Author: admin

  • Saobraća se po suhom i mjestimično vlažnom kolovozu

    Saobraća se po suhom i mjestimično vlažnom kolovozu

    Na putevima u Bosni i Hercegovini saobraća se po suhom i mjestimično vlažnom kolovozu, a upozoravamo na učestale odrone na brojnim dionicama.

    Na magistralnom putu Sarajevo-Foča, dionici Dobro Polje-Miljevina, vozila saobraćaju usporeno, jednom trakom.

    Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača vozila do 12 tona ukupne dozvoljene mase saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 12 tona saobraćaj obustavljen.

    Za danas je najavljen početak sanacionih radova na magistralnom putu M-5 u Sarajevu (tranzit, na dijelu od Bistrika prema Vracama), zbog čega će se svakog radnog dana od 08 do 17 sati saobraćati jednom trakom, naizmjeničnim propuštanjem vozila.

    Zbog radova na mostu na ulazu u Sanski Most iz pravca Ključa, kod Vodenog parka, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilazni pravac.

    U toku su i radovi na ulazu u Neum (Stolac-Neum) zbog čega je saobraćaj obustavljen i preusmjeren na postojeću obilaznicu (Dubrovačka ulica).

    U mjestu Kraševo, na magistralnom putu Jelah-Doboj u toku su radovi na izgradnji kružnog toka. Svakog dana (osim nedjelje) od 07 do 17 sati vozila saobraćaju usporeno, jednom trakom.

    Radovi se izvode i na magistralnim putevima: Travnik-Donji Vakuf (Komar), Jablanica-Potoci (Donja Jablanica), Tarčin-Raštelica, Čevljanovići-Nišići, Grude-Vitina i Bijeljina-Rača, kao i na kružnom toku na ulazu u Bosansku Gradišku. Na mjestima izvođenja radova postavljena je privremena saobraćajna signalizacija čije poštivanje je obavezno.

    Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.

  • Koliko je nezaposlenih osoba u Federaciji BiH?

    Koliko je nezaposlenih osoba u Federaciji BiH?

    U 2023. godini u FBiH bilo je 1.845.000 radno sposobnog stanovništva od kojih je 896.000 ekonomski aktivno ili 48,5 posto, a 950.000 osoba je izvan radne snage ili 51,5 posto.

    Od ukupnog radno sposobnog stanovništva 762.000 je bilo zaposleno ili 41,3 posto, a 134.000 nezaposleno ili 7,2 posto.

    U strukturi aktivnog stanovništva 554.000 su muškarci ili 61,8 posto, a 342.000 su žene ili 38,2 posto, dok su u strukturi osoba izvan radne snage 346.000 muškarci ili 36,4 posto, a 604.000  žene ili 63,6 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

    U strukturi zaposlenih osoba 486.000 ili 63,8 posto su muškarci dok su 276.000 ili 36,2 posto žene. Od ukupnog broja nezaposlenih osoba 68.000 ili 51,0 posto su muškarci, a 66.000 ili 49,0 posto su žene.

    U 2023. godini stopa aktivnosti bila je 48,5 posto, stopa zaposlenosti 41,3 posto i stopa nezaposlenosti 15,0 posto.

    Posmatrano prema spolu skoro dva puta je više aktivnih muškaraca u odnosu na broj aktivnih žena. Stopa aktivnosti muškaraca bila je 61,6 posto dok je stopa aktivnosti žena 36,1 posto.

    Isto se odnosi i na stopu zaposlenosti koja je za muškarce bila 54,0 posto, a za žene 29,2 posto. Stopa nezaposlenosti za muškarce bila je 12,4 posto, a za žene 19,2 posto.

  • Jedina beba u gradu sa najstarijim stanovništvom u BiH

    Jedina beba u gradu sa najstarijim stanovništvom u BiH

    Bosansko Grahovo je jedna od najnerazvijenijih općina u Bosni i Hercegovini. Prema posljednjem popisu, ima „najstarije“ stanovništvo. Prosječna dob blizu 1.200 stanovnika ove općine je 52 godine. Prošle godine ovdje je rođena samo jedna beba, a jedina osnovna škola ima samo četiri prvačića.

    Mirela Šahman majka je jedine bebe rođene prošle godine u Bosanskom Grahovu. Rodom je iz Tešnja. U Bosanskom Grahovu živi skoro tri godine.

    “Imam sina starijeg dvije i po godine, Safeta, i Benjamina koji je rođen prošle godine. Ne radim nigdje, domaćica sam. Suprug radi tu na tresetu gore, gdje se pravi zemlja, humus. Već dugo godina, 17 godina već je tu. Ima skromnu, dobru platu, živimo od plate, normalno sve”, priča Šahman koja se ne žali što je ostala bez ikakvog poticaja kao majka dvoje male djece u općini čije je stanovništvo sve starije, po posljednjem popisu najstarije u Bosni i Hercegovini.

    “Ja kao nezaposlena porodilja, pošto nemam neki boravak po njihovom zakonu od tri godine, nisam ostvarila pravo na porodiljsko ni za Safeta ni za Benjamina, niti sam dobila pomoć od opštine. Ništa znači”, ističe majka dva dječaka.

    Poticaj od 500 maraka općina isplaćuje porodiljama koje su najmanje tri godine prijavljene u ovom gradu.

    “Nažalost, ja zaista ne mogu da mijenjam odluku”, poručuje načelnik Bosanskog Grahova, Uroš Đuran.

     

    N1

  • Održana 30. redovna sjednica Općinskog vijeća

    Održana 30. redovna sjednica Općinskog vijeća

    Danas je u Velikoj sali zgrade Općine Donji Vakuf održana 30. redovna sjednica Općinskog vijeća Donji Vakuf.

    Na samom početku sjednice vijećnici su imali priliku da postavljaju vijećnička pitanja i inicijative.

    Vijećnik Naroda i Pravde Smajić Husmir prvi je pristupio govornici, te je uputio dva vjećnička pitanja.

    Poturović Admir vijećnik kluba SDP uputio je jedno pitanje vezano za rad općinskog komunalnog inspektora, tačnije šta je urađeno u protekloj godini po pitanju zatvaranja, sanacije i suzbijanja otvaranja novih divljih deponija otpada. Također Poturović je ispred kluba SDP – a uputio i inicijativu vezanu za rad komunalnog inspektora. Naime klub vjećnika SDP zatražio je od komunalnog inspektora da obiđe teren, utvrdi broj divljih deponija te na osnovu evidentiranog napravi izvještaj i predloži mjere kako bi se smanjio broj istih.

    Nakon vijećničkih pitanja i inicijativa, pristupilo se usvajanju Zapisnika sa prethodne sjednice te usvajanje Dnevnog reda za današnju sjednicu, što je jednoglasno i usvojeno. Dnevni red je prilikom usvajanja dopunjen sa još jednom tačkom, a to je Odluka o pristupanju izradi izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Donji Vakuf 2014 – 2034. godine. Vijećnici su jednoglasno prihvatili dodatnu tačku Dnevnog reda.

    1. Program obilježavanja praznika i značajnijih datuma Općine Donji Vakuf, dobio je jednoglasnu podršku vijećnika.

    2. Izjveštaj o radu Općinskog pravobranilaštva Donji Vakuf za period 01. januara. 2023. do 31. decembara. 2023. godine, usvojen je sa 17 glasova ZA, te 2 SUZDRŽANA.

    3. Izvještaj o radu i poslovanju JU Centar za socijalni rad Donji Vakuf za 2023. godinu i Program rada i finansijski plan JU Centar za socijalni rad Donji Vakuf za 2024. godinu, dobio je jednoglasnu podršku vijećnika.

    4. Izvještaj o radu i poslovanju Vatrogasnog društva Donji Vakuf za 2023. godinu, usvojen je jednoglasno.

    5. Izvještaj o radu Općinske izborne komisije Donji Vakuf za 2023. godinu, također je dobio jednoglasnu podršku vijećnika.

    6. Informacija o radu Biroa za zapošljavanje Donji Vakuf za 2023. godinu, jednoglasno je usvojena.

    7. Informacija o stanju zaštite od požara i vatrogastva na području Općine Donji Vakuf, dobila je jednoglasnu podršku.

    8. Informacija o stanju korištenja javnih površina i poslovnih prostorija u vlasništvu Općine Donji Vakuf, usvojena je sa 17 glasova ZA i 2 SUZDRŽANA.

    9. Odluka o pristupanju izradi izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Donji Vakuf 2014 – 2034. godine, dobila je većinsku podršku vijećnika.

  • Taste Atlas objavio listu: Ovo je deset najpopularnijih jela u BiH

    Taste Atlas objavio listu: Ovo je deset najpopularnijih jela u BiH

    Cijenjeni gastronomski portal TasteAtlas sadrži najpopularnija domaća jela iz svake zemlje na svijetu, čime želi promicati kulturu “jedenja lokalno”, ali i informiranja putnika, gastronoma te svih onih željnih isprobavanja nečega autohtonog.

    Nedavno, TasteAtlas objavio je novu listu najpopularnijih jela iz brojnih država svijeta. Također, BiH se našla na listi sa najnovijom listom popularnih jela iz naše zemlje.

    Očekivano, na prvom mjestu je burek. Kako se navodi na sajtu TasteAtlasa, uprkos turskim korijenima burek je “izrastao” u ponosni dragulj bh. kuhinje.

    “Iako lokalno stanovništvo kaže da se burek može praviti samo s mesom, slično jelo se pojavljuje i sa različitim filovima”, navoedi Taste Atlas u opisu.

    Drugo mjesto su ćevapi, dok se na trećem mjestu nalazi sač. Četvrto mjesto pripada opet piti, ovaj put zeljanici. Peto mjesto prema TasteAtlasu je rezervisano za tufahiju, desertu koji je omiljen mnogima.

    Potom slijede kadaif, sirnica, livanjski sir, gurabija i na samom kraju buranija.

  • Orban u četvrtak u službenoj posjeti BiH

    Orban u četvrtak u službenoj posjeti BiH

    Premijer Mađarske Viktor Orban doputovat će u četvrtak, 4. aprila, u službenu posjetu Bosni i Hercegovini, potvrđeno je u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

    Ranije je Radio Slobodna Evropa, pozivajući se na izvore u Vijeću ministara BiH, javio da će Orbana sarajevskom aerodromu trebao dočekati Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

    Nakon toga će uslijediti razgovori mađarske delegacije sa Borjanom Krišto, predsjedavajućom Vijeća ministara BiH.

    Prethodno je 28. marta Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, najavio dolazak Orbana u dvodnevnu posjetu RS. Naveo je i da će Orbanu tom prilikom biti uručeno odlikovanje Orden RS na ogrlici. Mađarski premijer nije prisustvovao proslavi 9. januara, neustavnog Dana RS, tokom koje ga je Dodik odlikovao.

    Kako Slobodna Evropa neslužbeno saznaje, Orban će nakon Sarajeva otići u Banjaluku.

     

     

  • Zeničani oduševili Tajvanca: ‘Reakcija ljudi je nešto što mi je izazvalo toplinu oko srca’

    Zeničani oduševili Tajvanca: ‘Reakcija ljudi je nešto što mi je izazvalo toplinu oko srca’

    Tajvanac Steve Lin već duže vrijeme privlači pažnju bosanskohercegovačke javnosti.

    Ovaj mladić je napustio svoje radno mjesto u IT industriji kako bi postao ulični svirač. On je često viđen na Ferhadiji, ali i u drugim gradovima u Bosni i hercegovini.

    Steve Lin je svirao i u drugim europskim gradovima, ali ne trudi se da sakrije svoje simpatije i oduševljenje Bosnom i Hercegovinom i njenim građanima.

    Tako je u ponedjeljak uvečer, 1. aprila, Tajvanac odlučio da posjeti Zenicu i da tamo uljepša večer građanima.

    Kao i obično, Steve je svirao dok njegov nastup nije prekinuo jak vjetar koji je odnio njegovu futrolu za gitaru i sav novac koji su mu ostavili oduševljeni Zeničani.

    To bi za njega mogao da bude veliki problem jer je mogao da ostane bez svog novca da mu građani nisu priskočili u pomoć i pokupili novac koji se razletio po trgu i vratili mu sve do zadnjeg feninga.

    “Jak vjetar je odjednom otpuhao sve moje napojnice. Ali, reakcija ljudi je nešto što mi je izazvalo toplinu oko srca. Hvala Bosanci!” objavio je oduševljeni Tajvanac.

     

    radiosarajevo

  • Mlaći i Cikotiću počelo suđenje za zločine nad zarobljenicima u Bugojnu

    Mlaći i Cikotiću počelo suđenje za zločine nad zarobljenicima u Bugojnu

    Čitanjem optužnice i uvodnom riječi Državnog tužilaštva počelo je suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću za zločine nad ratnim zarobljenicima počinjene na području Bugojna 1993. godine.

    Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, a Cikotić kao komandant Operativne grupe Zapad Armije BiH.

    Mlaćo se tereti da je naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, zahtijevajući da se napravi spisak 23 do 26 ekstremnih zarobljenika koji će biti likvidirani. Kako se navodi u optužnici, Vojna policija 307. brigade odvela je grupu zarobljenika prvo u prostorije “BH banke”, gdje su mučeni i premlaćivani, usljed čega su trojica preminula, a ostali su odvedeni na planinu Rostovo, gdje su ubijeni u oktobru 1993. godine.

    – Dževad Mlaćo naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremni izdvoje i odvedu na posebnu lokaciju, u prostorije motela na Rostovu, koju je lično odredio i na koju je, u periodu kada su zarobljenici premlaćivani i ubijani, dolazio – navodi se u optužnici.

    Dodaje se da je od premlaćivanja jedan zarobljenik na Rostovu preminuo, a jedan je uspio pobjeći prilikom transporta do motela, dok su ostali ubijeni iz vatrenog oružja. Posmrtni ostaci većine nikada nisu pronađeni.

    Tužilac Mladen Vukojičić ukazao je u uvodnoj riječi na lični dnevnik optuženog, u kojem se navodi: “Zvanično: Ne smijemo imati civilnih zarobljenika, tajno – ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira.” Dodao je da je u zabilješkama iz avgusta 1993. navedeno da se ekstremni izdvoje i unište, te da se nikom ne prijavljuju.

    Prema optužnici, Mlaćo je zaustavio transport zarobljenika u Zenicu zbog navodno sigurnosnih i tehničkih razloga.

    Vukojičić je kazao da su Ratno predsjedništvo i Mlaćo donosili odluke koje prevazilaze njihova ovlaštenja i prekomjerno utjecali na rad službe vojne sigurnosti.

    – Predsjednik Ratnog predsjedništva nije ovlašten da izdaje naloge bilo kom pripadniku vojnih organa – rekao je tužilac ukazujući na izjavu svjedoka da se “ništa nije moglo” bez Mlaće.

    Cikotića optužnica tereti da nije spriječio podređene pripadnike 307. brigade da počine krivična djela, kao i da je propustio da preduzme mjere zbog mučenja i ubistava ratnih zarobljenika. Vukojičić je ukazao na nekoliko dokumenata na osnovu kojih je Cikotić znao da postoji problem sa zarobljenicima, a među kojima je i naredba komandanta Trećeg korpusa da se zarobljenici prebace u Zenicu.

    – Svakom komandantu ovo bi bila više nego alarmantna situacija da provjeri šta se dešava – kazao je tužilac.

    Optužnica tereti Cikotića i da je od septembra do decembra 1993. izdavao naredbe podređenim pripadnicima 307. brigade da zatvorenike hrvatske nacionalnosti odvode na prinudne radove na prve borbene linije, gdje su kopali rovove i bili korišteni kao “živi štit”. Prilikom radova, kako se navodi, tri zatvorenika su smrtno stradala, a nekoliko ih je ranjeno.

    Odbrane su navele da u ovoj fazi neće iznositi uvodne riječi. Braniteljica Edina Rešidović je napomenula da je protiv Cikotića vođena istraga od 2006. do 2018. a da je ova optužnica podignuta na istim osnovama.

    Saslušanje prvih svjedoka zakazano je za 26. april, piše Detektor.

  • Statistika sve poraznija: BiH za deset godina ostala bez skoro 40.000 studenata

    Statistika sve poraznija: BiH za deset godina ostala bez skoro 40.000 studenata

    Broj studenata u BiH iz godine u godinu drastično se smanjuje. Tako su, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku (FZS), u zimskom semestru akademske 2023./2024. godine na visokoškolske ustanove upisana ukupno 50.354 studenta, što je za 6,1 posto, odnosno za 3.264 manje u odnosu na prethodnu godinu.

    Iako tačan broj upisanih studenata u cijeloj BiH za ovu akademsku godinu zvanično još nije poznat niti su podaci za RS objavljeni na stranici Republičkog zavoda za statistiku, uvidom u dosadašnje pokazatelje dolazi se do zastrašujućih podataka o tome da je BiH za desetogodišnji period, do sada, izgubila skoro 40.000 studenata.

    U akademskoj 2012./2013. godini u BiH je, prema statističkim pokazateljima, bio 117.321 student, od čega je u FBiH 72.601. U protekloj akademskoj godini BiH je imala 77.644 studenta, a od tog broja 53.618 ih je s prostora FBiH.

    Podaci su još šokantniji ako se zna da je akademske 2010./2011. godine BiH imala 120.920 studenata. Ta godina drži rekord po broju studenata, čiji je broj otad smanjen za skoro 44.000.

    Kakav je negativni trend kretanja broja studenata, pogotovo onih koji upisuju prvi put prvu godinu studija, vidljivo je iz jedne od dostupnih analiza koje je radila Agencija za visoko obrazovanje BiH. Tako je broj tih studenata u 2015./2016. godini iznosio 23.310, a dvije godine poslije pao je za čak 18 posto!

    Kako se smanjuje broj studenata u FBiH, govori podatak da su u 2022. diplomirala 10.374 studenta, što je za 10,1 posto ili za 1.163 studenta manje u odnosu na 2021. godinu.

    Pad broja studenata posebno je izražen u 2021./2022., kada je, prema podacima FZS-a, u zimskom semestru upisano ukupno 53.105 studenata, što je za 8,5 posto, odnosno za 4.952 manje u odnosu na prethodnu akademsku godinu.

    Ipak, posebno dramatičan pad broja upisanih studenata u FBiH dogodio se u zimskom semestru akademske godine 2019./2020., kada je u visokoškolske ustanove upisano ukupno 55.914 studenata, što je za 10,23 posto ili 6.371 manje u odnosu na prethodnu akademsku godinu.

    Zanimljivo je da, kao i u slučaju osnovnog obrazovanja, dok opada broj studenata, raste broj nastavnog kadra. Također, u isto vrijeme izdvaja se i sve više novca za visoko obrazovanje.

  • Rifat Karić iz Busovače pješke krenuo na hadž: Trenutno sam u Turskoj i postim svaki dan

    Rifat Karić iz Busovače pješke krenuo na hadž: Trenutno sam u Turskoj i postim svaki dan

    Rifat Karić iz Busovače prije nešto više od mjesec dana krenuo je pješke put Mekke. Put dug blizu 5.000 kilometara je njegov dugogodišnji plan, a za Klix.ba je ispričao kako je sve krenulo.

    Prije 19 godina, davne 2005. godine Karić je kao vozač autobusa prevozio hadžije iz Bugojna u Mekku i nazad. Upravo tada stvorila se želja i nijjet (namjera) da isti taj put prođe pješke. Iako je to htio učiniti dosta ranije, ova godina je, nakon dugogodišnjeg rada, godina kada je sve napustio i krenuo ka svetom mjestu muslimana.

    “Sve je to bilo sanjarenje dok nisam na Facebooku vidio da je Senad Hadžić iz Banovića krenuo pješke u Mekku da obavi hadždž. S obzirom na to da me ta vijest iznenadila, a on je već stigao na Pester, to je bilo 2012. godine, kada sam i sam odlučio krenuti. Međutim, rat u Siriji se dogodio i morao sam odgoditi polazak. Kada sam ponovo na Facebooku vidio čovjek krenuo prošle godine iz Austrije, ja sam odmah u sebi zanijetio da krećem 1. januara. Ali, 2024. donese rat z Gazi i zbog toga je moj polazak bio upitan i neizvjestan”, govori nam Karić.

     

    Ističe da o njegovom polasku u februaru prema Mekki niko nije znao. Samo je krenuo.

    “Radeći kao vozač, dok sam na pauzi, planirao sam sve od rute kretanja do potrebnih stvari i opreme i po malo kupovao po čitavoj Evropi na što sam naišao. Kao dugogodišnji planinar, znam šta mi treba. Najosnovniji dio opreme je ranac i cipele, ono ostalo se kupuje i u putu jer se ne može sve nositi. Tu nisam imao problema, a i kondicijski sam spreman. Guglajući rutu, a to sam usavršio radeći poslove vozača, odredio sam rutu s ukupnom kilometražom, ali to nije zvanično jer i dalje su ratna dejstva pa sam to ostavio da korigujem po potrebi gdje do sada hvala Allahu ide bez ikakvih problema”, dodaje u razgovoru za Klix.ba naš sagovornik.

    Njegova ruta započela je u Busovači, a zatim je posjetio Sarajevo, Sandžak, Kosovo, Makedoniju, Grčku i Tursku, dok su pred njim Sirija, Jordan, Saudijska Arabija, Medina i Mekka čime završava put dug oko 5.200 kilometara.

    U međuvremenu je spoznao da kroz Kosovo ne može proći jer nije imao vizu, zbog čega je tranzitovan, a Siriju će zbog nesigurnosti preletjeti avionom.

    Trenutno je prešao oko 1.400 kilometara, a dnevno prelazi oko 40 kilometara što će kako kaže biti dovoljno do kraja, da bi stigao na vrijeme.

    Svoje pješačenje će završiti u Medini, a tokom pohoda zadesio ga je i mjesec ramazan te posti od prvog dana.

     

    “Ulaskom u Tursku počeo je ramazanski post, hvala Allahu, do sada postim od prvog dana bez opterećenja i lagodno podnosim. Samim tim i zdravstveno stanje mi je hvala Allahu stabilno i pored toga što za mjesec i pol navršavam 67 godina. Nadan se, uz Allahovo određenje, da će i u buduće biti stabilno. Do kraja Turske ostalo je oko 600 km, što je pola puta”, kazao je naš sagovornik.

    Gdje god da je došao, imao je podršku ljudi koji su ga pomogli na njegovom putu, a jedan od imama turske džamije napisao mu je i poruku koja mu je otvorila brojna vrata na putu kroz Tursku.

    “Nadam se da će ostatak puta još bolje ići jer što više prelazim, sve sam čvršći, zahvaljujući upravo nijjetu koji je u pitanju, a to je posjeta najsvetijem mjestu na dunjaluku čemu se i radujem, a ta radost se ne može opisati”, pojašnjava Karić

    Na kraju je istakao da l je velika čast doživjeti i upustiti se u ovaj ni malo lagan projekat, ali da vjeruje da će uspjeti te da se ne može platiti stečeno iskustvo.

    “Ja sam u sebe bio siguran i odlučio sam uz Allahovu milost krenuti na put i obavit svoj iskreni nijjet sa završnicom na Arefatu i posljednjem tavafu oko Bejtullaha”, zaključio je Karić.

     

    klix