Građani Hrvatske su najdeblji narod u Evropskoj uniji, navedeno je na sedmoj Konferenciji o debiljini u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
“Oko 35 posto djece i 65 posto odraslih u Hrvatskoj imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Djeca su na visokom petom mjestu, dok su nam odrasli prvaci Europe, kako muškarci, tako i žene”, izjavila je Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), prenosi Hina.
Iznijela je i podatak da je u 2019. čak 2,7 posto BDP-a potrošeno na bolesti koje su vezane za debiljinu.
“To je 1,71 milijarde eura. Ako nastavimo ovako, 2060. odlazit će 3,5 posto BDP-a, oko 5,8 milijardi eura trošit ćemo na nešto što je preventabilno”, upozorila je.
Dodala je da je debljina rezultat okruženja koje tjera ljude na to da konzumiraju više hrane, a troše manje energije. Ministarstvo zdravstva prošle je godine pokrenulo radnu skupinu za izradu prijedloga akcijskog plana za prevenciju debljine.
Direktorica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić kazala je da još traje usuglašavanje akcijskog plana. Očekuje se da će biti donesen polovinom ove godine.
Psihijatar Veljko Đorđević spomenuo je da je debljina jedan od vodećih uzroka smrtnosti.
“Pretilost je smrtonosna bolest koju trebamo prevenirati, liječiti i pratiti kroz cijeli život”, kazao je.
Američko Ministarstvo finansija i trezora (OFAC) danas je na listu sankcija stavilo bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića zvanog Osmica.
Američke vlasti imaju vjerodostojne informacije da je Mehmedagiću službenom svojstvu generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH zloupotrijebio telekomunikacionu kompaniju BH Telecom u korist Stranke demokratske akcije (SDA).
OFAC navodi da je Mehmedagić koristio državnu telekomunikacionu kompaniju za prikupljanje mobilnih aktivnosti od bh. političara koji nisu povezani sa SDA. Mehmedagić je također dao instrukcije jednom pojedincu da nadgleda vladinog zvaničnika povezanog s opozicionom strankom iz entiteta Republika Srpska.
Osim toga, Mehmedagić je iskoristio svoj položaj, prijetnje i veze da potakne kandidate iz Osmorke, grupacije bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrži SDA.
“Postoje i vjerodostojne informacije da je Mehmedagić sarađivao sa kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku”, navodi se u izvještaju OFAC-a.
Mehmedagić je tako završio na crnoj listi jer OFAC ima dokaze da je saučesnik u korupciji na Zapadnom Balkanu, ili direktno ili indirektno uključen u korupciju, uključujući korupciju od strane, u ime ili na drugi način povezanu s vladom na zapadnom Balkanu, ili sadašnjeg ili bivšeg vladinog službenika na bilo kojem nivou vlasti na Zapadnom Balkanu, kao što je pronevjera javne imovine, eksproprijacija privatne imovine za ličnu dobit ili političke svrhe, ili podmićivanje.
Jedan Tuzlak je na Facebook grupi “Online pijaca Tuzla”, objavio interesantan oglas. Naime, prodaje neotvorenu kutiju cigareta Walter Wolf iz 1994. godine.
Na kutiji je zalijepljena akcizna markica sa zastavom Republike Bosne i Hercegovine. Prodaje se po cijeni od 25 KM. Ovakvi i slični artikli su naročito zanimljivi kolekcionarima.
Foto: Facebook
“Na tržištu su cijene svega varirale, ali Waltera iz ‘94. nikako”, napisao je jedan korisnik Facebooka.
“Antikvarno pakovanje. Pravi raritet”, također je jedan od komentara.
Inače, Walter Wolf je hrvatski brend cigareta. Dobio je ime po austrijskom poduzetniku.
Trenutno je u vlasništvu Tvornice Duhana Rovinj. Brend je predstavljen 1990-ih, tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Kretanjem izbjeglica prema srednjoj Europi uveden je u trgovinu.
Odugovlačenje prilikom izlaska iz igre i oduzimanje vremena na različite načine spada u neizostavan dio fudbalske taktike, ali MLS liga planira da tome stane u kraj.
Naime, čelnici MLS-a došli su na ideju uvođenja takozvanog ‘pravila vremenski ograničene izmjene”, koje podrazumijeva da će igrač prilikom izlaska iz igre teren morati napustiti u vremenski predviđenom roku.
Igrač će imati rok od 10 sekundi da napusti teren, a ukoliko to ne uradi njegova ekipa će biti kažnjena tako što će narednu minutu igrati sa igračem manje.
Pravilo će biti testirano u MLS Next Pro ligi, u kojoj igraju rezervne ekipe MLS klubova.
MLS je u ovu ligu prošle godine uveo i pravilo čiji cilj je smanjiti vrijeme koje igrači provode ležeći na travnjaku.
Prema ovom pravilu, ukoliko igrač leži na travnjaku duže od 15 sekundi, medicinski tim ulazi i pruža mu pomoć, ali van terena. Jednom kada je igrač van terena, mora sačekati tri minute kako bi se ponovo vratio u igru.
U svakom slučaju pohvalno je vidjeti konkretne poteze koje MLS liga pravi kako bi unaprijedila fudbalsku igru, a takvog mišljenja je i većina ljubitelja najvažnije sporedne stvari na svijetu.
Nadamo se da će i čelnici FIFA i UEFA naučiti nešto od kolega iz Sjedinjenih Američkih Država te napraviti konkretne poteze na adaptaciji postojećih pravila, s ciljem unaprijeđenja najpopularnijeg sporta na svijetu.
Mješovita srednja škola Donji Vakuf, jučer14.3. obilježila Međunarodni dan matematike. Ovaj datum je u mnogim zemljama već poznat kao dan broja PI (π), koji predstavlja odnos između obima i prečnika kruga i približno je jednak 3,14. Proslava Međunarodnog dana matematike nije vezan samo za broj Pi, već uključuje više sfera i matematičkih oblasti.
Na ovaj dan, svake godine se predstavljaju nove teme podstaknute maštom i kreativnošću, koje nam otkrivaju vezu između matematike i svih drugih polja, koncepata i ideja.
U našoj školi Dan broja Pi se tradicionalno obilježava izgovaranjem znamenki broja Pi i jedenjem pita. U holu škole izloženi su i radovi učenika.
Добро дошли у Републику Српску, Welcome to Republic of Srpska. Tabla sa tom porukom nalazi se na ulazu u zemlju iz pravca Crne Gore, umjesto oznake Bosne i Hercegovine.
Udaljena je nekoliko metara od oznake “Crna Gora, doviđenja”. Tri kilometra dalje postavljena je tabla koja pokazuje da se ulazi u Bosnu i Hercegovinu, a u blizini nje je i granični prijelaz, piše Radio Slobodna Evropa.
Dobrodošlica u blizini graničnog prijelaza Sitnica/Zupci označava ulazak u bosanskohercegovački entitet RS.
Ova tabla nije jedina. Napisane ćirilicom i sa porukom dobrodošlice na engleskom jeziku, mogu se vidjeti i u blizini drugih prijelaza, na ulazu u zemlju iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
Označavaju ulazak na teritoriju koja pripada RS, jednom od dva bh. entiteta u BiH. Uz njih je ponekad postavljen i jarbol sa entitetskom zastavom.
Neke od entitetskih tabli nalaze se u zoni graničnih prijelaza, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivši ministar prometa i komunikacija BiH Vojin Mitrović, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.
Prema njegovim riječima, postavljene su unatoč tome što se, prema važećim propisima, u toj zoni može nalaziti jedino tabla sa državnim grbom i natpisom “Bosna i Hercegovina”. U propisima nije precizirano koju površinu obuhvata zona.
“To je sto posto postavljeno u toj zoni, ali ko je nadležan pitanje je”, ističe on za RSE.
Propisi ne daju ni jasan odgovor koja institucija je nadležna za uklanjanje tabli iz graničnog pojasa koje nemaju državnu oznaku.
Bosna i Hercegovina graniči sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom i ima 83 granična prijelaza. Od toga je 55 međunarodnih i 28 za pogranični saobraćaj.
U isto vrijeme, nisu postavljene table dobrodošlice na teritoriji koja pripada Federaciji BiH, drugom bh. entitetu.
Umjesto BiH, entitetske table
“Bilo je, čak, i prijelaza na kojima nije bilo natpisa da ulazite u BiH. Ne znate u koju zemlju ulazite. Također, ne može biti postavljena veća tabla entiteta, nego što je to tabla BiH”, kaže Mirjana Marinković- Lepić iz Naše stranke.
Uz obrazloženje da se radi o nelegalnim oznakama, Marinković-Lepić je prije dvije godine pokrenula inicijativu za njihovo uklanjanje, u vrijeme kada je bila opozicijska zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.
No, završena je bez epiloga, zbog toga što se nije moglo utvrditi koja institucija bi trebala ukloniti table. Istovremeno, instance nadležne za granične prijelaze, međusobno su prebacivale odgovornost.
Na ulazu u Trebinje bilbord sa natpisom ‘Dobro došli u najljepši srpski grad’
“Nesporno da postoje nelegalne oznake, ali se ne zna ko je nadležan da ih ukloni. To je jedan apsurd i čitava zavrzlama i naprosto niko neće da krene u proces uklanjanja”, kaže Marinković-Lepić za RSE.
Ona je tokom 2021. uputila pitanje Ministarstvu prometa i komunikacija BiH o tome ko je nadležan za uklanjanje tabli. Dobila je odgovor da se radi o Upravi za indirektno oporezivanje i Ministarstvu sigurnosti BiH.
Iz ove dvije institucije su to, pak, demantovali, a table su do danas ostale u zoni graničnih prijelaza.
Prebacivanje odgovornosti
Iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH nije odgovoreno na upit RSE za razgovor o inicijativi za uklanjanje entitetskih tabli na graničnim prijelazima.
Iz Ministarstva sigurnosti BiH tvrde da odgovore treba potražiti u Ministarstvu prometa i komunikacija, Upravi za indirektno oporezivanje BiH i Graničnoj policiji BiH.
Ističu da je u njihovoj nadležnosti upravljanje i nadzor nad infrastrukturom na graničnim prijelazima.
I dok u Graničnoj policiji nisu odgovarali na upit RSE, u Upravi za indirektno oporezivanje BiH tvrde da se sporne table ne nalaze u “zoni graničnih prijelaza”
“Mogu se nalaziti odmah do same zone graničnih prelaza, ali u samoj zoni takva obilježja ne postoje. Koliko znam, takvih primjera nema”, kazao je za RSE glasnogovornik Uprave Ratko Kovačević.
No, bivši ministar Vojin Mitrović tvrdi suprotno, te napominje da to “nije nadležnost Ministarstva transporta i komunikacija”.
“Nalaze se definitivno u zoni koja pripada UIO-u i Ministarstvu sigurnosti i neka završe taj dio priče”, navodi Mitrović.
Problem, kaže Mitrović, predstavlja pravna praznina, odnosno činjenica da propisi ne preciziraju jasno ko bi trebao uklanjati nelegalne oznake.
“Oni možda nemaju zakonsku regulativu da to pokrenu i riješe, ali budite sigurni to pitanje treba riješiti. Smatram da to treba biti jedan od zadataka. Neka to stave na dnevni red jer je to u interesu građana”, ističe Mitrović.
Osim što nije jasno ko je nadležan za uklanjanje tabli, nije poznato ni ko je table postavio. Mitrović podsjeća da su javna preduzeća “Putevi RS” ili “Ceste Federacije BiH”, zadužene za postavljanje oznaka na ulazu u državu.
Iz preduzeća “Putevi RS” nisu odgovorili na upit RSE da li su postavili table, a odgovora nije bilo ni iz Ministarstva saobraćaja i veza tog entiteta.
Nova inicijativa?
Mirjana Marinković – Lepić najavljuje da će nastaviti inisistirati na uklanjanju spornih tabli.
Nakon Općih izbora u BiH, održanih u oktobru 2022. godine, preuzela je poziciju predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
No, tvrdi da je sa stranačkim kolegama, koji su aktualni zastupnici u Parlamentu BiH, razgovarala o iniciranju neophodnih zakonskih izmjena kako bi za to bili stvoreni uvjeti za uklanjanje tabli.
Također, motivira je i činjenica da je, nakon izbora, na poziciju ministra prometa i komunikacija BiH imenovan Edin Forto, njen stranački kolega.
“Moraju mijenjati zakon koji se tiče graničnih prelaza. Propisi se moraju sinhronizovati da se decidno zna ko i šta radi u slučaju da su table nelegalno postavljene. Ne mogu prejudicirati da li će biti volje, ali sad je prilika da se proba, u ovom odnosu snaga”, ističe ona.
Zastupnici Naše stranke u Parlamentu BiH, Predrag Kojović i Sabina Ćudić, nisu bili dostupni RSE za razgovor o tome da li će inicirati izmjene Zakona o graničnoj kontroli BiH i ostalih propisa, što bi bio korak ka uklanjanju tabli.
“Kome smeta RS”
Vladajuću većinu u Parlamentu BiH, nakon prošlogodišnjih izbora, formirale su stranke “Osmorke”, među kojima je i Naša stranka, sa zastupnicima Hrvatske demokratske zajednice BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Snježana Novaković Bursać, delegatkinja u Domu naroda i članica SNSD-a, ocjenjuje za RSE da je inicijativa o uklanjanju tabli “besmislena i neprovodiva”, te da neće biti izglasana u Vijeću ministara, ni u Parlamentu BiH.
Novaković Bursać smatra neozbiljnim pristupom da se na primjeru tabli dobrodošlice “testira nova vlast”.
“Stvarno mislim da se radi o gubljenju vremena. Postavlja se pitanje smeta li nekome ustavno uređenje ove zemlje, jer u Ustavu BiH je RS jedan od dva ravnopravna entiteta. Kome može da smeta izražavanje dobrodošlice”, kaže ona.
Stavovi građana podijeljeni
I dok institucije prebacuju lopticu odgovornosti kada je riječ o spornim tablama, razlikuju se i stavovi građana BiH ovisno o tome u kojem području su nastanjeni.
Penzioner Slavko Ignjić iz Banjaluke kaže da table ne treb uklanjati, jer “treba da se zna gdje se dolazi”.
“To nam treba da se zna ko smo. Što bi zbunjivalo ljude, svako zna gdje ide. Normalnim građanima ne smetaju, a onima kojima smeta oni mrze i to su neprijatelji države”, kazao je za RSE.
Banjalučanin, koji nije želio da otkiva identitet, kazao je za RSE da table “koje nikoga lično ne vrijeđaju” ne treba uklanjati. U potenciranju ove teme, on vidi političko prepucavanje.
“Meni to lično ne smeta. E sad, kome to smeta i ko to insistira. Jeste da ima ljudi koji nisu rođeni na prostoru bivše Jugoslavije i ne znaju čitati ćirilicu i tu možda dolazi do zabune”, ističe on.
S druge strane, Nerma iz Sarajeva podržava incijativu za uklanjanje tabli dobrodošlice u RS na graničnim prijelazima. Ove oznake su, kako tvrdi, jedna od primjera “nastavka rata mirnim putem”.
“Sve stvara konfuziju u ovoj državi. Iskreno, nemam osjećaj tog jedinstva državnog kad vidim takve stvari. To me stvarno podsjeća da ovo nije baš normalna država”, ističe ona za RSE.
Džemal iz Sarajeva, također, smatra da entitetskim tablama nije mjesto u zoni graničnih prijelaza.
“Nije u redu, jer stvara zabunu i konfuziju. Treba se držati propisa, to namjerno rade”, kaže on za RSE.
Osim na graničnim prijelazima, table sa natpisima “Dobrodošli u Republiku Srpsku” proteklih godina su postavljene i u područjima između dva bh. entiteta.
Tako se jedna od njih nalazi na izlazu iz Sarajeva, na mjestu gdje se iz Federacije BiH prelazi u drugi bh. entitet RS.
Najavljena promjena vremena protekle noći stigla je i do Dalmacije donoseći kišu, a u najvišim predjelima i snijeg.
Na Jadranu puše bura koja ima jake do olujne udare, a podno Velebita i orkanske udare.
Kako saznaje Dalmacija danas, stvaraju se problemi u cestovnom i pomorskom saobraćaju, a to je više jutros javio HAK.
Posljednja 24 sata u dijelovima Dalmacije pale su veće količine kiše naoričito na otocima i uz obalu. Tako je 68 litara kiše po kvadratnom metru palo na Dolu u otoku Hvaru. Na Starigradu je palo 50 litara, Grad Hvar, 48, Tugare kod Omiša 46 litara kiše po kvadratnom metru.
U gradu Split palo je nešto više od 20 litara kiše po kvadratnom metru. Glavnina oborina je završena, iako još malo kiše može biti u narednim satima. Prema večeri se očekuje znatno manje padalina, pa i razvedravanje.
Temperature zraka su znatno niže od jučerašnjih. Niže su 5 do 10 stepeni Celzijevih u odnosu na one temperature koje su jučer izmjerene tokom jutra. Konkretno, temperature su od sedam u Dalmatinskoj zagori do 11 stepeni na otocima.
Najniža temperatura u Hrvatskoj izmjerena je na Dinari i tamo je trenutno -4 stepena Celzijeva i pada jak snijeg. Snijeg je počeo padati i na Mosoru, a na vrhu Mosoru na Velikom kablu je nula stepeni Celzijevih.
Predstavnike nezadovoljnih proizvođača malina iz Srednjobosanskog kantona koji su protestovali ispred sjedišta kompanije otkupljivača u Sarajevu te se organizirano pojavili i pred zgradom Vlade FBiH u Sarajevu, primili su jučer na razgovor pomoćnici federalnog ministra poljoprivrede.
Kako je saopćeno iz resornom ministarstva, izražena je podrška nastojanjima proizvođača da ostvare svoja prava na naknade za isporučene količine maline od ovlaštenog otkupljivača, već su podnijete i određene prijave nadležnim organima.
Sastanak proizvođača malina s predstavnicima resornog ministarstva (Foto: FMPVŠ)
“U konkretnom slučaju u pitanju su obligacioni odnosi koje rješavaju nadležni organi i u tom procesu ovo Ministarstvo nema nadležnosti, ali će u okviru svojih mogućnosti pružiti neophodnu podršku“, saopćeno je iz FMPVŠ.
Prema riječima Ismeta Grizića, jednog od organizatora okupljenih proizvođača, malinari očekuju da nadležni organi što prije riješe ovaj slučaj s obzirom da već osam godina uspješno posluju u oblasti malinarstva.
“Zadovoljni smo sastankom, posebno s informacijom da će novim programom biti razmotrena mogućnost uskraćivanja novčanih podrški onim otkupljivačima koji ne izmire obaveze prema proizvođačima”, kazao je Grizić.
U prostorijama Prve osnovne škole Donji Vakuf održano je općinsko takmičenje iz fizike. Takmičili su se učenici osmih i devetih razreda iz četiri škole na nivou općine.
Na kantonalno takmičenje plasirali su se:
OSMI RAZRED
1. Vrco Faris (“Treća osnovna škola” Oborci)
2. Jusić Nedžma (“Treća osnovna škola” Oborci)
3. Mukanović Lamija (“Prva osnovna škola” Donji Vakuf)
DEVETI RAZRED
1.Begović Mirza (“Prva osnovna škola” Donji Vakuf)
2.Habib Džejla (“Prva osnovna škola” Donji Vakuf)
3.Šeho Samra (“Prva osnovna škola” Donji Vakuf)
Čestitamo svim učesnicima, a prvoplasiranim učenicima kao i njihovim mentorima koji su ostvarili plasman na kantonalno takmičenje želimo mnogo uspjeha.
