Author: admin

Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo priveli su dvije osobe tokom istrage koja je provedena u slučaju smrti muškarca za kojeg je utvrđeno da je konzumirao drogu, potvrđeno je za portal “Avaza” iz izvora bliskog istrazi.

Bili u komuni
Prava drama odvijala se četvrtak navečer u jednoj kući u Vogošći čiji je vlasnik ovisnik koji se nedavno vratio iz komune – jednog od centara za liječenje ovisnosti o narkoticima i alkoholu.

On je u svom stanu ugostio dvoje poznanika, djevojku i mladića koji su također bili ovisnici i liječili se u komunama.

Kako nam je potvrđeno, mladić i djevojka su se u stanu fiksali heroinom.

Oboje su u jednom momentu pali u komu. Vlasnik stana, koji je tu noć konzumirao samo alkohol, u panici je nazvao Hitnu pomoć.

Za mladića je već bilo kasno, a djevojka se uspjela probuditi iz kome i trenutno se osjeća dobro.

Slučaj je prijavljen policiji koja je obavila uviđaj.

Vlasnik kuće priveden je zbog posjedovanja i omogućavanja mladiću i djevojci uživanja opojnih droga. Kako nam je potvrđeno, privedena je i djevojka zbog droge, ali i sumnje da je sebi i nastradalom ubrizgavala drogu.

Opasna droga
Oboje će nakon kriminalističke obrade biti predati u nadležnost postupajućem tužiocu Tužilaštva Kantona Sarajevo.
U prvi mah činilo se da je riječ predoziranju, ali su istražitelji utvrdili da je riječ o takozvanoj prljavoj drogi, odnosno o heroinu koji je miješan s drugim supstancama i koji je izuzetno opasan te može odmah izazvati smrt.
Uviđaju je prisustvovao i sudski vještak medicinske struke, koji je utvrdio da na tijelu mladića nema ništa sumnjivo.

Advokat na saslušanju
Sarajevski advokat Omar Mehmedbašić potvrdio nam je da su muškarac i djevojka privedeni zbog posjedovanja i omogućavanja uživanja droge.

Advokat je prisustvovao njihovom salušanju u policiji.

 

avaz

Članovi Nezavisne komisije saznali od zatvorenika da svaki dan od 16.30 do 20.30h imaju samo vruću vodu na slavini, te da pitke vode nemaju

Nezavisna komisija za praćenje uslova boravka u zavodima objavila je izvještaj za prošlu godinu u kojem su navedene određene neregularnosti u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija pritvora i drugih mjera BiH ili, kolokovijalno rečeno,u državnom zatvoru.

Naime, ova komisija je, kako navode, tokom čitave 2022. godine zaprimala pritužbe zatvorenika u niz kazneno-popravnih ustanova, a posebno iz navedenog zatvora. S tim u vezi lani je i organizirala više posjeta državnom zatvoru u Vojkovićima.

Jedan od problema ove institucije BiH jeste što zavodski stražari imaju veoma niske plaće u odnosu na entitetske zavodske stražare pa i stražare u drugim institucijama na državnom nivou, konstatovano je u izvještaju. Tako je nedavno pet zavodskih stražara napustilo pozicije i prešli su da rade u MUP-u KS.

 

Navodi zatvorenika E.B.

Komisija je, kako se navodi, između ostalog, razgovarala sa zatvorenikom E.B., koji je najduže u zatvoru od svih zatvorenika. Dok je odgajateljica navela da se radi o konfliktnom zatvoreniku koji ne može da prihvati autoritet te je stalno u sukobu sa stražarima, on je članovima Komisije ispričao da je nezadovoljan uslovima u državnom zatvoru, te da se prema njemu ponašaju nečovječno.

Naveo je da je 29 godina u zatvoru, te da nikada nije bio u lošijem psihičkom stanju, te je zahtijevao vraćanje u KPZ Zenica. Istaknuo je da u državnom zatvoru vlada diskriminacija na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, te da se svakodnevno krše vjerska prava zatvorenika. Kao primjer istakao je da svaki dan od 16.30 do 20.30 ima samo vruću vodu na slavini, te da pitke vode nemaju.

S tim u vezi Komisija je izdala preporuku Zavodu da voda za piće zatvorenicima bude stalno dostupna.

 

Državljanin Srbije

Prema navodima iz izvještaja, zatvorenik I. Ć. se obratio Nezavisnoj komisiji s navodima da ga zatvorski stražari psihički maltretiraju, a članovi ove komisije su od Uprave tražili izjašnjenje o tome. Uprava je navela da se radi o zatvoreniku s psihičkim problemima koji je tražio izmještanje u paviljon A. Kada mu to nije odobreno, kako su naveli, počeo je praviti probleme. Negirali su da je bilo maltretiranja.

Zatvorenik M. J. članovima Komisije je također iznio navode o uznemiravanju, no iz Uprave Zavod su naveli da za tako nešto nema dokaza. oN se dodatno žalio na loš tretman, te je naveo da je, budući da je državljanin Srbije, tražio izručenje, ali ga, prema njegovim navodima, u Srbiji ne žele.

Iz Nezavisne komisije su u zaključcima navela da je potrebno kontinuirano raditi na unapređenju tretmana zatvorenika i Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH, te da je potrebno povećati broj odgajatelja i zavodskih čuvara kao i osigurati njihovu stalnu edukaciju.

 

fokus

Građevinski radnici iz Bosne i Hercegovine sve češće odlaze raditi u zapadne ili susjedne zemlje gdje im je zarada mnogo veća, a zbog nedostatka radne snage građani u našoj zemlji na njihov angažman, ako imaju sreće, čekaju barem mjesec dana.

Radnici, koji su ostali u raditi u našoj zemlji, često se odluče raditi samostalno, a ne za poslodavca, kako bi im zarada bila veća, dok na zavodima za zapošljavanje ostvaruju zdravstveno osiguranje. Postoje i oni koji osmosatno radno vrijeme provedu u nekoj firmi, a ostatak dana rade samostalno, pažljivo birajući klijente.

Radeći samostalno, jedan keramičar iz Mostara svoj rad naplati najmanje 20 maraka po četvornom metru, a cijene su često i veće od toga, posebno ako je riječ o većim formatima pločica.

– Nekada ranije radilo se i za 10 maraka po četvornom metru, međutim cijene su dosta skočile. Biram posao, ne pristajem raditi svima koji me nazovu, a usluga se čeka barem mjesec dana, pa čak i dva – rekao je Feni keramičar iz Mostara.

Otkriva kako češće radi u Hrvatskoj gdje naplati najmanje 25 eura za četvorni metar.

– Kupci radije zovu samostalne radnike, jer angažiranje firme dođe ih skuplje. Ali nema ljudi koji bi radili, svi su otišli u Njemačku i u zapadne zemlje – smatra keramičar.

Koliko se isplati otići raditi u Njemačku provjerili smo s keramičarom iz Bosne i Hercegovine koji je trbuhom za kruhom svoju zemlju napustio prije dvije godine.

– U Njemačkoj, kada radim samostalno, naplatim minimalno 35 eura po četvornom metru. Ako je riječ o velikim formatima, cijena ide i to 100 eura. Onome tko radi samostalno i tko naplaćuje po četvornom metru isplati se otići vani. S druge strane, u njemačkim firmama keramičari zarade oko 20 eura bruto iznosa po satu, ali ne smijemo zaboraviti velike poreze – pojasnio je on.

Ističe kako se na keramičara u Njemačkoj čeka od mjesec dana pa čak i do pola godine, jer radnika uvijek nedostaje.

S druge strane, Mostarac koji je nedavno u potpunosti renovirao svoj dom Feni je kazao kako je na uslugu vodoinstalatera čekao barem deset dana, a dnevno ga je njegov posao koštao oko 80 maraka. Angažman električara čekao je najmanje 15 dana i njegovu uslugu za jedan dan platio je stotinu maraka.

 

Veliki broj majstora na zavodima

Radnika koji mogu raditi u građevinarstvu na evidenciji Službe za zapošljavanje Tuzlanske županije trenutno je oko 3.500. U tu brojku ubrajaju se, ne samo građevinski radnici poput zidara, tesara, stolara, građevinskih tehničara i inženjera, već i radnici iz metalske struke koji mogu raditi u građevinarstvu, poput bravara, zavarivača i limara.

– Građevinski radnici uvijek su traženi na tržištu rada. Trenutno nismo uočili da se formirao trend, odnosno da je neuobičajeno veća potražnja nego inače – istaknuli su.

Inače, kako navode iz ove Službe, za veću potražnju od ponude, odnosno za nesrazmjernu ponudu i potražnju, postoji više faktora, a najčešći su da osobe prijavljene na evidenciji ne odgovaraju uvjetima koje poslodavac traži, poput radnog iskustva, određene životne dobi i slično.

 

Također dodaju kako nije česta pojava da nezaposleni odbijaju poslove, ali ih ima.

Odbijanje poslova sve češće

Na Evidenciji nezaposlenih osoba Službe za zapošljavanje Županije Središnja Bosna (ŽSB) nalazi se 220 građevinskih radnika.

– Poslodavci navedene radnike u posljednje vrijeme traže češće nego ranije. Ipak, ponuđeni poslovi odbijaju se sve češće – kazao je Feni Miroslav Stapić, voditelj Odjela za statistiku, evidencije, posredovanje u zapošljavanju i informiranje Službe za zapošljavanje ŽSB-a.

Na evidenciji nezaposlenih osoba Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojske županije (ZDŽ) ukupno se nalazi 612 nezaposlenih građevinskih radnika, od čega su najbrojniji građevinski tehničari (334), zatim građevinski tehničari visokogradnje (108), rukovatelji građevinskim mašinama (86), građevinski inženjeri (38), monteri građevinskih elemenata (19), građevinski tehničari niskogradnje (16) itd.

Iz ove Službe za zapošljavanje su istaknuli kako su osobe koje se nalaze na evidenciji u procesu promjene poslodavca ili su neaktivne duže razdoblje zbog eventualno bolesti, starosti i slično, zbog čega je potražnja za građevinskim radnicima još uvijek velika. Ističu i to da su navedena zanimanja najčešća zanimanja za kojima je iskazana potreba.

 

Na birou samo zbog zdravstvenog osiguranja

Iako postoje osobe koje se prijavljuju na Zavod za zapošljavanje samo zbog zdravstvenog osiguranja, iz Službe za zapošljavanje ZDŽ-a su kazali kako većini osoba s navedenim zanimanjima to nije cilj.

U Bosansko-podrinjskoj županiji (BPŽ) nezaposleno je 12 keramičara, jedan vodoinstalater te sedam električara. Kroz zahtjeve za posredovanje, naglašava šefica Općinskih biroa rada Službe za zapošljavanje BPŽ-a Erna Muratspahić, već godinama postoji potražnja za građevinskim radnicima, kako od lokalnih poslodavaca, tako i od poslodavaca u regiji.

– Takva zanimanja deficitarna su u smislu da ih nemamo na evidenciji biroa rada u sastavu Službe, ili ih nemamo u mjeri koliko ih tržište rada traži ili pak nemaju stručne kompetencije koje poslodavci na tržištu rada traže – rekla je Muratspahić.

U njihovom slučaju, dodaje, radi se o nedostatku nezaposlenih osoba koja imaju kvalifikacije ili stručne kompetencije za obavljanje građevinskih poslova. Također, starosna struktura ponekad ne odgovara potrebama poslodavaca.

Muratspahić napominje kako su različiti motivi prijave na evidenciju nezaposlenih, a neki od njih su zdravstveno osiguranje i uvjerenje o nezaposlenosti s kojim ostvaruju različita prava, što opterećuje evidenciju i daje nerealnu sliku o broju onih koji traže posao.