Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Britanski Guardian objavio veliku reportažu o turizmu u BiH: Ljepota gradova i bajkovita arhitektura

    Britanski Guardian objavio veliku reportažu o turizmu u BiH: Ljepota gradova i bajkovita arhitektura

    Guardianova novinarka Jane Dunford uradila je reportažu iz Bosne i Hercegovine koja ju je uvjerila u svjetlu budućnost turizma u BiH.

    Osim planine Cincar, platoa Kruzi i glamočkog sira, Guardianovu novinarku su na putovanju zapadom Hercegovine posebno oduševili divlji konji.

    “Desetine konja, koje su nekada koristili za ratarstvo i transport, pušteni su prije više od 50 godina i zamijenjeni mašinama. Danas ih je preko 700 i žive visoko u planinama iznad Livna. To je magičan prizor, i još jedno iznenađenje na mom putovanju”.

    U Sarajevu je Dunford posjetila Tunel nade, koji je u toku opsade Sarajlijama bio jedina veza sa svijetom van obruča. Stajala je i na stopama Gavrila Principa ispred Muzeja grada Sarajeva, a dojmila ju se i kaldrma u starom dijelu grada.

    Ustvrdila je da joj Sarajevo u jednom momentu liči na Beč, a u drugom na Istanbul, a u ovom gradu se počastila tarhanom, burekom i dolmama.

    Spomenula je i Sarajevske ruže, dijelove trotorara oštećene ekplozijama u ratu, koji su ispunjeni crvenom farbom kako bi podsjećali na stradanja ovog grada u četverogodišnjoj opsadi.

    Dunford je posebno istakla ljepotu prirodnih krajolika BiH. “Više od 65 posto zemlje je još uvijek pod šumom i stalno me preplavljuju prizori padina prekrivenih drvećem, dubokih klisura, divljih rijeka i vodopada.”

    Za Jajce je navela da je to prijestolno mjesto bosanskih kraljeva sa kamenom tvrđavom i katakombama. Oduševio ju je 22 metara visok vodopad u srcu grada, a posjetila je i Muzej AVNOJ-a i Plivsko jezero.

    Mostar je bio njena baza za otkrivanje ljepota Hercegovine, a u ovom gradu ju je posebno dojmila murska arhitektura i, naravno, Stari most. Posjetila je dervišku Tekiju u Blagaju na rijeci Buni, a kao dokaz da je BiH i “zemlja vina” navela je Vinsku cestu Hercegovine koja okuplja više od 30 vinarija različitih veličina.

    Dunford nije propustila da u Stocu šeta pored Bregave, popne se na Vidošku tvrđavu i proba smokvaru, kolač popularan u ovom kraju.

    BiH je zemlja sa mnogo prilika za avanturu i adrenalinsko uživanje u prirodi. Dunford je spomenula kajakarenje, rafting, planinarenje i alpinizam.

    Putovanje Hercegovinom zaokružila je posjetom Titovom bunkeru u Konjicu, a prije odlaska iz BiH provozala se sarajevskom žičarom, prošetala napuštenom bob stazom, i gledajući sa Trebevića prema gradu, priznala da je “ima osjećaj da je zagrebala samo površinu ove kompleksne zemlje”.

    “Svjedočeći energiji i pozitivnosti mladih ljudi koje sam srela, i uloženom radu na terenu, zasigurno osjećam da će održivi turizam odigrati pozitivnu ulogu u budućnosti ove zemlje.”, napisala je novinarka za Guardian.

     

    radiosarajevo

  • U opštinama Srednjobosanskog kantona sve više solarnih elektrana

    U opštinama Srednjobosanskog kantona sve više solarnih elektrana

    Iskorištavanje sunčeve energije u našoj zemlji, zbog nepostojanja primjenjive strategije poticaja i dalje je slabo s obzirom na potencijal. Ipak, u pojedinim općinama Srednjobosanskog kantona, zbog dobrog geološkog položaja, solarnih elektrana sve je više.

    Nihad Mehtić u fojničkom selu Smajlovići prije dvije godine pustio je svoju prvu solarnu elektranu od 300 kilovata, u rad. Kao jedan od prvih ovakvih projekata na području Fojnice danas električnu energiju prodaje domaćem operateru.

     

    NIHAD MEHTIĆ, vlasnik solarne elektrane

    “Napravio sam, pustio u rad i hvala Bogu nisam se pokajao. Ekonomski apsolutno isplativa. Trend današnji koji je na svjetskom tržišitu el.energije, povrat ove investicije maksimalno 5 i po 6 godina”.

    Upravo zbog isplativosti u ovoj općini, sa nešto više od 10 hiljada stanovnika, zainteresiranih za ulaganje sve je više. Općina u kojoj je magla rijetkost i koja ima dosta sunčanih dana savršena je, ističu i iz općine. Zbog toga su mjesnu zajednicu Prokos proglasili solarnim parkom i time olakšali dobijanje potrebnih dozvola.

    Pored Fojnice i u Busovači iskorištavanje sunčevog potencijala uzima zamaha. I ovdje se grade nove solarne elektrane.

     

    ASIM MEKIĆ, načelnik Općine Busovača

    “Opredijeljenost ovog kantona ka iskorištavanju sunca i vjetra dokazuje da će u budžetu Srednjobosanskog kantona prvi put biti planirana sredstva za subvenciju u oblasti instalacije i proizvodnje zelene energije. U spremnosti ulagača na izgradnju vjetroelektrana i fotonaponskih elektrana – vidi se mogućnost da u dogledno vrijeme sva potrebna količina električne energije u ovom kantonu bude čista energija”.

    Poduzetnici koji u prozvodnom procesu koriste značajne količine el.energije ističu da trenutnim ulaganjem dugoročno štede, prvenstveno na cijeni koštanja proizvoda, što je dobar temelj za veće plate radnicima.

    Ističu da je i ovdje najveći problem dobijanje dozvole sa viših nivoa, koje, naglašavaju, traje dugo. Ipak sve, što je do lokalne zajednice bude urađeno.

     

    bhrt

  • Najmanje 58 migranata poginulo u Italiji

    Najmanje 58 migranata poginulo u Italiji

    Najmanje 58 ljudi poginulo je kada je brod sa migrantima jutros udario u stijene i potonuo na južnoj obali Italije, saopštile su vlasti.

    Brod je isplovio iz Turske prije nekoliko dana sa migrantima iz Avganistana, Irana i još nekoliko zemalja, a potonuo je po olujnom vremenu nedaleko od odmarališta Stekato di Kutro, u Kalabriji.

    Brodolom je preživjelo 88 ljudi, a od 20 hospitalizovanih lica jedno je na odjeljenju za intenzivnu njegu.

    Jedan preživjeli je uhapšen i optužen za krijumčarenje migranata, saopštila je policija.

    Lokalni gradonačelnik Antonio Čeraso rekao je da među žrtvama ima žena i djece, ali da tačni brojevi još nisu poznati.

    On je rekao televiziji “Skaj TG24” da je vidio grozan prizor koji će mu ostati urezan do kraja života.

    Prema njegovim riječima, brod je krenuo iz Izmira u Turskoj prije tri ili četiri dana, a na njemu je bilo 140 do 150 ljudi.

     

    bhrt

  • Zimska idila na Vlašiću, najmlađi posjetioci uživaju

    Zimska idila na Vlašiću, najmlađi posjetioci uživaju

    Trenutno je najviše pažnje na dječijem ski liftu, gdje brojni skijaši, posebno oni mlađi, uživaju u skijanju dok snijeg i dalje pada

    Snijeg koji je padao protekle noći zabijelio je i Vlašić, a prizori na ovoj bosanskohercegovačkoj ljepotici su fascinantni.

    Osim prave zimske idile, snijeg je izazvao radost kod skijaša, naročito najmlađih, a koji se uveliko skijaju.

    Trenutno je najviše pažnje na dječijem ski liftu, gdje brojni skijaši, posebno oni mlađi, uživaju u skijanju dok snijeg i dalje pada.

     

     

  • Izvještaj poslan u Bijelu kuću: Pandemija koronavirusa vjerovatno izazvana curenjem virusa iz laboratorije?

    Izvještaj poslan u Bijelu kuću: Pandemija koronavirusa vjerovatno izazvana curenjem virusa iz laboratorije?

    Američko ministarstvo energetike donijelo je zaključak da je pandemija koronavirusa najvjerovatnije izazvana curenjem virusa iz laboratorije, piše u povjerljivom obavještajnom izvještaju koji je predat Bijeloj kući i ključnim članovima Kongresa.

    Ovaj zaokret u stavu Ministarstva koje prethodno nije imalo odlučan stav po pitanju pojave koronavirusa, primjetan je u reviziji dokumenta direktorke Nacionalne obaveštajne agencije, prenosi “Wall Street Journal”.

    Kako prenosi ovaj WSJ, novi izvještaj ukazuje da različiti dijelovi obavještajne zajednice imaju različito mišljenje o porijeklu pandemije.

    Sada se i Ministartvo energetike pridružilo FBI-u, koji je ranije tvrdio da se virus proširio najvjerovatnije nesretnim slučajem iz jedne laboratorije u Kini.

    Četiri druge agencije i dalje vjeruju da je to rezultat prirodnog prenošenja, a dvije agencije su neodlučne.

    Zaključak Ministarstva energetike je rezultat novih obaveštajnih podataka i značajan je jer ova agencija ima zavidnu naučnu ekspertizu i nadgleda mrežu američkih nacionalnih laboratorija, od kojih neke sprovode napredna biološka istraživanja.

    FBI je ranije došao do zaključka da je pandemija najvjerovatnije izazvana curenjem iz laboratorije.

    – Uprkos različitim analizama, agencije se slažu da pandemija koronavirusa nije bila rezultat kineskog programa biološkog oružja – naveli su dobro upućeni u revidirani izveštaj.

    Podsjetimo, koronavirus se prvo pojavio u kineskom Vuhanu u novembru 2019. godine.

     

    avaz

  • Lana Pudar osvojila četiri zlatne medalje na mitingu u Zagrebu

    Lana Pudar osvojila četiri zlatne medalje na mitingu u Zagrebu

    Bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar je nakon veoma teških i napornih priprema u prethodnom periodu ubilježila svoj prvi ovogodišnji nastup na 21. po redu, međunarodnom plivačkom Mitingu “ZPK 2023”, koji se održao na bazenu Utrina u Zagrebu, u organizaciji Zagrebačkog plivačkog kluba.

    Lana je ubilježila nastup u četiri discipline, 50, 100, 200 metara delfin i u disciplini 100 metara slobodno, gdje je osvojila četiri prva mjesta, osvojivši pehar za najbolju plivačicu mitinga u svojoj kategoriji, saopštili su iz Kluba Vodenih Sportova Orka.

    Ovo je prvi u nizu nastupa Lane Pudar koji je očekuju narednom periodu, a već za naredni vikend očekuje je nastup na Zimskom državnom prvenstvu koje će se održati na olimpijskom bazenu “Otoka” u Sarajevu.

    “Proces isplivavavanja kvalifikacijskih normi za ljetne olimpijske igre ‘Paris 2024’ počinje od prvog marta ove godine, veliki broj najvećih svjetskih i ecropskih takmičenja je pred njom i svakako da je pred Lanom i njenim timom još puno posla kako bi u narednom periodu ispunili zadate ciljeve”, poručuju iz njenog kluba.

     

    bhrt

  • Od prijeratnih pet hiljada, Kulen-Vakuf danas ima oko 700 stanovnika

    Od prijeratnih pet hiljada, Kulen-Vakuf danas ima oko 700 stanovnika

    Prije dolaska Osmanlija područje Kulen-Vakufa bilo je sastavni dio Hrvatske i pripadao je Lapačkoj županiji, a tokom 18. vijeka u službenim turskim ispravama zvao se Džisikebir što u prevodu znači “Veliki most“. Od nekad moćne utvrde, ovaj grad je došao do mjesne zajednice koja je prije rata imala blizu 5.000 stanovnika i spremala referat za podnošenje zahtjeva za osnivanje općine.

    Danas ima oko 700 stanovnika. Pola ih živi u Kulen-Vakufu, a ostali dolaze vikendom ili za praznike. Povratak je krenuo netom po okonačnju rata i sve je izgledalo optimistično. Međutim, kako je vrijeme odmicalo, mještani su brzo uvidjeli da je ovdje nedovoljno uslova za normalan život i mnogi se odlučuju na život u Bihaću, dok neki žive i rade u inostranstvu.

    -Uglavnom su to penzioneri, ima nešto i onih koji rade na željeznici i u Nacionalnom parku Una. Žene uglavnom rade u Centru za djecu bez roditeljskog staranja ‘Duga’. Zimi je ovdje sumorno, ljeti ima života jer dolaze turisti i naši mještani koji žive u nekim drugim gradovima i sredinama – kaže mještanka Merima Mukanović.

    Kaže da je život u Kulen-Vakufu pomalo tužan jer nedostaju ljudi, a mnogi od onih koji su se vratili ovdje više nisu među živima.

    Asim Grozdanić, iako je iz Orašca, ovdje je redovni gost jer samo tu, kaže, može kupiti novine u lokalnoj pošti. Nekada je ovdje bilo života i fabrika, a danas uglavnom dani teku sporo u ustaljenoj svakodnevnici.

    -Ovdje je sedamdesetih godina otvorena fabrika Bebi triko u kojoj je radio oko 500 ljudi, uglavnom Kulenvakufčana. Bilo je još nekih manjih preduzeća, a danas se uglavnom živi od penzije i turizma – priča Grozdanić.

    I dok je vrijeme u ovom zaboravljenom gradiću na zapadu Bosne vraćeno unazad, ostalo je samo sjećanje na slavna vremena i period kada je ovaj bh. gradić dao prvog reisu-l-ulemu Mustafu Hilmi-efendija Hadžiomerovića.

     

    federalna.ba/Fena

  • Kako vrijeme utječe na zdravlje?: I djeca su izložena meteoropatiji

    Kako vrijeme utječe na zdravlje?: I djeca su izložena meteoropatiji

    Razne vremenske oscilacije, od sunčanog vremena do snijega, niskih pa naglo visokih temperatura zraka utječu na zdravlje, ukazali su doktori iz Opće bolnice u Sarajevu za N1. Također, meteoropatiji odnosno utjecaju vremena na zdravlje podložna su i djeca.

    Merima Šišić, šefica Urgentne medicine OBS-a objasnila je kako promjene vremena utječu odnosno od zahlađenja pa otopljenja pa sada ponovo nižih temperatura zraka

    “Pacijenti i mladi i stariji imaju poremećaj spavanja, bude se žale se na glavobolje, promjene raspoloženja, nervozu, sve to ugrožava zdravstveno stanje”, objasnila je Šišić.

    Također, Šišić je kazala da su mnoge zdravstvene tegobe povezane jedna s drugom.

    “Kod hroničnih pacijenata dolazi do oscilacija krvnog pritiska što dolazi do neuroloških neprilika”, kazala je Šišić.

    Mnogi građani se nisu vakcinisali protiv grupe koja je prisutna uz veliki broj onih koji imaju i upalu pluća.

    “Umorni od COVID naši pacijenti nisu bili raspoloženi za vakcinaciju protiv gripe” , naglasila je Šišić.

    Ona je imala i poruku i savjet za građane, da šetaju.

    “Šetnjom povećavate imunitet”, istakla je Šišić.

    N1

  • Koliko iznose porodiljne naknade po kantonima u FBiH?

    Koliko iznose porodiljne naknade po kantonima u FBiH?

    Visina porodiljnih naknada na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine je neujednačena, pa nezaposlene porodilje u nekim kantonima do navršene godine dana djeteta primaju po 1.000 maraka mjesečno, a u nekima samo po 100.

    Najveće mjesečne naknade daju im Sarajevski, Bosansko-podrinjski kanton Goražde, Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton. Pojedini kantoni uveli su mjere pomoći višečlanim porodicama pa tako Zapadnohercegovački kanton za treće i svako sljedeće dijete u porodici isplaćuje dodatak u iznosu od 500 KM mjesečno u trajanju do djetetove sedme godine.

    Nezaposlene porodilje u Kantonu Sarajevo 12 mjeseci dobijaju po 996 maraka mjesečno, a porodica, pod uslovom da je ostvareno pravo na dodatak na djecu, ostvaruje i pravo na jednokratnu pomoć za opremu novorođenog djeteta – 375 KM te dodatnu novčanu pomoć za prehranu djeteta – 60 KM (ostvaruje se šest mjeseci nakon porođaja).

    Kanton Sarajevo je prvi kanton koji je Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom propisao da djeca u porodicama sa troje ili više djece imaju pravo na dodatak na djecu bez obzira na imovinski cenzus.

    Nezaposlena porodilja na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde ostvaruje pravo na novčanu pomoć u mjesečnom iznosu od 1.000 KM koja se isplaćuje sve dok novorođenče ne napuni 12 mjeseci.

    Osim toga, porodilja ostvaruje pravo na jednokratnu pomoć za opremu novorođenog djeteta u iznosu od 209,50 KM.

    U Tuzlanskom kantonu nezaposlena majka porodilja prima 996 KM mjesečno, a ovaj kanton isplaćuje i jednokratnu novčanu pomoć za roditelje sa troje i više zajedničke djece u iznosu od 1.500 KM.

    Sve porodilje koje nisu u radnom odnosu u Zeničko-dobojskom kantonu ostvaruju pravo na pomoć u iznosu od 1.000 KM mjesečno od rođenja pa do navršene godine dana djetetu. Kantonalnim zakonom propisano je da se majci koja rodi blizance ili trojke i svako slijedeće dijete pomoć uvećava za 20 posto.

    U Zapadnohercegovačkom kantonu naknada rodiljama, ženama majkama koje nisu u radnom odnosu iznosi 350 KM mjesečno u razdoblju od 12 mjeseci nakon porođaja, a žena majka dobija i jednokratnu pomoć za novorođeno dijete u iznosu od 500 KM. Također, uveden je i dodatak na treće i svako sljedeće dijete u porodici u iznosu od 500 KM mjesečno u trajanju do sedme godine djeteta.

    Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji u Hercegovačko-neretvankom kantonu iznosi 400 KM mjesečno, a isplaćuje se 12 mjeseci. Porodilja dobije i jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta u iznosu od 400 KM.

    Novčana pomoć za nezaposlene porodilje u Unsko-sanskom kantonu iznosi 55 posto najniže plate u Federaciji, a što konkretno iznosi 327,80 KM i isplaćuje se u trajanju od jedne godine od rođenja djeteta.

    Na mjesečnu novčanu pomoć u visini od 55 posto najniže plate u FBiH imaju pravo porodilje van radnog odnosa i u Srednjobosanskom kantonu u trajanju do navršene jedne godine života djeteta.

    Nezaposlenim majkama u Posavskom kantonu porodiljna naknada isplaćuje se u iznosu od 300 KM mjesečno u trajanju od 12 mjeseci, a u Kantonu 10 ta naknada je 100 KM mjesečno. Kanton 10 isplaćuje i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 300 KM.

    U zaštiti djece i porodice neke od jedinstvenih mjera poduzeo je Kanton Sarajevo u kojem je moguće ostvariti pravo na dodatak na djecu (bez cenzusa primanja) za djecu bez jednog ili oba roditelje te porodici u kojoj jedan od roditelja ima invaliditet od najmanje 90 posto, koja ima dijete ometeno u fizičkom ili psihičkom razvoju, koja ima dijete oboljelo od karcinoma, šećerne bolesti, leukemije, TBC, celijakije, kronove bolesti, ulceroznog kolitisa, hepatitisa B i C, epilepsije ili dijete sa poremećajem autističnog spektra, čiji je jedan od roditelja korisnik stalne novčane pomoćim kao i porodici sa troje ili više djece.

    Neujednačenost i šarenilo od kantona do kantona primjetno je i kod isplate drugih dodataka i doplataka za djecu i porodilje, kao i kod uslova koje je potrebno ispuniti da bi se neko od tih prava i ostvarilo.

     

    bhrt

  • Nakon muškarca, preminula i beba koja je bila u automobilu prilikom udesa kod Čevljanovića

    Nakon muškarca, preminula i beba koja je bila u automobilu prilikom udesa kod Čevljanovića

    Teška saobraćajna nesreća koja se jučer dogodila kod Čevljanovića, nadomak Sarajeva, odnijela je dva života. Jučer je preminuo muškarac 2001. godište, a sinoć i beba, potvrdila je Faktoru Mersiha Novalić, porparolka Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

    Tri povrijeđene osobe, dvije žene i muškarac, još su na bolničkom liječenju. Radi se o muškaracu koji je zadobio teške povrede i još uvijek je životno ugrožen.

    Među povrijeđenima je bio i muškarac sa lašim tjelesnim povredama i on je pušten na kućno liječenje.

    Do nesreće je došlo kada su se sudarili putnički automobil i autobus u kojem je bila ekipa FK Velež.