Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Unatoč poskupljenjima, zasad nema pada proizvodnje povrća

    Unatoč poskupljenjima, zasad nema pada proizvodnje povrća

    Za jug Hercegovine i dijelove Bosne indikatori rane proizvodnje povrća su Poljoprivredna zadruga “Sunce” iz Nereza i tvrtka Adria Hishtil iz Gabele. Za razliku od tvrtke Adria Hishtil, koja je najveći proizvođač i izvoznik kalemljenih sadnica u regiji, zadruga “Sunce” vrši usluge sijanja i tzv. pikiranja sadnog materijala, piše portal Večernjeg lista BiH.

    Dok usluge sjetve koriste uglavnom manji proizvođači povrća u zatvorenim prostorima, česti kupci pikiranih, odraslih sadnica, građani su koji povrće sade na okućnicama. Dio poljoprivrednika sadni materijal priprema i u kućnoj radinosti.

    -Narudžbe su ove godine na razini prethodnih sezona. Godišnje se tu dogode manje, ali u suštini, zanemarive oscilacije od pet do deset posto, što ne utječe na prosjek – kaže za Vecernji.ba agronom Dragan Dadić, direktor PZ “Sunce”.

    -Poljoprivrednici se uistinu lavovski bore održati proizvodnju, što nije nimalo lako uz enormna poskupljenja repromaterijala. Mi ih u tome pratimo, tako da smo, unatoč rastu cijena goriva, sjemena i ostalih usluga, cijene naših usluga podignuli za 5 – 10 posto. Primijetio sam da se ljudi na poskupljenja naših usluga i ne osvrću, očito šokirani poskupljenjem repromaterijala. Zadruga posluje dulje od 20 godina, ali ima povrća čije cijene u tom razdoblju gotovo da i nisu rasle, primjerice zelene salate, blitve, špinata, kelja…, pa im se divim kako uspijevaju održati proizvodnju – kaže Dadić. – Pribojavam se da i to ima svoje granice. Ako se do njih dođe, onda nam slijedi značajniji pad proizvodnje. Prošla jesen bila je iznimno teška za povrtlare.

    Dobar dio proizvođača zelene salate nije uspio prodati robu, a imao je visoke troškove. Ne samo da je uložio u proizvodnju nego je morao plaćati i radnike da je čupaju i bace. Zelena salata sadi se na foliju pa se, kao kod nekih drugih kultura, zemlja ne može frezati ili uzorati, nego treba sve počupati, podići foliju i tek onda obraditi zemlju.

    Možete zamisliti kako su se ljudi osjećali kad su taj posao obavljali kako bi ovoga proljeća mogli početi novi ciklus proizvodnje. Imat će to negativnih posljedica jer, kad nema zarade, mladi odlaze pa se moramo zapitati ko će nam proizvoditi hranu za pet, deset godina – konstatira za Vecernji.ba Dadić.

    Uglavnom, poljoprivrednici na jugu Hercegovine bore se s enormnim povećanjima cijena repromaterijala koje ni izbliza ne prate cijene povrća. Po prihodima neuspjeloj jesensko-zimskoj sezoni kumovala je topla jesen, pa i zima do početka februara. Topla jesen požurila je vegetaciju, što je uvjetovalo ranije dozrijevanje niza kultura pa je na tržištu zavladala znatno viša ponuda od potražnje.

    Dok usluge sjetve koriste uglavnom manji proizvođači povrća u zatvorenim prostorima, česti kupci pikiranih, odraslih sadnica, građani su koji povrće sade na okućnicama

  • Tuka drugi u prvom polufinalu na 800 metara, izborio plasman u finale na EP-u

    Tuka drugi u prvom polufinalu na 800 metara, izborio plasman u finale na EP-u

    Tuka je večeras u prvoj polufinalnoj trci ostvario vrijeme 1:47.53, koliko i trećeplasirani Italijan Catalin Tecuceanu

    Bosanskohercegovački srednjeprugaš Amel Tuka osvojio je drugo mjesto te izborio direktan plasman u finale na 800 metara na 37. evropskom dvoranskom atletskom prvenstvu u Istanbulu (Turska), koje se završava sutra.

    Tuka je večeras u prvoj polufinalnoj trci ostvario vrijeme 1:47.53, koliko i trećeplasirani Italijan Catalin Tecuceanu. Prvi je bio Francuz Benjamin Robert s 1:47.11, a njih će trojica sutra nastupiti u finalu, koje je na programu u 18.22 sati. U finalu će nastupiti po trojica prvoplasiranih iz polufinalnih trki te još dvojica po vremenu.

    Tuka je s vremenom 1:47.22, u četvrtak navečer pobijedio u svojoj, četvrtoj trci, a imao je i nabolje vrijeme kvalifikacija na 800 metara.

    U večerašnjem polufinalu imao je vrlo jaku konkurenciji u drugoplasiranom po vremenu iz kvalifikacija, Italijanu Catlinu Tecuceanu (1:47.24), četvrtoplasiranom Špancu Javieru Mironu (1:47.38), sedmoplasiranom Mađaru Balaszu Vindicsu (1:47.82), devetoplasiranom Francuzu Robertu Benjaminu (1:47.92) te Poljaku Mateuszu Borkowskom, koji je s vremenom 1:49.88 izborio direktan plasman u finale, ali je imao tek 19. vrijeme kvalifikacija.

    Naš Abedin Mujezinović, koji je s najboljim ličnim ovosezonskim rezultatom 1:48.77 bio peti u kvalifikacijskoj grupi 1 te ukupno imao 15. vrijeme kvalifikacija u kojima je nastupilo 27 takmičara, nije izborio plasman u polufinale.

    Podsjećanja radi, sinoć je Mesud Pezer u bacanju kugle bio sedmi u finalu s hicem od 19,94 metra, dok je u kvalifikacijama s dužinom 20,20 metara bio osmi.

  • Gdje su milione investirali naši najbolji sportisti: Od nekretnina preko ugostiteljstva do mini hidroelektrana i kamp-kućica

    Gdje su milione investirali naši najbolji sportisti: Od nekretnina preko ugostiteljstva do mini hidroelektrana i kamp-kućica

    Veliki broj naših vrhunskih sportista, većinom fudbalera i košarkaša, dio zarađenih miliona ulaže u Bosnu i Hercegovinu.

    Posljednji primjer je odlični bh. reprezentativac i član slavnog Real Madrida Džanan Musa, koji je formalno-pravno postao suvlasnik kompanije Derubis CaravansQ iz Viteza.

    Džanan je postao partner bračnog para Lejle i Denisa Kraljevića i oni su već precizirali strateške ciljeve, a više detalja bit će poznato naredne sedmice.

    Derubis Caravans je prvi serijski proizvođač kamp-kućica u BiH, a kompanija je nastala 27. januara 2022. godine.

    Naša fudbalska zvijezda posljednjih godina ulaže i u ugostiteljstvo. Popularni Mire u maju prošle godine postao je vlasnik popularnog sarajevskog okupljališta Revolucija 1764, koje se nalazi u strogom centru Sarajeva. Pjanić je vlasnik firme Main Street, u čijem je vlasništvu spomenuti objekat. Krajem prošle godine on je otvorio i ekskluzivni restoran Boho Steak House na 31. spratu Avaz Twist Towera. Ipak, ovaj poslovni potez nije bio dobar jer je restoran zatvorio nakon samo nekoliko mjeseci. U ugostiteljstvo ulaže i Edin Džeko.

    Dijamant je vlasnik ekskluzivnog restorana Ezza. Edin Džeko vjeruje da je najbolje novac ulagati u nekretnine i to potvrđuje činjenica da ih kupuje širom regiona. U centru Sarajeva kupio je zgradu Šipad komerca, a u njegovom vlasništvu su i stan u Ferhadiji, vila u sarajevskom naselju Višnjik, vila u Dubrovniku koju je prije osam godina platio 2,6 miliona eura.

    Elvir Bolić i Emir Granov prije desetak godina zajedno su na Šipu izgradili elitno apartmansko naselje “Bolgrano”, u kojem žive brojni poznati sportisti i muzičari. Nakon toga, Bolić je napravio zgradu na Vracama sa nekoliko apartmana koje je vrlo brzo prodao. Popularni Bola je i vlasnik ekskluzivnog restorana Paper Moon na Grbavici.

    Mirza Teletović također se može pohvaliti sa nekoliko nekretnina, a bivši bosanskohercegovački košarkaš prije nekoliko godina izgradio je i mini hidroelektrane na rijeci Doljanki.

    Zbog ovog biznisa postao je meta oštrih kritika ekoloških udruženja.

  • Godišnji prihod Twittera pao za 40 posto

    Godišnji prihod Twittera pao za 40 posto

    Prihod Twittera na godišnjem nivou pao je za 40 posto u decembru, prenosi Wall Street Journal, pozivajući se na upućene izvore.

    Izvještaj je objavljen nakon što je nekoliko oglašavača umanjilo ulaganja ovoj društvenoj mreži pošto je Ilon Mask (Elon Musk) preuzeo kontrolu nad kompanijom 27. oktobra.

    Tokom decembra, ulaganja u oglašavanje na Twitteru pala su za 71 posto, navodi se u podacima istraživačke firme “Standard medija indeks”.

    Twitter za sada nije odgovorio na pitanja Reutersa o ovim informacijama.

    Mask, koji je u novembru upozorio na mogućnost da Twitter bankrotira, rekao je u decembru da je kompanija na putu da tokom 2023. godine uravnoteži troškove i izdatke.

    Twitter je u januaru platio prvu kamatu na zajam koje su banke dale Masku da bi mu pomogle u finansiranju kupovine ove društvene mreže prošle godine.

  • U Dubrovniku dvostruko više stranih radnika, najviše iz BiH

    U Dubrovniku dvostruko više stranih radnika, najviše iz BiH

    Dok su hrvatski hotelijeri i iznajmljivači zadovoljni prošlom sezonom i najavama za ovu, ugostitelji u Bosni i Hercegovini imaju velikih problema s pronalaskom radnika, piše portal Večernjeg lista BiH. Naime, većina njih odlazi u Hrvatsku jer su tamo bolje plaće. Najviše muke imaju gradovi na granici, a najteže je u Trebinju.

    Nije neka vijest da mnogo Trebinjaca kruh zarađuje u Dubrovniku, pogotovo tokom turističke sezone, ali je svakako zabrinjavajuće za trebinjske poslodavce da zbog tog višegodišnjeg trenda sada muku muče s nedostatkom radnika. Trebinjski poslodavci hvataju se za glavu jer dobrih radnika nikada nije bilo manje.

     

    Primamljive ponude

    Nije mali broj onih koji olako daju otkaz na poslu u Trebinju i odlaze u susjedstvo. Ima i onih koji uzmu neplaćeno na državnom poslu i upute se u Dubrovnik. Trebinjaca u Dubrovniku ima od 2000 do 2500. Već je odavno počela potraga za konobarima, kuharima, sobaricama i drugim sezoncima.

    Najmanje 35.000 sezonskih radnika tražit će se ove godine i dok bi pomak moglo donijeti najavljeno ubrzanje izdavanja dozvola za strance, mnoge kompanije dižu plaće i već sada se otimaju za radnike. Kako navode hrvatski mediji, u Dubrovniku su već izdali dvostruko više dozvola za strane radnike nego lani.

    Policijska uprava dubrovačko-neretvanska samo je ove godine izdala već 1051 radnu dozvolu strancima, što je čak 100 posto više nego za isto razdoblje lani. Najviše je državljana BiH, Nepala, Sjeverne Makedonije, Srbije, Albanije, ali i Filipina. Radnicima nude i smještaj i hranu. Novinari RTL-a javili su se na nekoliko oglasa kako bi provjerili uvjete.

    Poslodavci su im kazali da traže radnike te da zaposlenicima nude smještaj, dva obroka, papire i prijavu te da imaju godišnji i slobodan dan. Potvrdili su da je plaća hiljadu eura te da se radi pet sati dnevno. Biti grill-majstor s plaćom od 3200 eura ili sobarica s 1000 eura za pet sati rada dnevno nije bajka, već realnost.

    Ondje i čistačice u sezoni zarađuju od 14 do 16 eura po satu, ali opet ih nema dovoljno. U BiH je prosječna plaća ugostiteljskih radnika od 800 do 1200 maraka, dok u Dubrovniku ili na crnogorskom primorju mogu zaraditi i triput više. Stoga i ne čudi veliko zanimanje radnika iz BiH za sezonski posao u Hrvatskoj.

     

     

  • Rusija blizu opkoljavanja ukrajinskog Bakhmuta nakon višemjesečnih borbi

    Rusija blizu opkoljavanja ukrajinskog Bakhmuta nakon višemjesečnih borbi

    Iako je Ukrajina obećala što je duže moguće zadržati grad Bakhmut, nazvan “mašina za meso“ zbog velikog broja žrtava na ratištima s obje strane, ipak je došlo do nagovještaja taktičkog povlačenja, javlja AFP.

    U međuvremenu, čelnik ruske plaćeničke grupe Wagner rekao je da su njegove snage praktički opkolile grad, jedno od posljednjih većih uporišta u regiji Donjeck.

    Ruski ministar obrane Sergej Šojgu izvršio je inspekciju linije ratovanja u istočnoj Ukrajini, saopćilo je Ministarstvo u subotu, dok borbe bjesne oko Bakhmuta.

    Ukrajinske snage koje brane istočni grad suočene su sa sve jačim pritiskom ruskih snaga, rekli su britanski obavještajci.

    Rusko topništvo gađalo je u petak posljednje rute iz Bakhmuta, s ciljem dovršetka okruženja opkoljenog ukrajinskog grada i približavanja Moskve prvoj velikoj pobjedi u pola godine nakon najkrvavije bitke u ratu.

    Reuters je primijetio intenzivno rusko granatiranje ruta koje vode zapadno od Bakhmuta, što je očiti pokušaj da se ukrajinskim snagama blokira pristup gradu i iz njega.

    U ruskom tenkovskom granatiranju oštećen je most u susjednom gradu Khromove.

     

    federalna.ba/Fena

  • Saobraćajna nesreća u Sarajevu: Automobilom uletio u izlog trgovine

    Saobraćajna nesreća u Sarajevu: Automobilom uletio u izlog trgovine

    U sarajevskom naselju Pehlivanuša došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je automobil uletio u izlog trgovine, potvrđeno je za portal Radiosarajevo.ba.

    Prema informacijama koje je za naš portal potvrdio Operativni centar MUP-a Kantona Sarajevo, jedna osoba je zatražila ljekarsku pomoć.

    “U 13:50 zaprimili smo dojavu o saobraćajnoj nesreći u ulici Dženetića Čikma, naselje pehlivanuša. Jedna osoba je povrijeđena”, potvrđeno je iz Operativnog centra.

    Kako se vidi na fotografijama, riječ je o automobilu marke Toyota, koji je uletio u izlog trgovine namještaja.

  • U BiH za pedeset posto povećan broj hibridnih i električnih automobila

    U BiH za pedeset posto povećan broj hibridnih i električnih automobila

    Iako Europska unija još nije utvrdila točan datum prestanka proizvodnje vozila s benzinskim i dizelskim motorom, izvjesno je da će se to dogoditi u bližoj budućnosti te da je budućnost transporta u vozilima s nultom stopom štetnih emisija.

    U skladu s tim, proizvođači automobila sve se više okreću hibridnim i električnim automobilima i sve je veći broj takvih vozila na europskim prometnicama. U Bosni i Hercegovini također je primjetan taj trend, iako su brojke još male.

    Prema podacima koje je Feni ustupila Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH u 2021. godini broj registriranih vozila na električni i hibridni pogon bio je 1.586, a u 2022. godini brojka je povećana na 2.368 što je porast od skoro 50 posto.

    Najveći broj odnosi se na putničke automobile na hibridni benzin-električni pogon, kojih je u 2022. godini registriran 1.561, zatim slijede vozila na hibridni dizel-električni pogon, kojih je 348, te putnički automobili na isključivo električni pogon, kojih je u 2022. godini registrirano 138.

    Iza njih slijede putnički terenski automobili na hibridni dizel-električni pogon (95) i putnički terenski automobili na hibridni benzin-električni pogon (40).

    Prema dostupnim podacima, u BiH je registrirano i 40 autobusa, od čega osam na hibridni benzin-električni pogon te 32 na električni pogon, kao i 84 teretna vozila na hibridni i električni pogon.

    U 2022. godini također je zabilježen rast uvoza električnih i hibridnih automobila. Tako je, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje, u protekloj godini uvezeno 68 električnih automobila te 610 hibrida.

    Godinu ranije uvezeno je 50 električnih automobila i 359 automobila na hibridni pogon.

  • Drugi konvoj Pomozi.ba uskoro kreće za Tursku i Siriju

    Drugi konvoj Pomozi.ba uskoro kreće za Tursku i Siriju

    U toku su finalne pripreme za polazak još jednog šleperskog konvoja pomoći za Tursku i Siriji u organizaciji Udruženja Pomozi.ba.

    Članovi Udruženja Pomozi.ba rade rade na utovaru posljednjih šlepera, a najavljeno je da će drugi konvoj pomoći za Tursku i Siriju iz Sarajeva krenuti u subotu navečer.

    “Radimo finalne utovare i za par sati spremni smo za polazak”, najavljeno je u subotnjoj Facebook objavi Udruženja Pomozi.ba.

    U petak je Pomozi.ba objavio da je završen utovar 34 šlepera, te da je u pripremi još nekoliko kamiona.

     

  • OSCE: Duboka zabrinutost nakon odluke Vlade Republike

    Predstavnica OSCE-a za slobodu medija Tereza Ribeiro i šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini ambasador Brajan Ageler dali su sljedeću izjavu nakon odluke Vlade Republike Srpske (RS), entiteta u BiH, da preduzme korake ka vraćanju krivičnog djela klevete u Krivični zakonik RS, kazali su iz OSCE-a.

    Bosna i Hercegovina je 2001. godine bila prva država u regionu koja je dekriminalizirala klevetu na cijelom svom području, kazali su.

    “U ovom kontekstu, ovo vidimo kao korak unazad u ionako krhkom okruženju medijskih sloboda u entitetu RS gdje je samo nekolicina slobodnih i nezavisnih medija koji danas rade. Ovakav razvoj događaja izaziva zabrinutost jer se odvija uprkos nedavnim uvjeravanjima Ministarstva pravde RS-a da Vlada nema za cilj da radi na izmjenama Krivičnog zakonika RS-a iako je to prvi najavio predsjednik RS-a Milorad Dodik krajem 2022. godine.”

    Iz OSCE-a ponavljaju da su ovakvi potezi u suprotnosti sa međunarodnim standardima i dobrom praksom i da će dodatno narušiti ukupnu situaciju sa slobodom medija u RS.”

    “Pažljivo ćemo pratiti ovu situaciju u skladu sa našim mandatima. Takođe ćemo i dalje ostati na raspolaganju za konstruktivan dijalog i smjernice sa svim zainteresiranim stranama. Vlasti RS imaju odgovornost da osiguraju inkluzivnu, konstruktivnu i transparentnu javnu debatu o svim amandmanima koji mogu uticati na medijske slobode u tom entitetu.”

    Predstavnik OSCE-a za slobodu medija prati razvoj medija u svih 57 država članica OSCE-a, daje rano upozorenje o kršenju slobode izražavanja i slobode medija i promoviše potpuno poštovanje obaveza OSCE-a o slobodi medija.