Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje za ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Sud u Hagu tereti Putina za ratne zločine počinjene u Ukrajini.
Kako navodi Reuters, MKS je izdao nalog za Putinovo hapšenje pod sumnjom za nezakonitu deportaciju djece i nezakonito prebacivanje ljudi sa teritorije Ukrajine u Rusku Federaciju.
Ranije ove sedmice je Reuters izvijestio da se očekuje da će sud izdati naloge, prve u istrazi o sukobu u Ukrajini.
Sud je također izdao nalog za hapšenje Marije Aleksejevne Lvova-Belove, ruske komesarke za prava djece, po istim optužbama.
Iz Treće OŠ Oborci obavještavaju roditelje djece – polaznika PREDŠKOLE,da će se ljekarski pregled djece obaviti ,dana 20.marta ( ponedjeljak) 2023.g. u JU Dom zdravlja D.Vakuf s početkom od 07.00 sati.
Na ljekarski pregled obavezno imati zdravstvenu knjižicu djeteta.
O terminu roditeljskog sastanka , bit će te neposredno obaviješteni putem telefona.
Otac (28) iz okolice Bjelovara (Hrvatska) proglašen je krivim i osuđen zbog teške ozljede 9-godišnjeg sina kojeg je ljetos pregazio auto.
Ovih dana donesena je pravomoćna presuda prema kojoj je otac tog dana u julu na uzbrdici poljsko-šumskog puta parkirao auto, ostavio ga otključanog, neosiguranog i dostupnog maloljetnoj djeci.
Pokraj auta je u tom trenutku bilo petero njegove djece u dobi od 1, 3, 5, 8 i 9 godina. Petogodišnji dječak ušao je u auto te izbacio mjenjač iz brzine.
Vozilo je krenulo unazad u kojem trenutku se iza vozila nalazio njegov sin (9), pri čemu ga je vozilo srušilo na tlo i prešlo kotačima preko njegovih nogu.
Dijete je zadobilo tešku tjelesnu ozljedu u vidu obostranog prijeloma dijafiza bedrenih kostiju, ogrebotina kože stražnje strane prsne stijenke s desne strane, lacerokontuzne rane supraklavikularne regije desno, ogrebotine kože lica i krvarenje iz nosa.
-Dakle, općeopasnom radnjom izazvao je opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena teška tjelesna ozljeda, čime je počinio teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti – piše u presudi.
Otac je dobio 11 mjeseci zatvorske kazne, ali kazna mu je zamijenjena radom za opće dobro. Presuda je pravomoćna pa se otac na nju ne može žaliti, prenosi Index.hr.
Proteklih dana u našoj zemlji vladalo je promjenjivo vrijeme. Bilo je i ugodnih toplih dana, ali i onih ne tako ugodnih sa kišom, pa i sa snijegom.
Ipak, ako je suditi prema prognozi meteorologa Nedima Sladića, za vikend nas ipak očekuje lijepo vrijeme sa nešto višim temperaturama.
– Uživajte u sunčanom i ugodnom martovskom vikendu uz nešto oblaka tokom nedjelje, po mogućnosti uz što manje rada te što više boravka na otvorenom! I da, neka vas ovih jutarnjih -3 ºC ne zavaraju – topao zrak pristiže po visini s jugozapada pa ćemo uskoro tokom dana ponovo biti bliže 20 ºC nego 15 ºC, objavio je Sladić na svom Facebook profilu.
Koordinacija boračkih udruženja Armije Republike Bosne i Hercegovine iz Viteza tvrdi kako je u prigradskom naselju ovog grada, nazvanom poslije rata Buhine kuće, jučer započeto sa, kako navode, nelegalnom gradnjom spomen-obilježja žrtvama hrvatske nacionalnosti stradalim u takozvanom Domovinskom ratu.
Dodaju da za ovu gradnju nema neophodnih dozvola i saglasnosti, kako općinskih, tako i Federalnih organa.
– Parcela na kojoj se započela nelegalna izgradnja je 3538/2 katasterske općine Počulica i nalazi se neposredno uz magistralnu cestu M5 na izlazu, odnosno ulazu u grad Vitez – pojasnili su te dodali:
– Zahtjevamo od nadležnih općinskih, kantonalnih i Federalnih inspekcijskih oragana da se hitno reaguje i radovi zabrane do rješavanja zakonom propisane dokumentacije.
Smatraju da se bez javne rasprave ne smije dozvoliti gradnja ničijih vjerskih i nacionalnih obilježja a pogotovo uz glavne saobraćajnice koje označavaju mjesto, naselje ili grad u koji se dolazi, odnosno iz kojeg se odlazi.
– U tom dijelu općine je, nažalost, u borbenim dejstvima, bilo mrtvih na obje zaraćene strane i nikakva jednostrana rješenja niti su poželjna, niti donose pozitivnu klimu u relaksaciji međunacionalnih odnosa i zbližavanja naroda koji žive na tim prostorima – naveli su.
Kako dodaju, uz saopćenje javnosti i javno pozivanje inspekcijskih organa da zaustave radove, uputit će i dopise svim relevatnim državnim organima i institucijama, jer se, ističu, ne mogu pomiriti da uvijek jedni te isti rade šta i kako žele u ovoj općini, “bez obaziranja na to koga i kako povređuju i koliko bola nanose porodicama žrtava sela Ahmići, koje se nalazi u neposrednoj blizini mjesta izgradnje”.
Najbrojnija donjovakufska osnovna škola, večeras će se imati priliku predstaviti u okviru manifestacije ” U susret proljeću”.
Prva OŠ Donji Vakuf, nastavnici i osnovci, učenici od I do IX razreda, pokazat će šta su to spremali i kroz šarenilo boja, veselim osmjesima i poučnim recitacijama, predstavit se donjovakufskoj publici.
Priredba osnovaca Prve OŠ Donji Vakuf je, večeras od 18,30 minuta u prostorijama Doma Kulture u Donjem Vakufu.
Finalno veče manifestacije “ U susret proljeću” je 20. marta u ponedjeljak.
Kao kruna ove manifestacije bit će nastup KUD Nakib Abdagić Kiban i članova Gradske biblioteke Donji Vakuf, na Baginoj strani od 14 sati, i to 21. marta na prvi dan proljeća, kojeg Donjovakufljani tradicionalno obilježavaju na Baginoj strani.
Manifestaciju ”U susret proljeću” organizuje Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf, pod pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK.
Ljubitelj životinja Muhammed Vattar i njegovi prijatelji iz Halepa liječe desetine mačaka i pasa povrijeđenih u područjima pogođenim zemljotresom u provinciji Idlib na sjeverozapadu Sirije.
U zemljotresima koji su 6. februara pogodili Tursku i Siriju poginule su desetine hiljada ljudi, a uništen je i oštećen veliki broj stambenih objekata.
Povrijeđen je i veliki broj životinja na područjima pogođenim zemljotresima.
Muhammed Vattar, osnivač je Udruženja “Ernesto’s Sanctuary for Cats” koje brine o mačkama i psima koji su povrijeđeni u zemljotresu.
Vattar je osnovao i tim za traženje i spašavanje životinja ispod ruševina u sirijskom Idlibu i Halepu.
Vattar i njegovi prijatelji iz Halepa spasili su desetine životinja ispod ruševina, nakon čega su ih liječili.
U udruženju se nalazi oko 2.200 različitih životinja, uključujući 2.000 mačaka i 33 psa.
“Spasili smo 60 mačaka i deset pasa iz ruševina. Povrijeđene životinje kao što su krave, ovce i konji liječili smo u štali”, rekao je Vattar.
Ahmed Jusuf, koji radi kao veterinar u udruženju, rekao je da su s ulice spasili životinje koje su bile na područjima pogođenim zemljotresima.
Neke životinje su bile toliko povrijeđene da su im morali amputirati neke dijelove, nakon čega su im stavili proteze.
“Pravimo metalne šape za zgniječene šape pasa“, rekao je Jusuf.
Ovog vikenda, u okviru Prvenstva BiH, KK Promo Donji Vakuf ugostit će nekadašnjeg evropskog prvaka, najslavniju košarkašku ekipu naše zemlje, KK “Bosna” Sarajevo. Za razliku od nekih prethodnih godina, u ovoj sezoni “Bosna” je počela da podsjeća na dane stare slave.
Utakmica, KK Promo KK Bosna Sarajevo odigrava se na parketu Sportske dvorane Donji vakuf u subotu, 18. Marata od 18 sati.
Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara 2023. godine iznosili su 21,87 milijardi maraka i u odnosu na decembar 2022. godine, zabilježeno je smanjenje od 198,3 miliona maraka, ili 0,9 posto, podaci su Centralne banke Bosne i Hercegovine.
– Pad kreditnog rasta registriran je kod svih sektora. Stanovništvo za 7,6 miliona maraka (0,1 posto), nefinansijska javna poduzeća za 29,9 miliona (4,8 posto), privatna preduzeća za 136,4 miliona (1, 5 posto), vladine institucije za 9,7 miliona (0,9 posto) i ostali domaći sektori za 14,6 miliona maraka (7,9 posto) – navodi se u komentaru monetarnih kretanja za januar 2023. godine Centralne banke BiH.
Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2023. godine iznosila je 4,5 posto, nominalno 935,1 miliona maraka.
Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 571,8 miliona maraka (5,5 posto), privatnih poduzeća za 323,7 miliona (3,7 posto), nefinansijskih javnih preduzeća za 89,9 miliona (17,7 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 2,1 milion maraka (1,2 posto).
Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrirano je kod vladinih institucija za 52,4 miliona KM (4,5 posto).
