Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Dijaspora rodbini poslala 3,8 mlrd. KM, ukupni transferi premašili 5 mlrd

    Dijaspora rodbini poslala 3,8 mlrd. KM, ukupni transferi premašili 5 mlrd

    Osim izravnih novčanih doznaka koje konstantno rastu i putem kojih se osnažuju kućni budžeti velikoga broja porodica u BiH, dijaspora je iznimno aktivna i kada je riječ o sudjelovanju u ekonomskim tokovima domovine putem tekuće potrošnje, a koja osobito dolazi do izražaja okom praznika, kao i ljetnih mjeseci.

    Takva tekuća potrošnja, bilo za proizvode bilo da se radi o plaćanju različitih usluga koje su u pravilu jeftinije u odnosu na zemlje zapadne Europe, izravno utječe na novčane tokove u bh. ekonomskom prostoru, stvarajući dovoljnu količinu novčane mase koja jamči zadržavanje rasta BDP-a i izbjegavanje recesijskih odlika.

    Moglo bi se u konačnici reći kako dijaspora na svojevrstan način spašava domaću ekonomiju, što i nije pretjerana ocjena ako se analiziraju uzročno-posljedična kretanja, kao i povezanost procesa i sudionika u ekonomskom prostoru. Kupnja domaćih proizvoda dodatno pojačava učinak koji ima dijaspora, a kada se tomu doda i činjenica da dijaspora ima znatan potencijal kada je riječ o povezivanju bh. firmi s europskim tržištem, kao i upoznavanje potencijalnih investitora o prednostima ulaganja u BiH, dolazi se do zaključka kako iseljeništvo kroz različite razine izravno ili neizravno omogućuje rast domaćeg gospodarstva.

    Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) potvrdili su za Večernji list kako su ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili 5,26 milijardi KM i za 307 miliona KM veći su u odnosu na 2022. godinu.

    Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva, odnosno personalne transfere, odnosi se 3,79 milijardi KM i veće su za 203 miliona KM u odnosu na godinu prije. Ostali tekući transferi iznose 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosi na penzije iz inozemstva.

    Podaci iz 2023. godine uklapaju se u slijed koji je primjetan već jedno vrijeme, a koji karakterizira konstantan porast iznosa novca koje iseljeništvo šalje u domovinu. Primjerice, u 2022. godini, a prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM veći su u odnosu na 2021. godinu. Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva odnosilo se 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM.

    Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijarde KM odnosi se na penzije iz inozemstva.

    Izravne novčane doznake jedan su od elemenata; onaj drugi, koji će dugoročno imati snažniji učinak, odnosi se ulogu svojevrsnog mosta koji dijaspora ima između bosanskohercegovačke i poslovne zajednice nekih od zemalja Europske unije. To osobito dolazi do izražaja u današnjim vremenima, čija je odlika nestabilna geopolitička situacija i mogući prekidi globalnih lanaca opskrbe, a što pak nameće potrebu ekonomijama Europe da više vremena i energije ulažu u otvaranje proizvodnih pogona u geografski bližim lokacijama.

    BiH je jedan od poželjnih kandidata u tom kontekstu, a pritom se može nametnuti i određenim komparativnim prednostima.

    Porez na dohodak jedna je od njih. Portal Euronews Business uradio je nedavno analizu na osnovi podataka Tax Foundationa iz kojih je vidljivo kako su Danska (55,9 posto), Austrija (55 posto), Portugal (53 posto), Švedska (52,3 posto) i Belgija (50 posto) neke od zemalja s najvišim stopama poreza na osobni dohodak. S druge strane, Rumunija (10 posto), Bugarska (10 posto), Bosna i Hercegovina (10 posto), Kosovo (10 posto) i Sjeverna Makedonija (10 posto) europske su zemlje s najnižim porezima na dohodak.

    Druga komparativna prednost BiH je relativno niska cijena električne energije, a za još snažniji investicijski faktor bit će potrebno ubrzano nastaviti raditi na reformama koje se odnose na digitalizaciju i smanjenje potrebnih procedura, kao i ukupno poboljšanje poslovnog ambijenta. Naravno, preduvjet svega je stabilna politička situacija.

     

    vecernji.ba

  • Čekaju se podaci o procentu uvećanja: Ništa od 300 KM na penziju?

    Čekaju se podaci o procentu uvećanja: Ništa od 300 KM na penziju?

    Dok se čekaju zvanični podaci o indeksu potrošačkih cijena i o rastu BDP-a za prošlu godinu na osnovu kojih će biti poznat tačan procent uvećanja penzija temeljem redovnog usklađivanja koje se vrši 15. aprila, dotle je sasvim jasno kako od jednokratne novčane pomoći u iznosu prosječne samostalne decembarske penzije od 675 KM nema ništa.

     

    Zahtjev odbijen

    Za isplatu te, kako su je nazvali penzioneri, 13. penzije bilo bi potrebno oko 286 miliona KM. Za takav potez, to jest isplatu tih sredstava u Vladi BiH apsolutno nema raspoloženja i praktično taj zahtjev je odbijen na posljednjem sastanku između članova Kolegija Vlade FBiH, s premijerom Nerminom Nikšićem na čelu, i direktora Zavoda PIO i Saveza udruženja penzionera i umirovljenika FBiH.

    Usto što je taj zahtjev odbijen, ponajviše zbog visine traženih sredstava, skoro je izvjesno da će penzioneri ostati i bez pomoći od 300 KM, iznosa za koji se jedan dio u Savezu i zalagao. S druge strane, pojedini su zastupali stav da se isključi isplata bilo kakve jednokratne pomoći, već da se traži uvećanje iznosa penzija, za što trenutno ne postoji zakonska mogućnost.

    Ovoj populaciji veliki problem pričinjava upravo model usklađivanja penzija, zbog čega će u Savezu pokrenuti inicijativu za izmjene i dopune Zakona o PIO.

     

    Jasan izračun

    Federalni zavod za statistiku će uskoro objaviti konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena i o rastu BDP-a za prošlu godinu.

    Prema zakonom definiranoj formuli za izračun, 50 posto iznosa ta dva parametra u zbiru daje iznos redovnog usklađivanja. Penzionerima je po tom osnovu zbog teškog materijalnog položaja akontativno otpočela isplata uvećanih primanja za pet posto. Od 15. aprila će im, najvjerovatnije, za procent biti više penzije iako se iznosilo da će u konačnici to redovno usklađivanje biti sedam posto.

     

    Novi sastanak

    U Savezu udruženja penzionera FBiH u petak nisu mogli komentirati informacije u vezi s traženom jednokratnom novčanom pomoći, makar i u minimalnom iznosu. Rekli su nam da će se boriti za izmjene Zakona PIO te da bi naredni sastanak s čelnicima Vlade FBiH trebali imati nešto prije odluke o redovnom usklađivanju, odnosno prije 15. aprila.

    Ako ostane na šest posto, to će biti jedino uvećanje u ovoj godini, s obzirom na to da vanredno usklađivanje nije moguće.

     

    avaz.ba

  • BHmeteo objavili prognozu: Evo do kad će trajati olujni udari vjetra, i kad stiže hladna fronta

    BHmeteo objavili prognozu: Evo do kad će trajati olujni udari vjetra, i kad stiže hladna fronta

    Do večeras širom zemlje umjereno jaki do žestoki udari vjetra jačine između 30 i 60 km/h. U brdsko-planinskim predjelima olujni do orkanski udari vjetra jačine između 60 i 90 km/h.

    Navodi ovo danas, 31. marta, ekipa na stranici BHmeteo čiju prognozu objavljujemo u cijelosti:

    “Večeras i u noći na pondjeljak vjetar će malo oslabiti uz jačinu većinom između 10 i 30 km/h, dok bi se u brdsko-planiskim predjelima zadržali jak do olujni udari vjetra i tokom noći.

    Vrijeme do kraja današnjeg dana pretežno sunčano uz obilje saharskog pijeska u zraku što čini nebo zamućenim.

    Ponedjeljak (1. april) od prijepodnevnih sati donosi novo jačanje južnog vjetra pa nas očekuje repriza današnjeg dana po pitanju vjetra uz širom zemlje jake do žestoke udare vjetra jačine između 30 i 60 km/h. U brdsko-planiskim krajevima olujni do orkanski udari. U ponedjeljak tokom dana također pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme uz temperature između 23 i 28, na sjeveroistoku Bosne do 30 °C. Saharski pijesak u zraku i tokom ponedjeljka.

    Hladna fronta za zapada

    U ponedjeljak navečer sa zapada nailazak hladne fronte uz naoblačenje i padavine.

    Hladna fronta bi zapad zemlje trebala zahvatiti negdje oko 19 ili 20 sati donoseći prolazno jak do olujan vjetar, nagli pad temperature te prolaznu jaku kišu uz koju lokalno može biti grmljavine. Nakon zapada zemlje u nastavku večeri brzo će se širiti ka istoku zemlje.”

  • Mladići u Tesliću se otimali oko bombe pa slučajno povukli osigurač: Obojica su povrijeđeni

    Mladići u Tesliću se otimali oko bombe pa slučajno povukli osigurač: Obojica su povrijeđeni

    Dva muškarca iz Teslića čiji su inicijali M. J. (20) i J. S. (25) lakše su povrijeđena kada se prilikom međusobnog fizičkog naguravanja aktivirala ručna bomba, rečeno je iz Policijske uprave.

    Nakon fizičkog naguravanja ispred porodične kuće lica J. S, sinoć u 22:15 sati, bomba koju je ponio M. S. ispala je na tlo, ali su uspjeli da je odbace od sebe.

    Usljed aktiviranja bombe J. S. je lakše povrijeđen i pušten je na kućno liječenje, dok je M. J. pod nadzorom policije zadržan u dobojskoj bolnici gdje su mu konstatovane lakše povrede.

    Svemu je prethodila svađa M. J. i J. S. u gradu.

    Pripadnici Policijske uprave Doboj, pod nadzorom tužioca dobojskog Okružnog javnog tužilaštva, rade na dokumentovanju krivičnih djela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija.

    Kako pišu Nezavisne, mladići su se posvađali u gradu, J. S. je otišao kući, a za njim je došao M. J. i ponio bombu. J. S. je pokušao da mu otme bombu, ali je u tom komešanju izvađen osigurač i bomba je eksplodirala.

     

    klix

  • U Memorijalnom centru Srebrenica obilježena 21. godišnjica od prve dženaze

    U Memorijalnom centru Srebrenica obilježena 21. godišnjica od prve dženaze

    U Memorijalnom centru Srebrenica danas je, polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe i Jasina, obilježena 21. godišnjica od prve dženaze u Potočarima, javlja Anadolu.

    Cvijeće su položili i počast nevinim žrtavama genocida “Sigurne zone UN-a Srebrenica” iz jula 1995. godine odale majke Srebrenice, članovi Uprave Memorijalnog centra i predsjednik Upravnog odbora Hamdija Fejzić, te članovi udruženja žrtava.

    Predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica je u obraćanju podsjetio da je na današnji datum 2003. godine ukopano 600 žrtava genocida, te da su u toj godini bile još dvije kolektivne dženaze žrtvama genocida.

    “Nakon prve obavljene, druga dženaza je bila 11. jula sa 282 ukopane žrtve, a treća dženaza je bila 20. septembra 2003. godine kada je ukopano 107 osoba. Ukupno 989 žrtava genocida je ukopano te godine“, rekao je Fejzić,

    Dodao je da je “od 31. marta 2003. godine prošla 21 godina, a mi i dalje svake godine ukopavamo naše najmilije 11. jula”.

    “Ono što je bolna činjenica jeste da taj proces nije ni blizu kraja, jer još uvijek tragamo za više od hiljadu žrtava genocida. Postavlja se pitanje da li ćemo i pronaći sve žrtve, jer je proces pronalaska sve sporiji, sve je manje informacija o nestalima, i sve manje identifikovanih žrtava“, istakao je Fejzić.

    Izrazio je i nezadovoljstvo jer je “sve manje je i nade da će svi nalogodavci i izvršioci genocida biti kažnjeni za počinjene zločine”.

    “Sve je više majki i članova porodica koji nisu dočekali da se pronađu i identifikuju njihovi voljeni. U godinama od kraja rata pa do danas umrle su stotine majki. Međutim, bitno je istaći da zahvaljujući istrajnosti majki i preživjelih žrtava genocida mi danas imamo Memorijalni centar i mjesto gdje svoj smiraj nalaze ubijene žrtve genocida“, kazao je Fejzić koji je poručio da će preživjele žrtve genocida i dalje biti istrajne u borbi za istinu i pravdu:

    “Naša obaveza je da konstantno govorimo o žrtvama i genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, da tragamo za nestalima i da upozoravamo na retrogradne politike koje bi da Bošnjaka ne bude na ovim prostorima. Međutim, poruka je da smo mi ovdje, svoji na svom, i da ćemo ovdje ostati i opstati. Mi ćemo nastaviti našu misiju borbe za istinu i pravdu, a garant da ćemo uspjeti su mlade generacije spremne da preuzmu teret odgovornosti.“

    Memorijalni centar Potočari zvanično je otvoren 20. septembra 2003. godine, a otvorio ga je bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton. U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.

    Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića. Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta, od čega je riječ o 77 masovnih grobnica. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

    Za više od hiljadu žrtava genocida još uvijek se traga.

     

    federalna.ba/AA

     

     

  • Porodica Lucić se vraća u BiH, ušteđevinu ulažu u milionski projekat

    Porodica Lucić se vraća u BiH, ušteđevinu ulažu u milionski projekat

    Veliko srce porodice Lucić pokrenulo je značajan turistički projekt važan za Novo Selo, opštinu Odžak, Posavski kanton, ali i cijelu Posavinu

    Dragan Lucić rođen je u Novom Selu. Njegov težak životni put doveo ga je u Austriju. Više od 30 godina naporno je radio u tuđini i stekao glas uspješnog privrednika.

    Poseban je po tome što nikada nije zaboravio odakle dolazi, piše Večernji list BiH.

    Ta ga je ljubav, jednostavno, kaže, natjerala da obnovi porodičnu kuću i intenzivno ulaže u svoje Novo Selo. Trenutno radi na projektu izgradnje deset bungalova koji bi trebali biti gotovi ovog ljeta, već sada s ulaganjem teškim više od milion maraka.

     

    Vezan uz rodni kraj

    “Ma ja sam toliko vezan uz rodni kraj da, zapravo, kao da i nisam bio u inostranstvu jer sam vezan uz svoje korijene, a želio sam ipak ostaviti nekog traga. Mogao sam kapital uložiti i u Austriji, ali ja sam baš želio u svojem selu unaprijediti oblast koja će koristiti širem posavskom području”, kazao je Dragan dok su novinari Večernjeg lista s njegovom suprugom obilazili obnovljeni posjed gdje je ponikao pravi turistički dragulj, bungalovi za smještaj u okolišu koji čine ribnjaci i bazen u izgradnji, a sve će, kaže Dragan, biti završeno do ljeta kada će nas ponovno pozvati na službeno otvorenje turističkog projekta.

    Dok novinari obilaze Draganov posjed, objašnjava im kako je došao na ideju o gradnji bungalova i cijelog turističkog kompleksa vrijednog, prema grubim Draganovim procjenama, više od milion i 200.000 KM.

    “Ljudi ovdje prave puno svadbi, dolazi i puno dijaspore, a onda je problem smještaj, pa sam tako došao na ideju izgraditi ove luksuzne bungalove s kompletnim uređenjem u etno stilu, ali uz moderne tehnologije.

    Samo u bungalove i bazen ulažem oko 600.000 KM, no tu su i ostali prateći sadržaji”, dodaje.

     

    Iako još nije vrijeme za penziju, Dragan se sa suprugom odlučio vratiti. Postojale su druge opcije za investiranje, ali, kaže, nije sve u novcu.

    “Nisam ništa investirao u Austriji, gdje sam samo zarađivao, a ovdje u rodnom kraju ulažem. Nekako, moje srce ovdje najbolje radi. Zapravo, posljednjih 20 godina po četiri i po mjeseca provedem kući, kao da nisam ni odlazio. Jednostavno, tu mi je rodbina, tu su mi prijatelji, ljudi koji me poznaju, oni mene i ja njih, i tu mi je najljepše”, smatra Dragan.

    Posavina svojim položajem i vodnim bogatstvom jedan je od velikih potencijala za razoj turizma.

    Dragan se prisjeća kako je još kao dječak bio vodič lovcima i ribolovcima iz Italije. Blizina autoputa i tri granična prelaza unutar 50 kilometara razlog su sve većih posjeta u ovaj kraj.

    Upravo u tim činjenicama i kantonalni ministar Pero Radić, rodom takođe iz istog sela, vidi odličan potencijal za pokrenuti projekt.

    “Ponosan sam na ovaj projekt, na porodicu Lucić koja ovdje ulaže. Ovo je jedna uspješna poduzetnička priča koja će dati, uvjeren sam, pozitivne i poduzetničke rezultate, ali, prije svega, ovo je priča patriotizma, jednog velikog srca našeg čovjeka. Porodica Lucić, koja ovdje ulaže, oplođuje svoj kapital koji su stekli u inostranstvu”, kaže Radić i naglašava važnost projekta zbog odličnog položaja općine Odžak.

    “Nalazimo se na području koje je geografski na odličnom položaju jer u 50 km tri su granična prelaza, tri mosta. Evo, već se razvija i mreža autocesta i brzih cesta, tako da već postoji potreba za smještajnim kapacitetom i za turističkim ponudama, a to nas sve raduje. Ovo je područje u koje se rado svraća, u koje turisti već dolaze i nadam se da će ovakvi projekti, ovakva ulaganja, biti dobro prihvaćeni i iskoristivi. Radi se o jako velikom projektu i u konačnici pozitivnoj poduzetničkoj priči, ali isto tako i priči o ljubavi prema rodnom kraju. Iz dijaspore se sve češće nastoji skrasiti nakon rada u inostranstvu, čak i prije. Imamo i mlađe generacije koje su spremne investirati svoj novac ovdje i na neki način tako se žele odužiti za sve ono što su dobili od ove sredine. Dakle, ovo je velika i lijepa priča za posavski kraj i nadam se da će biti još takvih”, zaključuje Radić.

     

    Veliko srce Lucića

    Veliko srce porodice Lucić pokrenulo je značajan turistički projekt važan za Novo Selo, opštinu Odžak, Posavski kanton, ali i cijelu Posavinu. Dobio je posebno na značaju gradnjom mosta preko Save u sklopu koridora Vc.

    Ako je suditi po zainteresovanoj javnosti za smještaj u modernim eko-etno bungalovima okružen bazenom i ribnjacima, vjerujemo, imaće posla cijelu godinu iako, naglašava Dragan, u ovom projektu podsticaj nije novac, već punoća duše kad si u rodnom kraju.

  • Roth: Gazu možemo uporediti sa Srebrenicom

    Roth: Gazu možemo uporediti sa Srebrenicom

    Sve je više glasova u međunarodnim krugovima koji upozoravaju da Izrael čini ili da je već počinio ratne zločine na najvišoj razini otkako je počeo rat u Gazi oktobra prošle godine. Među onima koji upozoravaju na to je i donedavni šef Human Rights Watch, profesor na Princeton Univerzitetu i pravnik Kenneth Roth. U intervjuu za španski El Pais Roth upozorava da je ono što Izrael radi u Gazi uporedivo sa Srebrenicom ili Rohingya muslimanima u Mijanmaru.

    “Međunarodni sud pravde je već izdao mišljenje da se genocid potencijalno dešava u Gazi. Također je u posljednjem mišljenju ove sedmice, suprotno prethodnom, u kojem je pozvao Izrael da otvori granice u dozvoli ulazak humanitarne pomoći, zaključio da i dalje nastavljaju opstruirati istu. Mislim da nema sumnje da se dešava potencijalni genocid”, kaže Roth.

    Roth također upozorava da Izrael ima specifičan pogled na genocid i to kroz prizmu onog što se desilo u Holokaustu.

    “Definicija genocida sastoji se od dva dijela. Jedna je činjenje određenih radnji, koje mogu uključivati ubijanje i stvaranje uslova opasnih po život. I taj dio je jasno ispunjen. Veličina masakra u Gazi uporediva je sa drugim situacijama u kojima je potvrđen genocid, kao što je Srebrenica u Bosni ili masakr Rohingya u Mjanmaru. Ono na šta će se [odluka] svesti je namjera. Imaju li izraelski lideri namjeru da potpuno ili djelimično unište neku rasnu, vjersku, nacionalnu ili etničku grupu? Postoje izjave [u kojima se kaže] da nema neumiješanih civila, te izjave Ministarstva odbrane [u kojima se tvrdi] da su ljudi pod opsadom u Gazi, ne samo Hamas, već i civili, ljudske životinje. S druge strane, drugi zvaničnici govore suprotno, da se pridržavaju međunarodnog humanitarnog prava. Kada se odlučuje koja je namjera dominantna, sklon je genocidu razmišljati u smislu konačnog rješenja, holokausta, gdje su nacisti pobili sve Jevreje koje su mogli. Ali to je samo jedan tip. Genocid može biti i namjera da se djelimično uništi grupa. A drugi način da se to shvati bio bi kao sredstvo za postizanje drugog cilja. Mislim da je također važno imati na umu da, iako se dosta naglaska stavlja na genocid, dijelom zato što je to vrhovni zločin, a dijelom zato što je to bio put do Međunarodnog suda pravde, to nije jedini zločin koji je stvari. Izrael čini masovne ratne zločine; čini zločine protiv čovječnosti. Oni su užasni i ne treba vjerovati da nisu bitni samo zato što možda ne predstavljaju genocid”, pojašnjava Roth.

    Kada su u pitanju evakuacije Palestinaca s jednog dijela Pojasa Gaze na drugi i bombardiranje istog Roth poručuje kako i Izrael i Hamas u tom elementu čine zločine koji se mogu smatrati ratnim zločinima. Pogotovo ne prihvata izgovore koje daje izraelska strana o tome da pokušavaju smanjiti broj stradalih civila.

    “Nijedna od ovih odbrana ne opravdava ono što Izrael radi. Činjenica da izdaje upozorenja zanemaruje da to čini na neljudski način. On govori cijelim regijama da se evakuišu, a ponekad i dalje bombarduje rute za evakuaciju i šalje ljude u područja gdje nema humanitarne pomoći ili je vrlo malo, pa se suočavaju sa glađu. Izrael smatra da je upozorenje opravdanje za bombardovanje svakoga ko ostane, ali ako ne slijedite upozorenje, to vas ne čini vojnom metom. Što se tiče živog štita, on stalno govori da Hamas koristi civile, što ponekad i čini, a to je ratni zločin. Ali to ga ne oslobađa od obaveze da ne napada vojni cilj ako je šteta za civile nesrazmjerna. Izrael je napao vojne ciljeve sredstvima koja su gotovo dizajnirana da nanose ogromnu štetu civilima, kao što je upotreba ogromnih bombi”, mišljenja je Roth.

    Kada su u pitanju borbe koje se vode u Vijeću sigurnosti oko donošenja ili nedonošenja Rezolucija koje bi trebale biti obavezujuće Roth napominje kako je Bidenova administracija po tom pitanju cinična te da kada u jednom trenutnku kaže da te Rezolucija nije obavezujuća istovremeno da je priliku i Izraelu i Hamasu da nastave s činjenjem zločina, nastavkom borbi, ali i odbijanjem da na slobodu puste taoce koje drže od 7. oktobra prošle godine.

  • Kroz lokalna partnerstva, uz podršku EU, lakše do posla

    Kroz lokalna partnerstva, uz podršku EU, lakše do posla

    Nezaposlenost je jedan od ključnih razloga sve većeg iseljavanja bh. stanovništva i to pretežno u zemlje zapadne Evrope. S ciljem da se zaustavi odliv građana, Međunarodna organizacija rada od sredstava Evropske unije implementira projekt čiji je cilj osposobljavanje teško zapošljivih kategorija i ostanak u BiH. Mnogi su do sada na taj način riješili egzistenciju, pretežno u manjim lokalnim zajednicama.

    Sliku Konjica uljepšala je cvjećara. Nije jedina, ali je posebna. Zbog toga je kupovina i poklanjanje cvijeća postalo popularno kao nikad prije u gradu na Neretvi.

    “Istina je kad ljudi kažu da se unazad godinu dana nije toliko cvijeće kupovalo u Konjicu. Meni je to ogroman kompliment”, kaže Amela Zera, vlasnica cvjećare u Konjicu.

    Bez finsijske podrške EU, ova cvjećara ne bi još otvorila vrata Konjičanima. Formiranjem lokalnih partnerstava lakše je i do posla. Do sada je kroz projekat saradnje Konjica i Jablanica obučeno više od stotinu mladih osoba, žena i teško zapošljivih kategorija stanovništva.

    “Više od 40 biznisa je podržano na području dvije lokalne zajednice vrijednosti od 300.000 KM. Više od 70 posto je i danas aktivno”, navodi Alisa Gekić, direktorica Poduzetničkog centra Link.

    “Samo u prethodne tri godine radili smo s 20 lokalnih partnerstava za zapošljavanje širom Bosne i Hercegovine. Ova partnerstva su uspjela osigurati prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i stručno osposobljavanje za preko 1.600 osoba koje su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i da zaposle više od 560 osoba”, ističe Amra Selesković, menadžerica projekta Podrška EU lokalnim partnerstvima za zapošljavanje.

    Iako je cilj projekta smanjenje nezaposlenosti, mali broj korisnika odlučuje se za posao izvan Bosne i Hercegovine. Odlaze, ali se i vraćaju.

    “Određen broj ljudi napušta poslove koje su uspjeli da dobiju preko prekvalifikacije i odlazi da radi u zemljama Zapadne Evrope”, kaže Selesković.

    “Imamo više od 20 posto takvih koji su se tokom prvog ciklusa 2020. godine pokušali – nisu uspjeli, otišli u Njemačku ili u neku državu i evo prošle godine dobili priliku i pokrenuli vlastiti biznis”, dodaje Gekić.

     

    Projekti EU za zapošljavanje usklađeni su sa Strategijom razvoja Konjica. Zato lokalne vlasti izdvajaju za stambeno zbrinjavanje mladih i polugodišnje plaćanje doprinosa tek zaposlenih.

    “Teško su se odlučivali da pokreću svoj biznis. Privlačnije je bilo kad završite da odete vani, očekujući da će vam neko dati posao. Trudimo se da u kontinuitetu podržavamo mlade kroz razne segmente, a završni jesu biznis projekti, gdje bi oni odlučili da ostanu u svojoj domovini i svome gradu”, ističe Osman Ćatić, gradonačelnik Konjica (SDA).

    I u Jablanici su pokrenuti mali biznisi zahvaljujući lokalnim parterstvima. Domaći proizvodi žena iz ovog kraja postali su prepoznatljivi širom BiH. Počeli su proizvodnju kada su mnogi u periodu pandemije zatvarali pogone.

    “Dobili smo iznos od 10.000 KM, plus od Općine finansiranje doprinosa za jednog zaposlenika. To nam je na početku bilo ideano”, navodi Merima Kukić Gego, direktorica preduzeća Most M Jablanica.

    Jablanica je lider po korištenju sredstava iz projekata EU. To im je omogućilo smanjenje nezaposlenosti i uštede budžetskog novca.

    “Kada aplicirate za projekte, na našu uloženu marku dobijete 5-7 KM. Ova tri projekta što smo radili s Međunarodnom organizacijom rada koštala su nas otprilike 80.000 KM. U posljednjih pola godine smo predali više projekat nego što se do sada ukupno realizovalo”, ističe Damir Šabanović, načelnik Jablanice (SDP).

    Međunarodna organizacija rada djelovanje na smanjenju nezaposlenosti nastavlja Projektom EU za zapošljavanje – Posao za sve, kojim je obuhvaćena šira kategorija stanovništva koja je prema evidenciji Državne agencije za rad i zapošljavanje premašila 300.000 osoba.

    “Ukupna vrijednost projekta iznose 5,3 miliona eura, od čega je 3,2 miliona eura alocirano na program bespovratnih sredstava koji će biti iskorišten za direktno zapošljavanje teško zapošljivih osoba. Cilj koji želimo realizirati kroz ovaj projekat jeste da zaposlimo 625 osoba iz ciljnih grupa na kraju ovog projekta”, objašnjava Amar Numanović, menadžer projekta EU za zapošljavanje.

    Svi projekti finasirani sredstvima EU koje provodi Međunarodna organizacija rada imaju isti cilj: smanjenje nezaposlenosti i iseljavanja stanovništva koje pretežno zbog nedostatka posla i odlazi iz Bosne i Hercegovine.

     

    federalna.ba

  • Hasičević: Federacija BiH ima najnižu inflaciju u regiji

    Hasičević: Federacija BiH ima najnižu inflaciju u regiji

    Podsjećamo, rekordne vrijednosti  od 17,5 posto inflacija je dostigla u listopadu 2022. godine, te postupno opadala i u 2023. godini je u prosjeku iznosila 6 posto, u skladu s prognozama Centralne banke BiH, a u 2024. godini očekuje se njen daljnji pad na 3 posto.

    Kad se izdvoji sama Federacija BiH, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, inflacija u tom entitetu u siječnju  2024. godine iznosila je 1,1 posto i najniža je u regiji. Što se tiče Bosne i Hercegovine ona je oko 2 posto ukupno.

    “Uspjeli smo ovim mjerama ipak doći na najnižu razinu, a uz to ako dodamo da imamo  blagi rast BDP-a, mislim da sve ove mjere govore u korist ovih poteza koje je Federalna vlada poduzimala u prethodnom razdoblju”, poručio je ministar Hasičević.

    Usporedbe radi, u eurozoni u siječnju je zabilježena inflacija od 2,8 dok je u veljači iznosila 2,6 posto. Prema statističkim podacima susjednih zemalja inflacija u veljači 2024. godine u Srbiji je bila 5,6 posto, u Crnoj Gori 4,4 posto, u Hrvatskoj 4,1 posto, Sloveniji 3,4 posto, Sjevernoj Makedoniji 3,0 posto, Albaniji 2,6 posto.

     

    Neke učinke inflacije Vlada je pak nastojala iskoristiti kao poticaj.

    “Inflacija neminovno puni proračun, ali mislim da je ova Vlada prepoznala to i da je iz tog inflatornog priliva uspjela vratiti jedan dio u proizvodnju i jedan dio socijalno najugroženijim kategorijama. Mislim da će se ova politika zadržati”, istaknuo je Hasičević.

     

    Potrošačke cijene

    Ministar Hasičević smatra kako će cijene ostati stabilne, bez neplaniranih poremećaja na tržištu. U siječnju 2024. godine, potrošačke cijene u prosjeku su porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec dok su u veljači porasle za 0,6 posto.

    Najveći doprinos rastu inflacije dali su odjeljci prijevoza te restorana i hotela, gdje su cijene rasle za po 2,1 posto.

    “U 2023. godini vratili smo broj noćenja na onu rekordnu 2019. godinu. Pa ako gledamo u tom aspektu onda nam je drago da inflacija odnosno cijene rastu u tom sektoru, s obzirom da je većina tih noćenja, preko 70 posto stranih gostiju. To nam opet govori o idućem strateškom potezu, da bismo morali značajno poraditi na povećanju naše turističke ponude”, ustvrdio je federalni ministar trgovine.

    S druge strane odjeća i obuća su jeftiniji nego u 2023. godini kao i stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti. Nešto jeftiniji je i prijevoz kao i troškovi komunikacija.

    Promet trgovine na malo u prosincu 2023. godine bio je veći za 8 posto u odnosu na prosinac 2022. godine.

     

    Ministar je naveo kako je u idućem razdoblju izgledno daljnje povećanje plaća.

    “S obzirom da mi interveniramo u onom djelu kojem možemo, a to je u okviru minimalne satnice odnosno minimalnih plaća, i mislim da će ta reforma sigurno doći u setu reformskih zakona ali na tržištu dolazi do povećanja broja zaposlenih i povećanja plaća istovremeno. Ako govorimo o budućim projekcijama tržišta, odnosno ponuda i potražnja će napraviti to”, naveo je ministar Hasičević.

    Kaže kako već imaju situaciju da se poslodavci obraćaju Vladi sa zahtjevom da se liberalizira uvoz radne snage, ”a iz iskustva znam da su naši radnici puno vrjedniji i puno bolji i zaslužuju puno veću plaću”.

    “Samo tržište će dovesti do rasta plaća u idućem razdoblju i ukoliko povećamo minimalnu plaću da ćemo naći neki kompromis, uz smanjenje kumulativne stope doprinosa da će to dodatno doprinijeti poboljšanju standarda naših građana”, podcrtao je federalni ministar trgovine.

     

    Razlog za zabrinutost – pokrivenost uvoza izvozom

    Vrijeme je izazovno, s brojnim krizama što može poremetiti i ekonomiju u cijeloj Europi. Najveći razlog za zabrinutost u Bosni i Hercegovini je stalni rast trgovinskog deficita, znači pokrivenosti uvoza izvozom.

    “Mi faktički jedan dio ove inflacije i uvozimo zato što je prerađivačka industrija nositelj svih uvoza i izvoza, tako da jedan dio uvozimo kroz taj repromaterijal. Ovisni smo o uvozu hrane što je nažalost jedan od najvećih problema. Ova Vlade je ove godine više nego ikad pripremila poticaje za poljoprivredu kroz novu Strategiju i to kroz dva smjera. Jedan smjer je supstitucija uvoza, a drugi je povećanje izvoza, prije svega u prerađivačkoj industriji”, pojasnio je Hasičević.

     

    Po njegovim riječima, još jedan jako bitan segment, govoreći o nafti i naftnim derivatima, jeste taj ”da ovisimo o tržištu tako da nam se prenose te cijene”.

    Ipak, navodi kako Vlada zadržava regulativu iz okvira zakona o kontroli cijena. Zahvaljujući tome, prema zadnjim pokazateljima i analizi poslovanja benzinski crpki u Federaciji BiH su najjeftinija nafta i naftni derivati u regiji.

  • Svjetski dan zdravlja bit će obilježen u Srednjobosanskom kantonu

    Svjetski dan zdravlja bit će obilježen u Srednjobosanskom kantonu

    Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB sa svojim partnerima obilježava 7. april – Svjetski dan zdravlja. U okviru obiljažavanja Sportski savez SBK/KSB organizovat će 8. aprila sljedeće sportske aktivnosti:

    – malonogometni turnir za sljedeće uzrasne kategorije: 8 i 9 godina; 9 i 10 godina; 11 i 12 godina, ekipa broji 3+2 (2 dječaka +1 djevojčica; rezerva 1 dječak i 1 djevojčica);

    – turnir u basketu za sljedeće uzrasne kategorije: 11 i 12 godina; 13 i 14 godina; 15 i 16 godina, ekipa broji 3+2 (2 dječaka +1 djevojčica; rezerva 1 dječak i 1 djevojčica);

    – turnir u malom rukometu za sljedeće uzrasne kategorije : 8 i 9 godina; 9 i 10 godina; 11 i 12 godina, ekipa broji 4+2 (golma, 2 dječaka +1 djevojčica; rezerva 1 dječak i 2 djevojčice;