Trebamo li se zabrinuti ako se u svakodnevnom govoru ne možemo sjetiti neke riječi? Ili zašto se neko može sjetiti svakog datuma, dana, događaja iz prošlosti, a neko ne može ni konteksta? Da li je to kratkotrajna zbunjenost ili preopterećenost informacijama ili može voditi ozbiljnijim stanjima poput demencije? O demenciji i njenim uzrocima u Novom danu govorio je dr. Osman Kučuk – direktor Centra za demenciju Sarajevo.
Mjesec septembar na globalnom nivou obilježava se kao mjesec Alzheimerove bolesti. Ovogodišnja bosanskohercegovačka kampanja je dio globalne kampanje i vodi se pod sloganom “Djelujmo na demenciju” s ciljem mijenjanja stavova u vezi dmencije koja ne pogađa samo starije osobe.
“Šta zapravo mi želimo ove godine kazati? Upravo to da je vrijeme došlo da promijenimo stavove o demenciji. Do sada godinama, evo koliko radimo već 13. godinu, govorimo o tome stigma, predrasude… a sada već želimo da pređemo u jednu novu fazu i da kažemo da je nužno da promijenimo stavove”, pojašnjava doktor Kučuk.
“Nije svako zaboravljanje demencija”
U svakodnevnom govoru često ostanemo bez riječi. Neko se može sjetiti svakog datuma i dana, a neko ne može ni koneteksta. No, to ne mora biti razlog za zabrinutost.
“Demencija je kad zaboravljate, međutim nije svako zaboravljanje demencije”, ističe dr. Kučuk.
Dodaje da zaboravljanje znači kognitivne promjene.
“Znači, kognicija ili spoznaja. U suštini vi morate se na neki način, ukoliko vaša spoznaja, ukoliko vaša kognicija opada, imate takve probleme u kojima se teže organizirate, fokusirate se na stvari, koliko dugo držite pažnju i na kraju zaboravljate. I sad to zaboravljanje nije ni jednostavno. Znači, imate onu neku radnu memoriju, imate neku epizodnu memoriju, imate neku dugotrajnu i tako dalje. Svaka od tih stvari ima neki svoj centar u mozgu”, kaže dr. Kučuk te dodaje: “Moramo znati da je mozak feoma kompleksan i da u našem mozgu postoji jako puno tačkica koji su centri i zaduženi za različite stvari. Ukoliko mladi čovjek počinje imati ove probleme koje sam nabrajao, to može da ukazuje i ukazuje na neke promjene koje mogu biti organskog i neorganskog karaktera. To znači da je ipak potrebno nužno posjetiti ljekara. Ne možemo to prepisati umoru.”
Mnogi danas zaboravljaju, ističe doktor, a uzroka je više – od manjka sna do loše i nekvalitetne ishrane.
“Ukoliko ste vi iz dana u dan umorni i ukoliko vi iz dana u dan ne možete da se odmorite, pa onda uđete u noć i vaš san nije dobar, znate, onda i nakon nekog vremena to za organizam predstavlja stres. Organizam pokušava s time da se izbori, on traži načine kako će se izboriti i on se bori s tim stanjima. U jednom momentu neke stvari već on počinje da gubi, jer to dugo traje, predugo traje, znate, i onda nastupaju te promjene – ne možete se sjetiti neke riječi. To nije tako jednostavno pokazati, znate, i definisati odmah. Znači, to može da bude dugotrajni umor, to može da bude dugotrajni pritisak na poslu, to može da bude dugotrajni stres, stres izazvan, recimo, nekim porodičnim problemima, može da bude uzrokovan depresijom, nekim nezadovoljstvom koji mi imamo u životu, može da bude uzrokovano nekim anksioznim epizodama koje se stalno ponavljaju. Može da bude uzrokovano ishranom. Danas je piletina skuplja od teletine. Piletina je najnekvalitetnije meso, a mi je svi jedemo”, pojašnjava dr. Kučuk.
Kaže i da problemi poput stomačnih također mogu biti razlog zbog kojeg smo zaboravili ime, datum ili čak i misao.
“Sve to u suštini vas vodi da se ne možete sjetiti te riječi, da vam jako dugo treba da se sjetite imena nekog čovjeka, jako vam puno vremena treba da povežete dvije stvari, da se sjetite gdje ste vi nekog čovjeka vidjeli, koja je to bila situacija u kojoj ste se vi upoznali. Recimo u saobraćaju, znate, ljudi nemaju, apsolutno nemaju percepciju saobraćaja, nemaju percepciju prostora”, dodaje.
Utjecaj zagađenja na kognitivne sposobnosti i demenciju
Kognitivne sposobnosti osnovne su vještine koje naš mozak koristi za razmišljanje, učenje, zaključivanje, čitanje, pamćenje i generalno obraćanje pažnje na stvari oko sebe. No, naša svakodnevnica i sistem u kojem živimo, kaže Kučuk, postavljeni su na način da se naše kognitivne sposobnosti smanjuju.
“Mi u suštini svakim danom postajemo tupi i tuplji. To ne znači glup i gluplji. Niti to znači manje biti inteligentan nego što si bio. Znate, tupost nije isto. Zašto su danas ljudi tupi? Zbog toga što – razloga ima jako puno – od tih hormona, od tih proteina, od te ishrane, od vode koju pijemo, od dodataka u tu vodu, koja su sve zagađenja, aerozagađenje, jer mi tamo kažemo jedan od značajnih uzroka razvoja demencije je aerozagađenje – zagađenje vode. Znate, znači vi ukoliko živite u sredini u kojoj je veći dio godine zrak zagađen, jako mnogo imate ljudi sa demencijom. Isto tako ljudi koji piju vodu koja jeste pitka, ali ima nekih sastojaka koji ne odgovaraju našem organizmu, i to onda pomnožite puta dana, godina i tako dalje, u suštini je to veliki riziko-faktor. E sad vidite nešto, sredstva komunikacije između nas, elektronski uređaj, način organiziranja poslova, način organiziranja našeg života u suštini utječe na smanjenje pažnje. Ja sam prije desetak godina govorio o tome da će te videoigrice koje su se kasnije pretvorile u ove videoklipove do 30 sekundi, pa sada i manje od 30 sekundi, pokazuju, odražavaju nivo naše pažnje. Ako vi ne možete održati pažnju više od 30 sekundi, vi imate kognitivni deficit. Krucijalno da biste vi bilo šta mogli da uradite, da upamtite, da nešto ponovite, da imate neku radnu memoriju, sve to traje više od 30 sekundi, jer radna memorija se mjeri na 30 sekundi. Ako vi nemate pažnju 30 sekundi, vi nemate radnu memoriju”, objašnjava doktor.
Ističe da je problem zapažen i kod djece koja u školama ne mogu savladati gradivo.
“Od samog starta nisu naučena da uče, odnosno da upamćuju. Upamćivanje je proces. Da biste nešto mogli upamtiti, vi morate imati najmanje tri memorije. To je proces kako se upamćuje. Vi morate imati pažnju da biste mogli nešto upamtiti, jer morate održati fokus na tome. Da biste pročitali, da biste ponovili čitanje, da biste ponovili, ponovili, ponovili. Znate, da biste se vratili i tako dalje. Znači, a danas djeca to nemaju”, kaže dr. Kučuk, ističući da je demencija sindrom – stanje u kojem imate narušene najmanje dvije od pet kognitivnih sposobnosti.
“Najmanje dvije – na trajnoj bazi i progresivno”, dodaje.
Program N1
