Author: admin

Na glasanju na Općim izborima u Bosni i Hercegovini prije dvije godine Dražen je u Tuzli na biračkom spisku pronašao svog djeda Dragutina. Ostao je šokiran, jer mu je djed preminuo 1980. godine.

Pored djeda Dragutina, na biračkom spisku su bila imena i drugih članova porodice koji su preminuli prije više od 12 godina.

Od Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Dražen je tražio da ispravi grešku i ona je uklonjena sredinom prošle godine.

– Zatekao sam i pokojnu tetku i pokojnu babu na biračkom spisku – kaže Dražen za RSE.

Primjer preminulih članova Draženove porodice koji su bili na biračkim spiskovima nije usamljen.

Prema evidenciji Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine do sada je ustanovljeno više od osam hiljada umrlih osoba na biračkim spiskovima.

U ovoj državnoj instituciji za RSE potvrđuju da je veći dio osoba “uklonjen iz tih evidencija”.

Zbog dugogodišnjeg problema koji se odnosi na to da se preminuli nalaze na biračkim spiskovima, nevladina organizacija “Pod lupom”, koja nadgleda izbore, je šest mjeseci uoči održavanja lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine, počela provjere nepravilnosti koje se odnose na biračke spiskove.

Prema njihovoj evidenciji, kako je potvrđeno za RSE, od početka ove godine, odnosno za protekla tri mjeseca, pronašli su “novih” hiljadu osoba koje su preminule, a koje bi se mogle nalaziti na biračkim spiskovima.

Od Centralne izborne komisije, kantonalnih i entitetskih MUP-ova su zatražili informaciju da li se na centralnom biračkom spisku nalaze te osobe.

Provjere u 70 općina i gradova

Tehničke izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt nametnuo 26. marta jednim dijelom će regulisati i dugogodišnji problem u vezi biračkih spiskova.

Izmjenama će se omogućiti elektronska identifikacija birača i elektronsko brojanje glasova kako bi se smanjile zloupotrebe na biračkim spiskovima.

Pored toga, izmjenama će biti obuhvaćeni i birački odbori.

Prema riječima Zorana Petoša, iz “Koalicije pod lupom”, najveći broj preminulih je bio u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH i to u Kantonu Sarajevo.

Čak 390 osoba su u ovom kantonu preminule od početka godine i ova nevladina organizacija traži provjeru da li se i koliko ovih osoba nalaze na centralnom biračkom spisku.

Centralni birački spisak je evidencija građana Bosne i Hercegovine koji imaju biračko pravo.

Prema evidenciji Koalicije, u Banjoj Lluci je zabilježeno 247 preminulih osoba i za njih se traže provjere.

Iz “Koalicije pod lupom” upozoravaju i na probleme neprijavljivanja smrti, posebno osoba koje su preminule u inostranstvu.

– Ne dođe informacija u matične urede iz tih zemalja, i dalje postoje još ljudi koji imaju preko 100 godina, a koji se nalaze na biračkim spiskovima, jer nema dokaza o činjenici smrti da bi se te osobe mogle izbrisati iz evidencije – kaže za RSE Zoran Petoš iz “Koalicije pod lupom”.

Na problem neprijavljivanja smrti ukazali su i u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine. Za RSE navode da se radi o “osobama koje potiču iz ruralnih sredina, a koje nemaju rodbinu, koja bi tu smrt i prijavila”.

Pojašnjavaju da su tri institucije – općinski matični uredi, ministarstva unutrašnjih poslova i Agencija za identifikaciona dokumenta (IDDEEA) dužne prijaviti umrle i nove punoljetne osobe na vrijeme za ažuriranje centralnih biračkih spiskova.

Šta kažu iz MUP-ova?

Osim od Centralne izborne komisije, “Koalicija pod lupom” zatražila je provjere o umrlim osobama od kantonalnih i entitetskih MUP-ova.

U Bosni i Hercegovini postoje dva entitetska i deset kantonalnih MUP-ova.

RSE je svim policijskim tijelima poslala upit o tome da li imaju informaciju u vezi toga da li se preminuli nalaze na biračkim spiskovima.

Tri od deset kantonalnih ministarstava su poslali odgovor do zaključenja teksta.

Tako je iz MUP-a Kantona 10, rečeno kako “nisu upoznati da li na biračkim spiskovima ima umrlih osoba”, te da “nisu upoznati ni sa određenim zloupotrebama biračkih spiskova”

Prema podacima “Koalicije pod lupom”, 68 osoba je preminulo od početka godine, zbog čega su zatražili provjeru od policije da li se ove osobe nalaze na biračkim spiskovima.

– Te provjere su u toku – kažu za RSE iz Ministarstva unutrašnjih poslova Livanjskog kantona, jednog od deset kantona u Federaciji BiH.

I Ministarstvo unutrašnjih poslove Kantona Sarajevo provjerava informacije dostavljene iz “Koalicije pod lupom”, navodi se u odgovoru iz ove institucije za RSE. Poručuju i da “uredno ažuriraju biračke spiskove”.

U odgovoru za RSE iz MUP-a Tuzlanskog kantona, provjerava se da li se 42 osobe preminule osobe nalaze na biračkim spiskovima, broj koji je utvrdila “Koalicija pod lupom”.

Provjere su tražene i za MUP Zapadnohercegovačkog kantona gdje je preminula 91 osoba.

Bez obzira na to kako ih zvali i koliko podcjenjivali, sankcije su bh. dužnosnike ipak stavile u ozbiljne probleme. Nastavljen je trend zatvaranja bankovnih računa osobama sa crne liste SAD-a. Rješenje za problem isplate plata i naknada još nije pronađeno. Ozbiljne posljedice za, podsjetimo, i ozbiljna djela.

Crna lista SAD-a i bh. zvaničnici. Odavno puna, u najavi nova imena. Nije bilo zabrinjavajuće dok nije postalo konkretno. Bankovni računi zatvoreni, plata iz budžeta upitna. Talas upozorenja nije poštedio bankarski sektor, a oni biraju sačuvati sebe.

Svaki rizik kojim banka ne može efikasno upravljati ili ovladati, poslovni odnos koji iz bilo kojeg razloga može ugroziti poslovanje banke i tako generalno narušiti sigurnost, prava, interese građana i privrede kao klijenata banke ili dovesti do eskalacije sistemskog rizika za Federaciju BiH ili BiH, predstavljao je i predstavlja obavezu banke za postupanje u skladu sa važećim zakonskim okvirom – naveli su iz Agencije za bankarstvo FBiH.

I upravo je problem što je zakonski za isplatu plata potreban bankovni račun. Blagajnički maksimum, zakonom određen, iznosi 200 maraka. Poznato je da plata parlamentaraca iznosi mnogo više od toga. Od razlike odustati neće, pa mole za pomoć. Poput Marinka Čavare koji je pod sankcijama od 2022. godine.

Dana 18.3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun.

Pitali smo službe u državnom parlamentu imaju li rješenje, ali odgovor do ovog momenta nismo dobili. A nije Čavara jedini. U sličnoj situaciji je, primjera radi, i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, koja također platu prima iz državnog budžeta. Za one iz Republike Srpske koji obnašaju dužnosti u okviru entiteta situacija je nešto lakša jer rješenje, tvrde, imaju.

„Našli smo rješenja, rješenja nisu za javnost. Jer ako danas kažemo kako smo mi neko pitanje riješili onda će ti koji su nametnuli te sankcije potruditi se da nam i to pokvare“, poručio je Radovan Višković, premijer RS (SNSD).

Rješenje možda i postoji, ali prepreka ima još. Poput izlaska na izbore, jer je prema Zakonu i za ovaj poduhvat potreban bankovni račun stranke. Znaju to u SDS-u koji odavno traže rješenje za ovaj problem.

„Moći ćemo izaći na izbore, samo to neće biti preko ovog računa koji će biti ugašen. Postojat će neki drugi račun preko kojeg će se poslovati i uplatiti taksa ili kotizacija“, tvrdi Milan Miličević, predsjednik SDS.

Ne brinu sankcije sve. Barem ne javno. Pojedini poput Milorada Dodika nastavljaju u pravcu koji ih je do sankcija i doveo.

„Pa šta? Nemam onu karticu za plaćanje, nisam je nikad ni imao. Ali uvijek u džepu imam ponešto novca. Još uvijek prolazi. A imam i prijatelja“, kazao je Milorad Dodik, predsjednik RS (SNSD).

Na američkom spisku sankcionisanih trenutno je 47 imena. Svi zbog svjesnih radnji ili narativa. A o posljedicama kasno se razmišlja.

„Čemu tolika kuknjava kako će oni koji itekako veliku imovinu imaju, sad smo se mi zabrinuli kako će oni primati platu. Svoj problem moraju da rješavaju preko države. Država će se obratiti onome ko je izvršio sankcije, od Ambasade pa do OFAC-a“, kazala je Svetlana Cenić, ekonomski ekspert.

Cijela priča osvijestila je mnoge koji su američke sankcije do sada gledali tek kao mrtvo slovo na papiru, bez konkretnih posljedica. Jer one postoje, a sankcioniranih će, podsjećamo, biti još.

 

federalna.ba

BiH je jedina zemlja u regionu koja nema vrhovni sud i jedina država u Evropi koja nema Vrhovni sud ili instituciju koja je pandan vrhovnom sudu, a u smislu tijela koje će biti zaduženo za ujednačavanje sudske prakse

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na sjednici zakazanoj za danas trebalo da razmatra principe Prijedloga zakona o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač poslanik Denis Zvizdić (NIP).

Prije sjednice Doma predviđeno je održavanje sjednice Ustavnopravne komisije koja bi, drugi put, trebala razmatrati usaglašenost sa Ustavom i pravnim sistemom BiH, te principe predloženog zakona.

Naime, Predstavnički dom na sjednici krajem februara nije prihvatio ranije dostavljeno negativno mišljenje Ustavnopravne komisije i vratio joj je predloženi zakon na ponovno razmatranje i dostavljanje novog izvještaja.

Predloženim zakonom se uređuje organizacija, nadležnost, javnost rada, finansiranje i sva druga pitanja u vezi sa osnivanjem i funkcionisanjem vrhovnog suda BiH kao najvišeg kasacionog suda u BiH, koji osigurava dosljedno tumačenje prava na teritoriji cijele BiH.

Predlagač zakona Denis Zvizdić je ranije kazao da je više razloga zašto smatra da je ovaj zakon potreban.

Po njegovim riječima, BiH je jedina zemlja u regionu koja nema vrhovni sud i jedina država u Evropi koja nema Vrhovni sud ili instituciju koja je pandan vrhovnom sudu, a u smislu tijela koje će biti zaduženo za ujednačavanje sudske prakse.

Zvizdić je naveo da je potreba uspostave vrhovnog suda jasno definisana i u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

Predstavnički dom bi trebao razmatrati i principe Prijedloga zakona o dopunama Zakona o odbrani BiH, koji je predložio Dom naroda državnog parlamenta.

Kako je navedeno u obrazloženju predloženog zakona, razlog za njegovo donošenje je popunjavanje pravne praznine u važećem propisu.

Pojašnjeno je da je članom 10 Zakona o odbrani BiH propisano da je Parlamentarna skupština BiH nadležna za potvrđivanje postavljenja načelnika i zamjenika načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga; komandanta i zamjenika komandanta Operativne komande Oružanih snaga; komandanta i zamjenika komandanta Komande za podršku Oružanih snaga i svih oficira s činom generala u Oružanim snagama.

 

Potvrda imenovanja

Jednako tako je propisano da Parlamentarna skupština potvrđuje imenovanja u roku od 45 dana od dana kada joj Predsjedništvo BiH dostavi svoju odluku o imenovanju.

Navedeno je da važećim zakonom nije propisano šta kada Parlamentarna skupština BiH u roku ne potvrdi odluku Predsjedništva BiH, “te je bilo situacija kada su osobe obavljale funkciju bez važeće odluke o postavljenju”.

Kompanija Violeta, vodeći lider na tržištu higijenskih proizvoda u Bosni i Hercegovini 2023. godinu je završila sa još boljim rezultatima nego prethodnih godina.

Prema najnovijim pokazateljima koje je objavila Finansijsko-informatička agencija, te analizi dostupnih podataka, kompanija Violeta je u 2023. godini ostvarila dobit u iznosu od 49.342.305 KM.

Ovo je veliki rast za Violetu čija je dobit godinu dana prije toga iznosila 34,3 miliona KM i tada su se nalazili na desetom mjestu u FBiH.

Povećanjem dobiti u 2023. godini kompanija se našla na četvrtom mjestu kada je u pitanju TOP 20 kompanija u FBiH po ostvarenoj dobiti.

Kada je riječ o prihodu, on je prošle godine iznosio 401.834.745,00 KM i veći je u odnosu na 2022. godinu kada je bio 372.542.234,00 KM.

Kompanija je prošle godine zapošljavala 745 radnika i našla se među TOP 10 poslodavaca za 2023. godinu, te joj se time pružila prilika da se pozicionira u svijesti poslotražioca kao mjesto na kojem bi željeli raditi i napredovati.

Podsjetimo, vlasnik kompanije Petar Ćorluka je ranije preuzeo čapljinsku Lastu čiji proizvodi ponovo dominiraju policama supermarketa, a kupili su i tvornicu medenjaka u Austriji.

Pored toga, uskoro bi trebali otvoriti i najmoderniju tvornicu kartonske ambalaže u regiji.

izvor: radiosarajevo.ba

Federalni hidrometeorološki zavod objavio je srednjoročnu vremensku prognozu do 15. aprila 2024. godine.

Hladan fronta sa sjeverozapada usloviće padavine u noći sa ponedjeljka na utorak. Intenzivniji pljuskovi mogući su na zapadu i jugozapadu te u centralnim predjelima Bosne, dok se na sjeveru, istoku i jugu zemlje prognoziraju pljuskovi umjerenog intenziteta.

Postepena stabilizacija vremenskih uslova očekuje se od sredine utorka, a lijepo vrijeme trajaće do 10. aprila. Pogoršanje se očekuje od 11. do kraja prognoznog perioda.

 

Do 05. aprila, u Bosni minimalne jutarnje temperature kretaće se od 3 do 8, u Hercegovini od 5 do 10 °C, danju u Bosni do 18 °C u Hercegovini do 21 °C.

Od 06. aprila do kraja prognoznog perioda, očekuje se blagi porast temperatura zraka, u Bosni jutarnje se prognoziraju od 6 do 11, u Hercegovini od 8 do 13 °C, a maksimalne u Bosni do 26 u Hercegovini do 28 °C.