Author: Ramiza Hadžić

  • Sutra u Donjem Vakufu se obilježava Svjetski dan reanimacije

    Sutra u Donjem Vakufu se obilježava Svjetski dan reanimacije

    Povodom 16. oktobra – Svjetskog dana reanimacije, Zavod za javno zdravstvo SBK i JU Dom zdravlja Donji Vakuf, na prigodan način obilježit će ovaj dan. Pomenuta aktivnost planirana je da se održi u Sportskoj dvorani u Donjem Vakufu, od 13.00 sati.

    Na ovoj pokaznoj vježbi očekuje se veliki broj zvanica, pozvani su predstavnici svih zdravstvenih ustanova sa područja Srednjobosanskog kantona, gosti iz Sarajeva i Visokog. U Donji Vakuf na obilježavanju Svjetskog dana reanimacije bit će prisutni predstavnici Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, koji će uz adekavtnu opremu prezentirati pokaznu vježbu.

    Partneri u ovoj manifestaciji su Zavod za Javno zdravstvo SBK,na čelu s direktorom Seadom Karakašom,Crveni križ Donji Vakuf Senada Kico,Udruženje HMTFBIH Aner Duraković koji je ujedno i predstavnik ERC-a  i ILCOR .

  • Bliži nam se pomjeranje kazaljki: Kada počinje zimsko računanje vremena

    Bliži nam se pomjeranje kazaljki: Kada počinje zimsko računanje vremena

    Prilikom prelaska na zimsko računanje vremena, sat se vraća jedan sat unazad. To znači da sada „vraćate“ sat koji ste „izgubili“ kada ste u proljeće prešli na ljetno računanje vremena

    Promjena na zimsko računanje vremena, također poznato kao standardno vrijeme, događa se svake godine posljednje nedjelje u oktobru.

    U 2024. godine ovaj datum pada u noći sa subote, 26. oktobra, na nedjelju, 27. oktobra. Ovog dana, svi satovi će biti vraćeni za jedan sat unazad u 3:00 sata ujutro (srednjeevropsko ljetno vrijeme).

    To znači da će ponovo biti 2:00 ujutro i da ćete dobiti dodatni sat sna. Ljetno računanje vremena završava i standardno vrijeme, srednjoevropsko vrijeme (CET), ponovo stupa na snagu.

    Pitanje koje si mnogi ljudi postavljaju svake godine. Prilikom prelaska na zimsko računanje vremena, sat se vraća jedan sat unazad. To znači da sada „vraćate“ sat koji ste „izgubili“ kada ste u proljeće prešli na ljetno računanje vremena.

  • Znate li kako je nastao običaj puhanja u svjećice za rođendan?

    Znate li kako je nastao običaj puhanja u svjećice za rođendan?

    Jeste li se ikada pitali zašto pušemo u svjećice za rođendane – i zašto ih stavljamo na tortu, a ne na neko drugo, slatko, ili slano jelo? Odgovore na takva pitanja treba tražiti u tradiciji i običajima koji su se prenosili generacijama.

    Jedan od prvih zabilježenih primjera korištenja svjećica na torti dolazi iz drevne Grčke, gdje su se raskošne slastice pekle u čast Artemidi, božici lova, prirode i mjeseca. Svjećice su se stavljale na slastice jer su simbolizirale mjesečev sjaj, ali i zbog toga jer se smatralo da dim koji se uzdiže prema nebu prenosi molitve i želje bogovima. Gašenje svjećica stoga nije bilo samo simbolično nego i spiritualno iskustvo. Grčki klasični pisci poput Homera, Euripida ili Pindara spominju različite vrste kolača i deserata u svojim opisima vjerskih proslava ili gozbi, ponekad popraćenih receptima.

    Puhanje u rođendanske svjećice ritual je kojim su Nijemci još u 18. stoljeću slavili Kinderfest, ili dječji rođendan. Tada su djeca dobivala tortu s točno onoliko svjećica koliko godina su punili, ali dodatna svjećica stavljala bi se za sreću. Rođendanska želja je i tada bila obavezna.

    U ranijim stoljećima, rođendanske proslave bile su rezervirane za elitu i plemstvo. U drevnom Rimskom Carstvu, primjerice, rođendane su slavili samo bogati i utjecajni pojedinci. Rimljani su također počeli peći slatke kolače od meda kako bi obilježili rođendane važnih ljudi. Kako je vrijeme prolazilo, slavljenje rođendana proširilo se na širi krug ljudi, ali je rođendanska torta ostala povlastica bogatih, jer je šećer bio luksuz. Tek je tijekom 19. stoljeća, zahvaljujući industrijskoj revoluciji, proizvodnja šećera postala pristupačnija, što je omogućilo da se torta i rođendanske svjećice počnu masovno koristiti u rođendanskim proslavama diljem Europe i Sjeverne Amerike.

    S vremenom, torta i svjećice su postale univerzalni simboli rođendana. Svjećice su postale metafora za “svjetlo života”, a gašenje svjećica simbolizira zatvaranje jednog poglavlja i početak novog. U nekim kulturama smatra se da ritual puhanja u svjećice štiti slavljenika od zlih duhova, prenosi Dnevnik.hr. 

  • Šteta u Jablanici procijenjena na 50 miliona KM

    Šteta u Jablanici procijenjena na 50 miliona KM

    Preliminarni podaci Komisije za procjenu šteta u Jablanici pokazuju da su štete od poplava oko 50 miliona KM.

    “Uništeno je 49 stambenih objekata, 181 stambeni objekat oštećen lakše ili teže, brojni privredni subjekti, poljoprivredno zemljište”, izjavio je načelnik Općine Jablanica Damir Šabanović.

    Štete se zbrajaju i u drugim gradovima. U tri općine Srednjobosanskog kantona, Fojnica, Kiseljak i Kreševo, štete su veće od 55 miliona KM. Kada nadležni izvrše analizu stanja i potreba na terenu, svako iz svog resora će predlagati Vladi najhitnije mjere.

    “Kao i da se nalaže kantonalnoj direkciji za ceste da se poduzmu sve aktivnosti na sanaciji puteva i normalizaciji prometa. Nakon svih tih izvještaja znat će se stvarno stanje i uputiti sredstva tamo gdje je najhitnije. Vlada kantona je donijela odluku da se općinama Fojnica, Kiseljak i Kreševo za dodjelu jednokratne pomoći za hitne intervencije odvoji po 100 KM”, izjavila je šefica Operativnog centra CZ SBK Zenada Čaušević.

     

    Iz Općine Kiseljak kažu da donacije u vidu novca još uvijek nisu raspoređene, dok ne bude utvrđeno jasno kolike su štete. Najprije će novac ići za stambene objekte, a onda i za privredu od koje mnogi žive. Donacije i obećanja stižu i za Općinu Fojnica.

    “Imamo dosad podnešenih 450 zahtjeva, tri povjerenstva su imenovana i trenutačno obilaze teren po zahtjevima na procjenu štete. Jutros je na računu bilo 211 000 KM, čekat ćemo još do konca ove sedmice da vidimo šta će pristići”, kaže načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak.

    “Preko 250 kuća je pogođeno, privredni subjekti su stradali, dva Zavoda za mentalno invalidna lica Drin i Bakovići su pretrpjeli ogromne štete, ambulanta  uGojevićima, škola u Gojevićima”, istakao je načelnik Općine Fojnica Sabahudin Klisura.

    Ministarstvo prometa i veza HNK-a je izradilo okvirnu procjenu nastalih šteta na regionalnim saobraćajnicama.

    “Procjena potrebnih sredstava za potpunu sanaciju doseže oko 63 miliona KM”, saopćeno je iz Ureda predsjednika Vlade HNK.

    Međunarodni timovi iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore završili su spasilačku misiju u Bosni i Hercegovini. Kroz mehanizam EU dopremljeno je 75 kontejnera iz Hrvatske i Turske za smještaj osoba čiji su domovi uništeni u poplavama, generatori za struju, pumpe za vodu i druga potrebna oprema, piše BHRT.

    Više o poplavama u BiH čitajte na linku OVDJE.

    Radiosarajevo.ba

  • U narednom periodu počinje prikupljanje zekata na poljoprivredne proizvode

    U narednom periodu počinje prikupljanje zekata na poljoprivredne proizvode

    Islamska zajedica u BiH, Medžlis IZ Donji Vakuf organiziraju prikupljanje zekata na poljoprivredne proizvode. Prikupljanje zekata traje od 19. do 27. oktobra 2024. godine .

  • Pitali smo Ministarstvo zdravstva FBiH: Koje izazove i mogućnosti donosi zabrana pušenja u zatvorenom

    Pitali smo Ministarstvo zdravstva FBiH: Koje izazove i mogućnosti donosi zabrana pušenja u zatvorenom

    Od pojavljivanja Pravilnika o zabrani pušenja u FBiH, mnogi građani, a naročito odrasli pušači, pitaju se šta će donijeti ova promjena te kako će ona izgledati u svakodnevnici kada stupi na snagu. Više o toj temi, za Klix.ba govorili su i predstavnici Ministarstva zdravstva FBiH.
    Pravilnik o zabrani pušenja u FBiH stupio je na snagu 13. juna, označivši početak perioda od šest mjeseci u kojem se vlasnici ugostiteljskih objekata i odrasli pušači trebaju prilagoditi ovoj promjeni.Iako se u proteklom periodu dosta govorilo o tome šta on donosi, budući da se bliži 13. decembar, datum kada će pravilnik zvanično stupiti na snagu, obratili smo se i Ministarstvu zdravstva FBiH, iz kojeg su nam odgovorili na ključna pitanja i razjasnili moguće nedoumice.

    Zakonom o zabrani pušenja želi se osigurati svačije pravo na zdravlje

    Prema riječima iz Ministarstva zdravstva FBiH, cilj novih mjera Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda u FBiH nije potpuna zabrana duhanskih proizvoda, već smanjenje izloženosti stanovništva, a naročito djece i starijih osoba, štetnim efektima duhanskog dima. Dakle, njime se osigurava svačije pravo na zdravlje, čist vazduh i zaštitu životne sredine.

    Pravilnik, tako, zabranjuje pušenje u većini zatvorenih javnih mjesta, ali jasno definiše i uslove pod kojima je dozvoljeno pušenje u posebno predviđenim prostorijama.

    “To su službe i odjeli za zaštitu mentalnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama, ustanove koje pružaju psihosocijalnu rehabilitaciju osobama s duševnim smetnjama, ustanove za palijativnu njegu, ustanove za njegu starih osoba, ustanove namijenjene za izdržavanje kazne (zatvori), aerodromi, kao i ugostiteljski objekti”, obrazloženje je iz Ministarstva na upit portala Klix.ba.

    Kako će se zakon odraziti na svakodnevnicu građana, redovnih pušača i industriju ugostiteljstva?

    Iz Ministarstva ističu da su, prema statističkim podacima, bolesti povezane s pušenjem odgovorne za tri četvrtine smrtnih slučajeva u FBiH, što je ovaj pravilnik i učinilo nužnim korakom ka poboljšanju javnog zdravlja. Zabranama i ograničenjima podliježu svi duhanski proizvodi za pušenje, uključujući i duhan za žvakanje i oralnu upotrebu, kao i elektronske cigarete te nargile.

    “Pravo svakog građanina je da bude informiran o zdravstvenim posljedicama pušenja i izlaganja duhanskom dimu u svojoj okolini. Također, pravo svakog građanina je da živi i radi u okolini bez duhanskog dima”, ističu.

    S druge strane, od početka je jasno kako pravilnik najveću promjenu i izazove donosi za vlasnike ugostiteljskih objekata. Ugostitelji s manjim objektima moraju odabrati hoće li omogućiti pušenje ili ne, dok vlasnici većih prostora moraju osigurati posebne prostorije za pušenje koje zadovoljavaju tehničke standarde.

    “Napominjemo da objekti površine do 50m2 mogu biti isključivo pušački ili nepušački, ali da vlasnici moraju ispuniti određene uvjete propisane pravilnikom. Vlasnici objekata površine iznad 50m2, moraju uspostaviti poseban prostor za pušenje koji ne smije biti manji od 10m2, niti zauzimati više od 20% ukupne površine uslužnog prostora. Prostorije moraju biti tehnički opremljene prema strogim standardima, uključujući ventilaciju i izolaciju kako bi se spriječilo prodiranje duhanskog dima u ostatak prostora”, navode iz Ministarstva.

    Pozivajući se na pojedina istraživanja u svijetu, iz Ministarstva tvrde da praksa uvođenja ovakvih pa i strožijih zakona “nije donijela dugoročne negativne efekte za ugostitelje”, što predviđaju da će biti slučaj i ovdje. Donošenje zakona je, smatraju, strateška i dugoročna mjera.

    Kako će se provoditi kontrola zakona i ko je odgovoran za nadzor?

    S obzirom na to da je cilj kako pravilnika, tako i samog zakona, prvenstveno očuvanje javnog zdravlja, inspekcijski nadzor (Federalna uprava za inspekcijske poslove te kantonalni inspekcijski organi) će igrati ključnu ulogu u njegovoj provedbi.

    “Zakon, između ostalog, propisuje novčane kazne koje se kreću od 2.000 do 5.000 KM za pravna lica, 500 do 2.500 KM za vlasnike i korisnike prostora u kojem je pušenje zabranjeno, dok će fizička lica koja krše ovu odredbu platiti kaznu od 100 KM”, ističu iz Ministarstva zdravstva FBiH.

    Koje kategorije ovaj zakon neće pretjerano pogoditi

    Ministarstvo je potvrdilo da upotreba bezdimnih duhanskih proizvoda i onih koji funkcionišu na principu zagrijavanja, a ne sagorijevanja duhana neće biti zabranjena u zatvorenim prostorima.

    Naime, ova vrsta proizvoda predstavlja opciju za pušače koji traže manje štetne alternative. Prednost ovih proizvoda u odnosu na cigarete je što ne emituju duhanski dim i samim tim ne dovode do pasivnog pušenja.

    Vrijedi napomenuti i kako su se pojedini ugostiteljski objekti već prilagodili promjenama. Prema popisu ugostiteljskih objekata u kojima je pušenje zabranjeno, u Kantonu Sarajevo 9. septembra bilo je 39 (prijavljenih) objekata koji su čak i prije izdavanja pravilnika dozvoljavali samo uređaje za zagrijavanje duhana. U Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu tada ih je bilo sedam, po dva u Srednjobosanskom i Unsko-sanskom te pet u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

    U konačnici, jasno je da će novi pravilnik donijeti brojne promjene, za neke manje, a za neke veće, dok istovremeno, on otvara prostor za različite prilagodbe i inovacije u sektoru ugostiteljstva, ali i među građanima.

    Zakon nudi jasne smjernice i prilike za prilagodbu, a nadležni organi zarad cjelokupne zdravstvene slike nastaviti će pratiti njegovu implementaciju kako bi osiguralo poštivanje pravila i zaštitu građana.

  • Mjesec oktobar – mjesec knjige u OŠ Hasan Kjafija Pruščak

    Mjesec oktobar – mjesec knjige u OŠ Hasan Kjafija Pruščak

    Mjesec oktobar obilježava se kao mjesec knjige.
    Čitanje obogaćuje um, širi vidike, razvija empatiju prema drugima.
    Korištenje knjiga kao izvora informacija važno je za lični i intelektualni razvoj.
    Učenici naše škole obilježili su ovaj mjesec izradom panoa i čitanjem.
  • Humanitarna kolačijada srednjoškolaca za stanovništvo pogođeno poplavama

    Humanitarna kolačijada srednjoškolaca za stanovništvo pogođeno poplavama

    Predstavnici Vijeća učenika Mješovite srednje škole Donji Vakuf su trenutno se nalaze preko puta zgrade Općine Donji Vakuf, gdje su postavili prodajni štand sa kolačima, a sva prikupljena sredstva će biti uručena stanovništvu Jablanice koje je pogođeno poplavama.
    Molimo sugrađane da podrže naše učenike simboličnim donacijama, te na taj način svi budemo učesnici ove humanitarne misije.
  • Svjetski dan: Reumatske bolesti pogađaju oko 45.000 ljudi u Bosni i Hercegovini

    Svjetski dan: Reumatske bolesti pogađaju oko 45.000 ljudi u Bosni i Hercegovini

    Reumatske bolesti, uključujući reumatoidni artritis, pogađaju oko 45.000 ljudi u Bosni i Hercegovini.

    Udruženje osoba oboljelih od reumatoidnog artritisa i ostalih reumatskih bolesti “Snaga” od 2015. godine vodi borbu za poboljšanje kvaliteta života ovih pacijenata kroz zagovaranje dostupnosti terapija i bolje zdravstvene zaštite u cijeloj zemlji. U povodu Svjetskog dana borbe protiv reumatizma, jučer su upriličili manifestaciju obilježavanja ovog dana, u saradnji sa Kliničkim centrom Univerziteta u Sarajevu i Udruženjem reumatologa u BiH.

    Kako je istaknuto na skupu u prostorijama Discipline za nauku i nastavu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, cilj mu je da se više govori o ovim bolestima da bi prvi znaci oboljenja bili prepoznati već u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kako bi na put liječenja krenuli što ranije. “Uoči rano“ slogan je inicijative koju su pokrenuli u tom smjeru.

    Alma Serdarević-Stefanišin, predsjednica Udruženja “Snaga”, ljekar po struci, istakla je da je Udruženju misija poboljšanje kvaliteta života oboljelih, ali da ih je situacija s nedostupnošću lijekova primorala da svoj fokus preusmjere na obezbjeđivanje terapija za sve oboljele.

    “Uspjeli smo dovesti biološku terapiju na prostoru Kantona Sarajevo, zahvaljujući profesoru Mevludinu Mekiću i Zavodu zdravstvenog osiguranja. Prošle godine smo uspjeli u svim kantonima osigurati biološku terapiju, iako još uvijek nedovoljan broj. Kad je riječ o fizikalnim terapijama, naši oboljeli imaju mogućnost odlaska na banjske terapije. Uz to, na federalnu bolničku listu A uspjeli smo staviti sve biološke lijekove, tako da ležeći pacijenti imaju pravo na biološku terapiju, a sada nam je misija da ta terapija bude u konačnici osigurana za sve. Naš uspjeh je i to što djeca nesmetano koriste biološku terapiju, a u nastavku našeg rada želimo da sve biološke terapije budu dostupne svakom oboljelom kojem doktor propiše da je treba koristiti”, istakla je Serdarević-Stefanišin.

    Jedan od inspirativnih primjera koji svjedoči o važnosti pravovremene terapije jeste priča Berine Selimović, prve bebe u BiH kojoj je 2000. godine dijagnosticiran juvenilni reumatoidni artritis.

    “Imala sam samo 13 mjeseci kada su se pojavili prvi simptomi, poput oticanja zglobova i nemogućnosti da prohodam. Tada je reumatoidni artritis kod djece bio velika nepoznanica. Kroz godine, zahvaljujući terapijama Brufena, a kasnije Metotreksata, uspjela sam kontrolisati bolest, a danas sam magistrica psihologije”, kazala je Berina, koja sada pomaže Udruženju kao najmlađa članica.

    U svom magistarskom radu posebno je istakla važnost socijalne podrške za oboljele, zaključivši: “Ljudi koji imaju podršku zajednice iskazuju veći nivo inicijative za rješavanje svojih problema, kao i manji intenzitet boli. Stoga molim sve prisutne da budemo socijalna podrška oboljelima”.

    Prof. dr. Mevludin Mekić, reumatolog i šef Odjeljenja reumatologije na KCUS-u, kao i predsjednik Udruženja reumatologa u BiH, pokrenuo je sa Udruženjem “Snaga” inicijativu “Uoči rano”, koja je fokusirana na brzo otkrivanje reumatoidnog artritisa i agresivno liječenje u ranim fazama bolesti.

    “Pacijenti provode mnogo vremena u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prije nego što budu upućeni specijalisti. Želimo promijeniti tu praksu i osigurati da svi zdravstveni radnici, uključujući sestre, ljekare, ali i nama srodne discipline, ortopedi i fizijatri, budu naši partneri u prepoznavanju simptoma ove bolesti”, istakao je Mekić.

    Naglasio je da rano liječenje može spriječiti nepovratne promjene na zglobovima, jer “već nakon godinu dana bolesti dolazi do ireverzibilnih oštećenja, a u roku od 10 godina, pacijenti koji ne dobiju terapiju suočavaju se sa stopostotnim invaliditetom”.

    U ime domaćina manifestacije, prof.dr. Hajrija Maksić, v.d. generalne direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, posebno je istakla važnost sinhronizovanog rada Udruženja “Snaga” sa strukom, istakavši da je to pravi put za dobrobit pacijenata.

    Na okupljanju se obratio i Sead Sefić, voditelj projekta “Glasaj za život”, koji je uz Udruženje “Snaga” okupio četiri proaktivna udruženja s ciljem unapređenja zdravstvenog sistema u FBiH – Udruženje oboljelih od raka prostate FBiH, Udruženje “Renesansa”, Mijelom u BiH i Udruženje distrofičara Cazin koje predstavlja i Savez za rijetke bolesti BiH.

    “Nakon svih pokušaja da pacijenti dođu do svojih terapija putem Fonda solidarnosti, krenuli smo u novu fazu borbe, okupili smo proaktivna udruženja i krenuli na put izmjena zakona, ukidanja listi čekanja i općenito humanijeg odnosa prema pacijentima u FBiH”, kazao je Sefić pozivajući sve da na stranici glasajzazivot.ba popune anketu o zadovoljstvu zdravstvenim sistemom i kao pruže podršku projektu jer, kako je istakao, ako smo zdravi, moramo biti društveno odgovorni.

    Mr.sci.dr Adisa Čengić, specijalista pedijatar, subspecijalista kliničke imunologije i alergologije na Pedijatrijskoj klinici KCUS-a, podijelila je svoja iskustva u liječenju djece oboljele od juvenilnog idiopatskog reumatizma, najčešće reumatske bolesti kod djece i adolescenata.

    “To je hronična autoimuna bolest koja uzrokuje upalu zglobova, bol, oticanje i ograničenu pokretljivost, što značajno može uticati na kvalitet života mladih pacijenata. Rano prepoznavanje i pravovremena dijagnoza ključni su faktori za uspješno kontrolisanje ove bolesti. Bez adekvatne terapije, bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući trajna oštećenja zglobova i invaliditet. Na Klinici za pedijatriju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, posvećeni smo pružanju sveobuhvatne njege našim pacijentima sa JIA i za njihovo liječenje, već 12 godina, upotrebljavamo i biološku terapiju. Biološka terapija je udružena sa visokim troškovima liječenja, ali omogućava mnogim pacijentima postizanje kliničke remisije i poboljšanje kvaliteta života. Pozivamo roditelje, ljekare i širu javnost da obrate pažnju na simptome kao što su bol i oticanje zglobova, jutarnja ukočenost te da se ne ustručavaju zatražiti specijalističku pomoć”, objasnila je Čengić.

    Na kraju okupljanja svi prisutni su na zelenoj površini ispred Klinike za bolesti srca, krvnih žila i reumatizma posadili drvo kao simbol saradnje i povjerenja.