Author: Ramiza Hadžić

  • Lazić, Gegić i Atić presretni nakon spektakularne pobjede protiv Hrvatske: Navijači su bili odlični

    Lazić, Gegić i Atić presretni nakon spektakularne pobjede protiv Hrvatske: Navijači su bili odlični

    Bosanskohercegovački košarkaši su sinoć u prepunoj Skenderiji deklasirali selekciju Hrvatske rezultatom 110:90 i tako došli nadomak plasmana na Eurobasket.

    Amar Gegić je istakao kako je na kraju pobijedio zajedništvo te da su pokazali da BiH može jako daleko dogurati u svim sferama ukoliko se ljudi drže zajedno.

    “Još jednom smo pokazali da ukoliko zajedno igramo, vjerujem da i u ostalim sferama pa i u sportu, BiH može jako daleko dogurati”, rekao je Gegić i dodao:

    Amar Gegić poslije pobjede nad Hrvatskom: Znali smo da imamo veći zajednički kvalitet

    “Mi smo pogledali utakmicu iz Zagreba, znali smo da imamo veći zajednički kvalitet. Možemo reći da oni imaju veći individualni kvalitet, a mi ukoliko smo zdravi imamo veće domete i možemo još više”.

    Aleksandar Lazić je pohvalio atmosferu u Skenderiji te je istakao kako su ih navijači nosili cijelim tokom susreta i davali vjetar u leđa.

    “Želim da pohvalim publiku koja nas je nosila cijelu utakmicu, to nas je nosilo sve vrijeme, bili su fenomenalni, davali su nam vjetar u leđa”, rekao je Lazić i dodao:

    Aleksandar Lazić poslije trijumfa nad Hrvatskom: Presretni smo, ali posao nije završen

    “Prvo poluvrijeme smo odigrali jako dobro, a drugo je bilo još bolje. Dobra odbrana je doprinijelo da imamo dosta lakih poena, došli smo do veoma bitne pobjede. Presretni smo, ali posao nije završen jer imamo još dvije utakmice protiv Francuske i Kipra i idemo na pobjedu”.

    U mix zoni se obratio i Edin Atić koji je ovu pobjedu označio kao najdražu u karijeru te je istakao kako dosad nije doživio ništa slično.

    “Presretni smo, ovo nam je bio cilj da ostvarimo pobjedu i da idemo na EuroBasket. U svlačionici smo rekli da vjerujemo jedni drugima i da budemo pozitivni, imamo naše navijače koji će nam biti vjetar u leđa, samo da budemo pozitivni i da će rezultat doći”, poručio je Atić i nastavio dalje:

    Edin Atić nakon pobjede protiv Hrvatske: Ovo nisam nikada doživio u karijeri

    “Navijači su bili odlični, hvala im na svemu, uvijek su uz nas i kad ide i kad ne ide. Stvarno nemam riječi. Ovo nisam nikada doživio dosad, ovo je najdraža pobjeda u karijeri”.

    BiH će kvalifikacije za EuroBasket nastaviti u februaru kada su na rasporedu utakmice protiv selekcije Kipra i Francuske.

    Klix.ba

  • Načelnik Selimović: ” Na nama je da BiH jačamo, izgrađujemo, uređujemo i to na principima Europske unije, kako naši građani i zaslužuju”

    Načelnik Selimović: ” Na nama je da BiH jačamo, izgrađujemo, uređujemo i to na principima Europske unije, kako naši građani i zaslužuju”

    Danas na 81. godišnjicu ZAVNOBiH- a, u Donjem Vakufu svečano. Državni praznik  obilježen je sinoć Svečanom akademijom, te danas i polaganjem cvijeća na Spomen obilježju.

    Senad Selimović načelnik Općine Donji Vakuf, je još jednom ukazao na značaj ZAVNOBIH-a i svih odluka koje su donesene na zasjedanju, te da je Bosna i Hercegovina nedjeljiva država.

    “Bosna i Hercegoina je tokom cijelog postajanja imala snage koje su u kontinuitetu radile na njenom rušenju, a tome smo svjedoci i danas.

    Oni koji ruše Bosnu i Hercegovinu zapravo ruše i njene temelje koji su ugrađeni u Mrkonjić Gradu i u Jajcu, odnosno Sanskom Mostu. Prvo ruše ravnopravnost naroda na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine i trude se da zaokruže da nekom ima eksluzivitet na određenom prostoru, da nismo svi ravnopravni na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Naravno, oni u tome neće uspjeti, jer na nama je da gradimo našu državu na principima Europske unije i da činimo da Bosna i Hercegovina svakim danom bude sve bolja zemlja za sve njene građane. –   riječi su načelnika Selimovića, sa današnjeg polaganja cvijeća.

    Svim svojim sugrađanima, Bosancima i Hercegovcima, načelnik Senad Selimović, čestita 25. novembar  – Dan državnosti BiH.

  • Musa: Ova fotografija je odraz BiH, svi za jednog jedan za sve!

    Musa: Ova fotografija je odraz BiH, svi za jednog jedan za sve!

    Naš najbolji košarkaš Džanan Musa je bio poprilično aktivan na društvenim mrežama gdje je podijelio fotografiju slavlja s navijačima i istakao kako će mu ova noć zauvijek biti urezana u sjećanje.

    “Ova fotografija je odraz BiH, svi za jednog jedan za sve! Ova noć zauvijek urezana u sjećanju! Biti po prvi put kapiten svoje države u ovakvom trenutku, neopisivo! Volim te BiH”, napisao je Musa na društvenim mrežama.

    View this post on Instagram

    A post shared by Dzanan Musa (@dzananmusa)

    Ponovo se oglasio naš košarkaški reprezentativac koji je istakao da nikada u životu nije osjetio ovoliku radost s ovim momcima.”Bilo je pobjeda i poraza, nikad u životu nisam osjetio ovoliku radost s ovim momcima, ovo su heroji! Hvala svim navijačima na podršci, kakav poklon za cijelu BiH”.

    View this post on Instagram

    A post shared by Dzanan Musa (@dzananmusa)

    Podsjetimo, poslije poraza u prvom susretu u četvrtak rezultatom 89:76, BiH je u revanšu deklasirala susjede rezultatom 110:90 i tako došla u bolju poziciju uoči nastavka kvalifikacija.

    Musa je susret završio sa 19 poena, pet asistencija i tri skoka i bio drugi najefikasniji igrač u našoj reprezentaciji, iza Kenana Kamenjaša koji je postigao 21.

    BiH će kvalifikacije za EuroBasket nastaviti u februaru kada su na rasporedu utakmice protiv selekcije Kipra i Francuske.

    klix.ba

  • Marfi čestitao Dan državnosti iz Jajca: BiH je pod napadom političkih lidera koji nastoje uništiti Dejtonski sporazum

    Marfi čestitao Dan državnosti iz Jajca: BiH je pod napadom političkih lidera koji nastoje uništiti Dejtonski sporazum

    Ambasador SAD u BiH Majkl Marfi (Michael Murphy) čestitao je Dan državnosti BiH iz Jajca.

     

    On se osvrnuo na ZAVNOBiH, ali i na današnje izazove.

    – Nalazim se danas u ovom historijskom gradu, gdje su se 29. i 30. novembra 1943. godine sastali delegati Drugog zasjedanja AVNOJ-a i donijeli ključne odluke, među kojima je i priznanje ravnopravnosti BiH, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Slovenije u budućoj jugoslavenskoj federaciji – kazao je Marfi.

    Dodao je da su upravo delegati iz svih dijelova Jugoslavije prepoznali BiH kao posebnu republiku.

     

    Istakao je da su odluke AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a temelj za suverenu, nezavisnu i multietničku BiH, no da su danas ti idealni pod pritiskom.

    – Vizija nezavisne, suverene i multietničke BiH danas je pod napadom. Pod napadom je od strane političkih lidera koji nastoje uništiti Dejtonski mirovni sporazum i potkopati državu i njene institucije. Ovi lideri stavljaju vlastitu moć i lično bogaćenje iznad dobrobiti građana Bosne i Hercegovine. Oni šire podjele i koriste strah i laži kako bi unaprijedili svoju agendu, vodeći BiH opasnim putem koji ugrožava sigurnost, stabilnost i šanse za mirnu, demokratsku i prosperitetnu budućnost unutar euroatlantskih institucija – rekao je.

     

    Podsjetio je da su SAD već 30 godina uz BiH i da su pomogli u obnovi države nakon rata 1990-ih.

    – Branili smo vašu demokratiju i podržavali građane i organizacije koje rade na pozitivnim promjenama širom Bosne i Hercegovine. Izgradili smo državne institucije neophodne za put ka euroatlantskim integracijama i radili na stvaranju uvjeta za snažan ekonomski rast vođen privatnim sektorom, bez kojeg je prosperitetna budućnost nemoguća – naglasio je.

    Poručio je da je posvećenost SAD suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH nepokolebljiva.

    – Danas nastavljamo raditi u ime građana Bosne i Hercegovine – Bošnjaka, Hrvata, Srba i svih drugih. Naše partnerstvo nikada nije bilo jače, a mi ćemo ostati uz vas dok zahtijevate od političkih lidera da osiguraju vama, vašoj djeci i unucima pravo mjesto u euroatlantskoj zajednici naroda – zaključio je.

    avaz.ba

  • Značaj zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu

    Značaj zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu

    Danas je Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

    Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se u znak sjećanja na Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu 1943. godine, na kojem su donesene odluke o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine.

    Prije 81 godinu, Vijećnici ZAVNOBiH-a, njih ukupno 247 iz svih dijelova zemlje, usvojili su Rezoluciju o osnivanju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima Bosne i Hercegovine u kojima je rečeno da je “Bosna i Hercegovina jedinstvena i nedjeljiva država, ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i muslimanska i hrvatska, zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost Muslimana, Srba i Hrvata, ali i svih ostalih naroda koji u njoj žive”.

    Za predsjednika ZAVNOBiH izabran je bijeljinski ljekar Vojislav Kecmanović, a njegovi potpredsjednici bili su Avdo Humo, Aleksandar Preka i Đuro Pucar Stari. Za sekretara je izabran Hasan Brkić.

    Značaj zasjedanja u Mrkonjić Gradu

    ZAVNOBiH je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti.

    Značaj zasjedanja u Mrkonjić Gradu leži u činjenici da je njegovim odlukama, prvi put od 1463. godine, kada je pala pod upravu Osmanske imperije, Bosna i Hercegovina obnovila državnost. Zahvaljujući tome, u sastav buduće Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) ušla je kao jedna od šest republika, ravnopravna ostalima.

    Kasnije će, na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, 1. jula 1944. godine, biti donesen još jedan izuzetno važan dokument – Deklaracija o pravima građana u Bosni i Hercegovini, kojim su garantovani: sloboda vjere, sloboda zbora i dogovora, udruživanja i štampe, lična i imovinska sigurnost građana, te sloboda privatne inicijative u privrednom životu, kao i ravnopravnost žene sa muškarcem.

    Do početka rata u Bosni i Hercegovini, 1992. godine, ovaj datum proslavljan je i bio je neradni dan na teritoriji cijele BiH. Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, kojim je okončan rat i potvrđena njena sadašnja teritorijalna struktura, 25. novembar kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine nastavio se obilježavati samo u Federaciji BiH.

    Stoga će Dan državnosti Bosne i Hercegovine, danas biti obilježen samo u Federaciji BiH, gdje je odlukom Federalnog ministarstva rada i socijalne politike neradni dan.

    Na ovaj dan državni organi, preduzeća i druga pravna lica ne rade. Uz to, nedavno su stupile na snagu i odredbe novog Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji članom 18. propisuje da su prodajni objekti, osim onih koji su utvrđeni izuzecima, zatvoreni nedjeljom i u dane praznika.

  • “Ima Bosne, beglerbeže i Bošnjaka u njoj! Bili su prije vas i ako Bog da, biti će i poslije vas!”

    “Ima Bosne, beglerbeže i Bošnjaka u njoj! Bili su prije vas i ako Bog da, biti će i poslije vas!”

    Jedan od, bez sumnje, najznačajnijih događaja u historiji Bosne i Hercegovine, koji je imao snažne i dalekosežne refleksije na pravce njenog političkog razvoja, jeste obrazovanje pokreta za autonomiju pod vlašću Osmanskog carstva.

    U osvit rusko-osmanskog rata 1827. godine, koji je dvije godine kasnije okončan mirovnim sporazumom u Jedrenama, političke prilike i društveni odnosi u najzapadnijoj provinciji Osmanskog carstva ozbiljno su narušeni. Prema odredbama sporazuma, iz teritorije Bosanskog ejaleta izdvojeno je i kneževini Srbiji priključeno šest nahija (oblasti).

    Nezadovoljstvo stanovništva, koje je još od kraja 16. stoljeća isključivo samo nosilo teret odbrane granica svoje domovine, postalo je gorući problem u ovom dijelu Carstva. Iskazujući otvoreno neslaganje spoljnom politikom Osmanskog carstva, kojom su oduzimanjem šest nahija direktno ugroženi interesi Bosne, bosansko plemstvo odbacilo je politiku i odluke Visoke Porte.

    U tom smislu, na dan 12. septembra 1831. godine, kao rezultat političke akcije i volje najvećeg dijela naroda, u Sarajevu je proglašena autonomija Bosne u okviru Osmanskog carstva.

    Uspon Husein-kapetana Gradaščevića

    Husein, sin Osman-kapetana i Melek-hanume, rođen je u Gradačcu 1802. godine. Odrastanje i mladost proživio je u burnim vremenima kad je Bosnom upravljao Dželal-paša, namjesnik vrlo surovog vladanja, u čijim je intrigama život izgubio i Huseinov stariji brat, Murat-kapetan, kojeg je na čelu gradačačke kapetanije naslijedio 1820. godine.

    Za punih jedanaest godina upravljanja kapetanijom izgradio je desetine građevina, od kojih se posebno izdvaja džamija Husejnija, čija je gradnja završena 1826. godine. Po dobrom su ga pamtili katolici sela Tolise gdje je, kako bilježi Julijan Jelenić, njegovom saglasnošću i dozvolom 1823. godine izgrađena prva zgrada za potrebe katoličke pučke škole i crkva koja je primala 1.500 ljudi.

    U vrijeme rusko-osmanskog rata Husein-kapetan je pružao podršku bosanskom namjesniku, sve do 1829. godine kada je Jedrenskim sporazumom odlučeno da se iz Bosne izdvoji šest nahija.

    Već naredne godine sultan je obaviješten o formiranju tajnog društva u Tuzli kojim je rukovodio Husein-kapetan, sa ciljem nepriznavanja zakona o ukidanju janjičarskog odžaka i vraćanje uprave u ruke Bosanaca.

    Na jednom od sastanaka održanom u Tuzli, kojem nije prisustvovao namjesnik, kapetani su za vođu izabrali Husein-kapetana i ovlastili ga da štiti njihove i interese Bosne.

    Organizacija i početak Pokreta za autonomiju

    U drugoj polovini marta 1831. godine namjesniku su saopšteni zahtjevi koje bi sultan trebao da ispuni, ako želi da se u Bosni očuva red i mir.

    Bosanski prvaci su, između ostalog, zahtijevali da sultan poništi sve privilegije date kneževini Srbiji, zaustavi reformu vojske, ukine namjesništvo u Bosni i omogući uvođenje posebne republikanske uprave na čijem će čelu biti domaći čovjek. To je bio prelomni trenutak.

    Husein-kapetan uživao je veliku podršku bosanskog naroda. Još u maju 1831. godine potpisivao se kao Al-muhakkem Kapudan Husein Serasker-i Bosna (serasker, vojni komandant Bosne, izabran po volji naroda).

    Nakon što su odbačeni zahtjevi kapetana, sultan je naredio velikom veziru da spremi vojsku i kazni pobunjenike.

    Bosanska vojska, na čelu sa Husein-kapetanom, pristigla je u blizinu Prištine i već jula 1831. godine, u mjestu Štimja, osmanske snage doživjele su težak poraz, a veliki vezir sa svojim pomoćnicima pobjegao u Skoplje. Njegov bijeg bio je tako paničan da je ostavio cijelu arhivu, koju je bosanska vojska zaplijenila.

    Proglašenje bosanske autonomije

    Iz Prištine, preko Novog Pazara, Husein-kapetan sa pratnjom uputio se prema Sarajevu, gdje je dočekan uz veliko oduševljenje naroda.

    S obzirom da sultan nije želio ispuniti zahtjeve bosanskih prvaka i imenovati Husein-kapetana novim bosanskim valijom, u Sarajevu je 12. septembra održan svebosanski sabor. Tom prilikom, u Carevoj džamiji, zvanično je proglašena autonomija Bosne i Husein-kapetan potvrđen kao valija.

    “Mi ovdje sakupljeni”, tekst je zakletve, “svi, jednoglasno tebe postavljamo za valiju ejaleta Bosne. Svu našu pokretnu i nepokretnu imovinu i, posebno, naše porodice i djecu predajemo tebi u ruke i za tvoju sreću. Od sada samo tebe priznajemo kao valiju Bosne i nikoga s druge strane ne trebamo i ne primamo, ko god da postavio. Ima umrijeti i propasti ali od ovoga nema odustati”.

    Husein-kapetanov san o slobodi Bosne, činilo se, bio je ostvaren.

    Husein-kapetan je upravu u Bosni preuzeo kao vezir u činu paše sa tri tuga, a nedugo nakon završetka rada Sabora obrazovan je i bosanski Divan. Carski kapidžibaša i inspektor, svjedočivši takvom razvoju situacije, savjetovao je sultana da potvrdi odluke koje su Bosanci donijeli u Sarajevu.

    “Za ime Boga, gospodaru”, pisao je Visokoj Porti u Istanbul, “ako se želi sačuvati Bosna u okviru Carstva i cijela Rumelija, potvrdite izbor Husein-paše Gradaščevića za valiju i vezira Bosne i ispunite zahtjeve Bošnjaka. To je najveći interes sultana i Carstva”.

    Međutim, sultan nije prihvatio savjete. Umjesto toga je izdao naredbu o pokretanju vojske i okupljanju 50.000 vojnika iz rumelijskih sandžaka. Pokret za autonomiju našao se pred najvećim izazovom.

    Slom pokreta za autonomiju i sudbina Husein-kapetana

    Carska vojska, koja je u Bosnu prodirala iz dva pravca, brzo je napredovala. Do značajnijeg je sukoba došlo na Glasinačkoj visoravni, gdje je bila utaborena glavnina bosanske vojske. Napadi vezirovih jedinica su bili suviše snažni, pa je Husein-kapetan bio primoran povući se u pravcu Sarajeva.

    Posljednja i odlučujuća bitka zbila se 4. juna 1832. godine na putu od Sarajeva prema Ilidži, u mjestu Stup, gdje je bosanska vojska u početku bilježila velike uspjehe. Međutim, tad se iznenadnim probojem hercegovačkih prvaka Ali-paše Rizvanbegovića i Smail-age Čengića, koji se još i danas nerijetko i tendenciozno ocjenjuju izdajnicima bosanske autonomije, rat okrenuo u korist vojske velikog vezira.

    Procijenivši da se više ne može odupirati nadmoćnijem protivniku, Husein-kapetan je raspustio vojsku i uputio se prema Gradačcu. Bio je to kraj autonomnog pokreta.

    Proglašen ‘odmetnikom i buntovnikom’

    Husein-kapetan, kojeg je sultan carskom naredbom dva mjeseca ranije proglasio “odmetnikom i buntovnikom” i osudio ga na smrt, 16. juna iste godine stigao je na austrijsku granicu. Pratilo ga je šest stotina naoružanih ljudi.

    “Tuga za Bosnom”, bilježio je Aleksa Ivić, “koju je beskrajno voleo, briga i bojazan od neizvesnosti, koja čeka njega i njegove u Austriji, razočarenje u prijateljima i ratni napori, podneseni u poslednje vreme, potresoše i iznuriše osetljivog viteza. Na obali savskoj nije mogao da ide bez tuđe pomoći”.

    Nakon uvjeravanja sultanovih izaslanika i vijesti o odluci za njegovo pomilovanje, te pod pritiskom austrijske strane, preko Beograda se uputio u Istanbul. Taj ferman je za Husein-kapetana bio najgora kazna, jer mu je njime zabranjen povratak u Bosnu.

    U vrijeme boravka u Beogradu pogoršalo mu se zdravlje. Bartolomeo Kunibert, koji ga je liječio, u bilješkama je zapisao da je Husein-kapetan obolio “uslijed tuge i brige za svoju budućnost”.

    Svoje posljednje dane proveo je u Istanbulu. Umro je, po svemu sudeći, prirodnom smrću, 1834. godine. Njegov mezar nalazi se na mezarju Ejjub u Istanbulu.

    Posljedice pokreta za autonomiju

    Slom pokreta poništio je sve što je postignuto borbama sa sultanovom vojskom. Najveći dio učesnika otpora carskoj vojsci kažnjen je i razvlašćen svake dužnosti, a svaki oblik autonomnog odlučivanja u Bosni je ukinut.

    Ipak, najteža posljedica po Bosnu bio je diskontinuitet samostalnog razvoja njenog društva.

    Da to nije značio i definitivan kraj ideje o političkoj samostalnosti Bosne pokazalo se stoljeće kasnije, kada je, u još težim i brutalnijim uslovima, bosanski čovjek ostvario ono u čemu je zaustavljen Husein-kapetan.

    IZVOR: AL JAZEERA
  • “Od Kulina bana i dobrijeh dana”

    “Od Kulina bana i dobrijeh dana”

    Izreka “od Kulina bana i dobrijeh dana” popularno aludira na prvi nastanak samostalnog bosanske države krajem 12. stoljeća. Unatoč brutalnoj papinskoj kampanji iskorjenjivanja, Kulin ban je u to vrijeme pružio utočište mnogim Bogumilima iz Srbije i Dalmacije. Zaštitio ih je i postavio temelje višestoljetnom procvatu bogumilskih zajednica na ovim prostorima.

     

    Osamstotridest (830) godina je od nastanka najstarijeg pronađenog i očuvanog bosanskog državnog dokumenta – Povelje Kulina bana. Na današnji dan, Ugovorom od 29. augusta 1189. godine, je Ban Kulin dopustio Dubrovčanima slobodno trgovanje po Bosni. To je prvi i najstariji pravni dokument u cijelome (južno)slavenskom svijetu koji je pisan na papiru sa posebnim jezičnoizražajnim i kulturnohistorijskim vrijednostima. Nastala je nakon ugarsko-bizantskih ratnih sukoba, 50-ih i 60-ih godina 12. stoljeća.

    Original ovog dokumenta se nalazi u Rusiji, Sankt Petersburu, a dvije prepiske u Dubrovniku. Bosanski Ban Kulin je ovim dokumentom obećao Dubrovčanima slobodu kretanja na teritoriji Bosne, oslobodivši ih plaćanja carine ovim dokumentom.

    Prevod Povelje u tadašnjem stilu pisanja
    Prevod dijela Povelje u tadašnjem stilu pisanja

    Kulin ban je bosanski ban koji je vladao Bosnom od 1180. do 1204. godine. Bio je jako značajan vladar, koji je poznat po svojoj povelji. Ostao je upamćen po izreci “Od Kulina bana i dobrijeh dana”, jer Bosna za vrijeme njegove vladavine doživljava razvoj. Bosna je njegovu vladavinu provela u miru.

  • Domovino, sretan ti 25. novembar, Dan državnosti!

    Domovino, sretan ti 25. novembar, Dan državnosti!

    Na današnji dan, 25. novembra prije 81 godinu, postavljeni su moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, te se danas slavi Dan državnosti BiH.

    Taj datum, 25. novembar, jedan je od najvažnijih datuma u historiji naše zemlje. Na današnji dan, 1943. godine, održano je prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Mrkonjić-Gradu na kojem je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene historijske granice, a BiH je postala jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.

    Bosna i Hercegovina je tada obnovila svoju državnost, izgubljenu 1463. godine kada je potpala pod upravu Osmanskog carstva. Sve do tada, narodi BiH nisu živjeli u samostalnoj državi.

    Zasjedanje ZAVNOBiH-a, kojem su prisustvovali istaknuti predstavnici Srba, Hrvata, Bošnjaka i nacionalnih manjina, definiralo je BiH kao jedinstvenu i nedjeljivu državu u kojoj će svi narodi imati ista prava, odnosno da BiH neće biti “ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska”, zbratimljena zajednica svih njenih naroda.

     

    Zaključci sa zasjedanja ZAVNOBiH-a potvrđeni su i nekoliko dana kasnije na Prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Jajcu, a nakon oslobođenja 1945. godine, Bosna i Hercegovina je dobila grb i zastavu, koji su bili njeni simboli sve do 1992. godine.

    Referendumom za nezavisnost održanom od 28. februara do 1. marta 1992. godine u skladu sa standardima međunarodne zajednice, BiH je obnovila svoju nezavisnost i od 20. maja 1992, postala je ravnopravnom članicom UN-a, kada je i postavljena zastava s ljiljanima ispred sjedišta UN-a na East Riveru u New Yorku.

    Uslijedila je agresija na našu zemlju i rat za njezinu odbranu okončan je Općim okvirnim sporazumom za mir, parafiranim 21. novembra 1995. godine u Daytonu. Nažalost, danas se 25. novembar obilježava samo u Federaciji BiH, dok zvaničnici entiteta Rs ovaj datum svake godine iskoriste da podcrtaju kako su za njih granice Bosne i Hercegovine određene na zasjedanju ZAVNOBiH-a prestale postojati Dejtonskim sporazumom 1995. godine.

    Svim našim slušaocima i čitateljima , Bosancima i Hercegovcima, želimo sretan Dan državnosti!

  • Danas nove radarske kontrole

    Danas nove radarske kontrole

    PS DONJI VAKUF

    10:30 do 11:30 sati Prusac
    12:45 do 13:45 sati Zagorci
    14:30 do 15:30 sati Rujanci
    16:30 do 17:30 sati ulica Titova

  • Otežano i usporeno odvijanje saobraćaja

    Otežano i usporeno odvijanje saobraćaja

    Jutros se na putevima u BIH saobraća otežano i usporeno. Magla i niska oblačnost smanjuju vidljivost na dionicama puteva: Sanski Most-Vrhpolje, Jajce-Donji Vakuf, Turbe-Nević Polje, Donji Vakuf-Bugojno, Banovići-Živinice, Kalesija-Bukinje-Kladanj, Kupres-Šuica, Glamoč-Mliništa, Konjic-Jablanica-Prozor, Kaonik-Kiseljak i u višim planinskim predjelima.

    Zbog niskih jutarnjih temperatura u nižim područjima kao i na zasjenjenim dijelovima puteva u višim predjelima, na mostovima i prilazima tunelima upozoravamo na poledicu na kolovozu, naročito na putevima: Petrovac-Lanište-Ključ i Glamoč-Mlinište.

    Ekipe putne službe intervenišu na svim dionicama gdje je to neophodno, a mi vozače savjetujemo da voze maksimalno oprezno, da vožnju prilagode trenutnim uslovima i stanju na putevima i da na put ne kreću bez zimske opreme.

    Zbog oštećenja kolovoza još uvijek je obustavljen saobraćaj na magistralnom putu Jablanica-Blidinje.

    Zbog izvođenja radova na zamjeni prelaznih naprava na vijaduktu Reljevo, na dionici autoceste Butila-Sarajevo sjever, vozila saobraćaju jednom saobraćajnom trakom u pravcu kretanja. Na dionici Podlugovi-Visoko zbog radova na postavljanju bukobrana na mjestu izvođenja radova u funkciji je preticajna traka, a brzina ograničena na 60 km/h.

    Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo magistralne puteve: Turbe-Travnik (Kalibunar), Stupari-Živinice, Sanski Most-Vrhpolje, Lepenica-Han Ploča i Čitluk-Ljubuški.

    Zbog radova na redovnom održavanju opreme u tunelu Salakovac (M-17 Jablanica-Mostar), u noćnim satima (od 23 do 05 sati), vozila saobraćaju naizmjenično, jednom trakom.

    Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.

    Pojačan je promet vozila na graničnim prelazima: Velika Kladuša, Izačić, Gradina i Gradiška na izlazu iz naše zemlje. Na ostalim graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.

    Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak.

    Povodom nastupajućeg državnog praznika Dana državnosti Bosne i Hercegovine večeras od ponoći do sutra do 24 sata zabranjen je prevoz eksplozivnih materija na području Federacije Bosne i Hercegovine.