Author: admin

Iz Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine potvrđeno je da je godišnji nivo inflacije u ovom bh. entitetu za mart niži od onog februarskog. Sličan scenarij predviđa se i za naredni mjesec. Kako će se trend odražavati u praksi, odnosno šta će to značiti za cijene proizvoda, naročito osnovnih životnih namirnica, koje ne prestaju rasti? Odgovore smo potražili u razgovoru sa Farukom Hadžićem, makroekonomskim analitičarom i univerzitetskim profesorom.

Hadžić je još prošlog mjeseca istaknuo očekivanje da će godišnji nivo inflacije u martu, a posebno u aprilu biti napokon niži, a što je u konačnici i potvrđeno iz Federalnog zavoda za statistiku, piše n1

U februaru je godišnji nivo inflacije u ovom entitetu iznosio 13 posto, u martu je spao na 10,2, dok će, prema očekivanju Hadžića, ova brojka za april spasti ispod 10 posto.

Ohrabrujući podaci, ali…

No, jesu li ovo nužno dobre vijesti za građane? Kakve brojke će nastaviti zaticati na policama u trgovinama?

“Ipak, bez obzira na godišnji niži nivo inflacije, cijene hrane su nastavile rasti, što sam također najavio početkom godine, za razliku od nekih kolega ekonomista, koji su prognozirali značajan pad cijene hrane već od početka ove godine. Cijene hrane su nastavile rasti i u martu kod nas u Bosni i Hercegovini, ali sporije u odnosu na prethodni period, što pokazuju i podaci u odnosu na bazni period. U konačnici, ovi podaci su ohrabrujući obzirom da cijene sporije rastu, ali isto tako pokazuju da je inflacija i dalje tu i da će se još zadržati tokom ove godine”, odgovara Hadžić.

Hadžić, ujedno, daje odgovor i na ono što građane mahom ponajviše zanima – može li se, barem u dijelu ponude, očekivati povratak na cijene približne onima kakve su plaćali prije nekoliko godina.

Generalni problem inlacije, pojasnio je, leži upravo u tome da se cijene uglavnom ne vraćaju na prethodni nivo.

“Ovdje treba napraviti razliku od cijena proizvoda koji ekstremno poskupe u kratkom roku zbog određenih tržišnih poremećaja poput suncokretovog ulja, kako je to bio slučaj prije godinu dana. Poslije toga došlo je smanjenja cijene, ali opet na kraju ta cijena je još uvijek daleko od one cijene koja je bila prije par godina”, naveo je.

Cijene nekih drugih proizvoda se neće vraćati na neki prethodni nivo jer smo se mi „prilagodili“ tim višim cijenama. Drugim riječima – tražili smo veće plate.

“Više puta sam navodio primjer frizerskih usluga, peciva u pekarama. Potrebno je samo historijski gledati koliko su te cijene koštale prije 15-ak godina. U istom periodu kako su rasle cijene, rasle su i plate i penzije kako bi se sa tim povećanjem primanja amortizovao udar rasta cijena, što je opet dovelo do pritiska da cijene drugih proizvoda nastave da rastu. Zbog toga je teško očekivati da se cijene vrate na neki prethodni nivo, jer bi to značilo da u isto vrijeme se smanje i cijene i plate i penzije, što je gotovo nemoguće”, zaključuje Hadžić.

Ono što je realnije, dodao je naš sagovornik, jeste da cijene nekih proizvoda se mogu korigovati na niže, ali ne opet na prethodni nivo, uz rast plata i penzija, a time generalnog standarda građana, te da se na taj način amortizuju i ublaže efekti rasta cijena – inflacije.

“Posljedice liječenja inflacije će sada biti dosta teže i bolnije”

Osim što će nastaviti plaćati više cijene nego ranije, bh. građani nastavit će plaćati i indolentnost političara. Uputa od struke nije nedostajalo, volje standardno jeste. Tako je Hadžić nedavno na zvaničnom Facebook nalogu upozorio kako će posljednice liječenja inflacije sada biti dosta teže i bolnije.

Za N1 pojašnjava kako će uskoro biti potrebno izdvojiti dosta više novca za, na primjer, usklađivanje penzija i invalidnina, ili plata radnika u javnom sektoru, nego da se na početku donijele mjere kako se ne bi dopustio tako veliki rast cijena.

Kao primjer navodi akcize na gorivo, za koje je početkom 2022. godine predložio da se privremeno obustavi njihova naplata na šest mjeseci, te je pripremio izmjene zakona.

“Takvu mjeru je trebalo donijeti tačno prije godinu dana kada je cijena goriva dramatično uticala na rast cijena ostalih proizvoda. Da smo tada privremeno ukinuli akcize, manje bismo naplatili 250 miliona KM, ali bismo i dalje imali rekordno naplaćene druge poreze, tako da budžeti ne bi imali negativne posljedice. Ipak, sa takvom mjerom, ne bismo imali ni približno takav rast cijena do kojeg je na kraju došlo, što je uticalo sada na višestruko veće usklađivanje plata i penzija, te generalno izdataka javnog sektora. Dakle, nismo se odrekli na početku 250 miliona KM, kako bismo usporili rast cijena, ali zato sada kao posljedicu jedne takve loše odluke izdvajamo preko milijarde KM više novca. Drugo, rast poreskih prihoda kao posljedica rasta cijena – inflacije, nije iskorišten za rasterećenje poslovanja preduzeća i povećanje plata radnika, tako da su i troškovi rada značajno povećani i tu je napravljena ogromna greška, pogotovo u Fedaraciji BiH. Zbog toga sam najavio da će posljedice biti bolnije i teže, što se sada potvrdilo”, pojasnio nam je.

Dok je pred cijelom državom očito još jedna izazovna godina, ona će naročito “uzbudljiva” biti za građane entiteta RS, kojeg očekuje povrat vrtoglavo visokog stranog duga – problem, koji se neće moći riješiti bez novih zaduženja.

Neumski hoteli bit će popunjeni već od maja, a izvrsna sezona i postsezona očekuje se sve do decembra, rekao je Feni načelnik Općine Neum Dragan Jurković.

U Prostornom planu Zeničko-dobojskog kantona za period od 2009. do 2029. na rijekama Usora, Krivaja i Bosna utvrđene su potencijalne hidroelektrane – čak njih 38, dok je na vodotocima II kategorije planirana gradnja 39 hidroenergetskih objekata.

Mora se spomenuti da se ovaj dokument donosio u vremenu kada su važili drugi zakonski propisi, a s obzirom na to da je cijeli niz propisa donesen tek u posljednjih nekoliko godina, ekološka udruženja i struka upozoravaju da se mora ozbiljnije pristupiti razmatranju izmjena navedenog dokumenta, a zakonsku legislativu neophodno je uskladiti i zbog očuvanja prirode, u ovom slučaju konkretno rijeka.

S druge strane, iz Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoliša ZDK-a navode da se izrada i donošenje planskih dokumenata vrši u skladu sa zakonima, ali i planskim dokumentima, što je jedan od ključnih problema jer Prostorni plan Federacije BiH za period od 2008. do 2028. nikada nije usvojen.

Svega nekoliko kilometara uzvodno od Zenice planirana je izgradnja hidroelektrane Janjići projektovane snage 16,22 MW. Nije to jedini hidroenergetski objekat koji bi se na području grada Zenice mogao graditi na rijeci Bosni.

„Od Kovanića, Vranduka, Vraca, hotela Internacional, Mrtvica, Janjića i Dolipolja – suštinsko pitanje je treba li našoj državi toliki broj hidroelektrana“, pita arhitekt Boris Britvar.

I pored toga postavlja se pitanje je li realno bilo i planirati hidroenergetski objekat u samom centru Zenice, naročito ako se uzme u obzir skoro svakodnevno zagađivanje rijeke Bosne.

„Kada gledamo obale naših rijeka i kada vidimo kanalizaciju i otpadne vode koje dolaze u rijeku Bosnu, dobijem osjećaj da se to namjerno radi. To je jedna ogromna katastrofa. Ja moram da kažem da je tim ljudima koji su planirali gradnju 15 hidroelektrana na rijeci Bosni ovakvoj kakva jeste – potrebno medicinsko vještačenje“, poručuje Safet Kubat, osnivač grupe Rijeke BiH – budi promjena.

U prostorno-planskom dokumentu Zeničko-dobojskog kantona za period od 2009. do 2029. godine utvrđeno je 38 potencijalnih hidroelektrana na rijekama Usora, Bosna i Krivaja dok je na vodotocima druge kategorije predviđeno njih 39. Izgradnjom tolikog broja ekosistem bi bio u ogromnoj mjeri trajno narušen.

„Ključne izmjene protornog plana sa našeg aspekta su preispitivanje tabele sa 77 planiranih objekata na vodotocima prve i druge katergorije u ZDK-u, da taj broj svedemo na razumnu mjeru“, objašnjava Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora Eko foruma Zenica.

Britvar podsjeća kako je periodu od 2018. do 2022. godine donesen niz strateških dokumenata i zakona te da bi sada bilo neophodno izvršiti korekcije prostorno-planske dokumentacije i procjene energetskih potreba iz različitih sektora.

Iz resornog kantonalnog ministarstva navode da su upoznati sa zahtjevima, ali i da su podaci u Prostornom planu preuzeti iz ranijih vremena od institucija energetskog sektora, te da su utvrđene hidroelektrane definisane kao potencijalne, ali ne i obavezujuće. Prema novim zakonskim propisima, izgradnja malih hidroelektrana nije moguća pa je samim time i broj predviđenih objekata značajno revidiran.

„Izmjeni Prostornog plana kantona se realno može pristupiti nakon donošenja Prostornog plana Federacije BiH, ali bez obzira na planske pretpostavke u prostornim planovima, ne može se odobriti izgradnja MHE do 10 i uključivo 10 MW jer se za iste ne mogu pribaviti energetske dozvole“, navodi se.

Zabrana gradnje malih hidroelektrana rezultat je dugogodišnje borbe prije svega ekologa, no u tim koracima, pored nebrige, nerijetko su prepreke uređenje ali i ingerencije nivoa vlasti.

„Imate prebacivanje odgovornosti – eto, mi bismo da zaštitimo, ali kantoni nam ne daju, a kantoni kažu mi bismo to uradili, ali nam ne da nivo FBiH. To prebacivanje odgovornosti je izgovor za nedjelovanje i sakrivanje neznanja“, tvrdi Lemeš.

Kubat podsjeća na anegdotu u kojoj se govori kome je Japan na kojem mjestu: „Tako je i njima ekologija“.

Dakle, na vlastima je zadatak da se adekvatnije pozabave ovom temom, i to naročito u vremenima kada se energetski sektor sve više okreće ka takozvanoj zelenoj energiji. Ukoliko se uzme u obzir da Bosna i Hercegovina izvozi govotovo trećinu električne energije, a s obzirom i na to da je donesena nova energetska strategija BiH do 2035. i energetska strategija Federacije do 2025., jedan od ključnih koraka vlasti je da preispitaju ranije odluke kao i rentabilnost i isplativost izgradnje velikog broja hidroenergetskih objekata nauštrb prirode.

Izvor: Federalna