oblačnost. U drugoj polovini dana lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 17°C, na jugu zemlje do 23°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 32°C, navodi se u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

  • Muškarac iz Jajca falsifikovao vozačku dozvolu, otkriven u Mrkonjić Gradu

    Muškarac iz Jajca falsifikovao vozačku dozvolu, otkriven u Mrkonjić Gradu

    Muškarac iz Jajca upravljao je automobilom dok je uz sebe imao falsifikovanu vozačku dozvolu, što su otkrili policajci u Mrkonjić Gradu.

    Policijski službenici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Mrkonjić Grad 31. augusta su prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka zaustavili su i kontrolisali putnički automobil Seat kojim je upravljao D.Ž. iz Jajca.

    Izvršenim provjerama utvrđeno je da je vozačka dozvola koju je D.Ž. dao na uvid policijskim službenicima falsifikovana. Navedena vozačka dozvola je privremeno oduzeta i poslužit će kao dokaz u krivičnom postupku, saopćeno je iz PU Mrkonjić Grad.

    O svim okolnostima i prikupljenim činjenicama obaviješten je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka koji je naložio da se po kompletiranju predmeta u redovnoj proceduri dostavi izvještaj za počinjeno krivično djelo “Falsifikovanje isprave”.

    Klix.ba

  • Kada možemo očekivati završetak brze ceste Lašva – Nević polje

    Kada možemo očekivati završetak brze ceste Lašva – Nević polje

    Izvor: Elma Šut/BHRT

    Putna infrastruktura u našoj zemlji ključni je korak ka razvoju.Javnost sa velikom pažnjom iščekuje svaki novi kilometar autoputa na koridou 5 c, ali i završetak izgradnje brzih cesta u našoj zemlji. Brza cesta Lašva – Nević Polje koja će rasteretiti promet kroz Srednjobosanski kanton zbog složenosti radova podijeljena je u 5 lotova.

    Nakon užurbanog rada ovog ljeta prvi kilometri trase brze ceste Lašva – Nević Polje, već su vidljivi kroz Lašvansku dolinu. Radovi od petlje u Vitezu do petlje Nević Polje dužine 4,8 kilometara idu planiranom dinamikom i završetak se očekuje krajem ove godine.

  • U većem dijelu Bosne i Hercegovine počinje nova školska godina

    U većem dijelu Bosne i Hercegovine počinje nova školska godina

    Izvor: Anadolu (A.P.)

    U sedam od deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj te Brčko distriktu, nastava u osnovnim i srednjim školama počinje danas.

    Nova školska godina počinje u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Bosanskopodrinjskom kantonu, Zeničko-dobojskom, Srednjobosanskom i Kantonu Sarajevo, te Kantonu 10. U Gimnaziji i Mješovitoj srednjoj školi u Sanskom Mostu (zbog tragičnog događaja od 21. avgusta) nastava će početi 9. septembra.

    Takođe, 9. septembra nastava će početi u Zapadnohercegovačkom kantonu, kao i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje je Vlada HNK donijela odluku o odgodi početka nastave za jednu sedmicu zbog iznimno visokih temperatura.

    Iz istih razloga, odluku o odgodi početka nastava donijelo i nadležno ministarstvo obrazovanja u Posavskom kantonu, te će nastava u svim tamošnjim osnovnim i srednjim školama početi 9. septembra, odnosno prolongirana je za jednu sedmicu.

    “Svaka nova školska godina donosi sa sobom nove izazove, prilike za učenje, rast i razvoj. Uvjereni smo da će svi učenici, uz podršku svojih učitelja i roditelja, ostvariti svoje ciljeve i ispuniti svoje potencijale. Želimo vam uspjeh u radu i mnogo zadovoljstva u učenju. Neka nova školska godina bude ispunjena znanjem, prijateljstvima i uspjesima”, naveli su iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.