Palestinski dječak Hasan Abu Emune, svakodnevno osjeti sve teškoće života u blokiranom Pojasu Gaze, u Palestini.
Ovaj 12-godišnji dječak svakodnevno sakuplja sekundarne sirovine poput metala, stakla, papira, svega što bi moglo da se reciklira, kako bi pomogao svojoj porodici u preživljavanju na području pogođenom posljedicama dugogodišnje izraelske okupacije i konstantnih napada.
Reporter Anadolije zabilježio je svakodnevnicu dječaka Hasana u Khan Yunisu, u Gazi.
Šta nas očekuje od poljoprivrede, čega će biti manje a čega više, te na koji način klimatske promjene utiču na kvalitetu zemlje, pojasnili su za portal Radiosarajevo.ba stručnjaci iz sektora poljoprivrede.
Uzimajući u obzir činjenicu da je rat u Ukrajini znatno uticao na sjetvu i žitarice širom Evrope, te da je prošla godina bila izuzeno sušna, iz Agrokluba BiH za portal Radiosarajevo.ba su kazali da je presudan korak bilo upravo “povećanje cijena”.
“Zbog globalnog ispoljavanja suše u prošloj godini došlo je do značajnog smanjenja u proizvodnji sjemena kukuruza što je uticalo na značajan porast cijene sjemena za 20 do 40 posto u odnosu na prošlogodišnju cijenu. Za razliku od prošle godine, sada na domaćem tržištu ima dovoljno mineralnih đubriva po nešto nižim cijenama sa tendencijom blagog pada. U proizvodnoj 2022 – 2023 godini zasijano je 236.856 hektara oranica, od čega jesenja sjetva zauzima 66.203. Prema procjenama stručnih službi, prinos kukuruza se može očekivati prosječno u intervalu od šest do sedam tona po hektaru, ali ga uslovi godine mogu i značajno korigovati. Obezbijeđeno je i regresiranje svih sjemena domaćih proizvođača u iznosu od 50 posto maloprodajne cijene, a s ciljem omasovljenja sjetve kroz veću dostupnost jeftinijeg sjemena domaćih proizvođača, zatim dodatna sredstva za podršku sjetvi industrijskih kultura/merkantilne soje, suncokreta i uljane repice, u iznosu od 300 KM po hektaru, kao i dodatna sredstva za zasnivanje organske proizvodnje u iznosu 600 KM po hektaru i 500 KM po uslovnom grlu”, kazali su nam iz Agrokluba BiH
Kada je riječ o planovima sjetve u entitetu RS, iz Agrokluba navode slijedeće:
“Prema planu proljetne sjetve, u RS-u će biti zasijano 170.653 hektara, a ukupna vrijednost ratarsko povrtarske proizvodnje procijenjena je u iznosu od 1,25 milijardi KM, navodi se u informaciji o zasnivanju novog proizvodnog ciklusa u poljoprivredi koju je prihvatila Vlada RS”.
S druge strane u Federaciji BiH, prošlogodišnja sadnja pšenice i raži je bila dosta jača nego 2021. godine, tako da se očekuje i bolji uspjeh za 2023. godinu.
“U jesenjoj sjetvi 2022. u Federaciji Bosne i Hercegovine zasijano je ukupno 32.867 hektara, što je manje za dva posto u odnosu na jesenju sjetvu godinu ranije. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, lani zasijana površina ozimom pšenicom veća je za 2,7 posto u odnosu na 2021. godinu, naime, ukupne površine pod ovom kulturom iznose 17.216 ha. Raž je posijana na oko 1.500 ha, na nešto više od četiri hiljade hektara je ozimi ječam, a na više od 1.300 ha ozima zob”, saopćili su iz Agrokluba BiH
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine, za portal Radiosarajevo.ba objasnio je trenutačnu situaciju u svim poljoprivrednim oblastima.
“Što se tiče sjetve, ona dosta kasni ove godine i pitanje oko toga je vrlo diskutabilno, ako bude na lanjskom nivou bit će dobro, prvo zbog kašnjenja podsticaja, a onda i zbog vremesnkih uslova. Što se tiče kvaliteta zemlje i uticaja klimatskih promjena, moram istaći da je dosta područja pogođeno. Najteža sutucija je sa ekstremnim sušama, ekstremnim kišama, dakle sve ono što ne ide poljoprivrednicima u prilog. Smatram da se nauka i struka moraju malo više uključiti u našu situaciju, da se ugledaju na ljude koji to pametno obavljaju u svijetu. Treba se okrenuti više proizvodnji u zatvorenim prostorima, dakle da se koriste plastenici, međutim bez uloge struke i države mi ništa nismo u mogućnosti napredovanja. Poljoprivredni proizvođači su nemoćni da se izbore sa kompletnom situacijom. Prošle godine nam se dešavala katastrofa sa žitaricama, mi ne proizvodimo ni 30 posto onoga koliko bi trebali proizvoditi u ovoj državi. Sve ostalo je uvoz. Genreralno je loša situacija, rat u Ukrajini doveo je do enormnih poskupljenja, nestašica i svega ostalog tako da su ljudi radili sa minimalnom agrotehnikom. Jeftinija sjemena, jeftinija đubriva, minimalne količine, najviše su pogodile žetvu, a da ne govorim o suši koja je to sve “pomela”, ističe Bićo.
Nemamo podršku i nismo zaštićeni, kaže Bićo.
“Proljeće je, sve se sadi, počevši od stočnih žita do povrća. Uskoro skidamo jesenju sjetvu, pšenicu, a zatim i kukuruz. Nauka treba da provodi svoje mjere, a u našoj državi to nije slučaj. Sve je do države, imamo slabu podršku, kada se imaju veći podsticaji to je druga priča. Nismo uopće zaštićeni, ovdje dovozi ko šta hoće, i kada je riječ o domaćoj proizvodnji, a isto tako i poljoprivredi”, dodaje Bićo.
Da bi se poboljšali uslovi i kompletna situacija, Bićo ističe da su ključna tri koraka.
“Prvo je potrebno izdvojiti dosta više sredstava za poljoprivredu, da se bar poštuju zakonski propisi koji su donijeti da se izdvajaju iz budžeta od 3 do 6 posto. Ove godine to nije ni na zakonskom minimumu od 3 posto. Druga i možda najbitnija stvar jeste da se napravi institucija na nivou države koja će se brinuti o tome da svi poloprivrednici budu isti, kao u RS tako i u Federaciji BiH. Treća stvar je zaštita, treba se zaštiti domaća proljoprivredna proizvodnja na način da se uvede prelevman i carina, jer sve zemlje u svijetu to rade, pa evo i u regionu, i na Balkanu. Govorim to da se ne bi desila ista situacija sa pšenicom kao u Semberiji prošle godine. Zabrani se izvoz i sve se optereti. Takva situacija dovodi do ogromnih poskupljenja, naročito za naše “lopove” koji kupuju domaću proizvodnju. To je jedini način trenutno, jer imamo ‘slobodu tržišta’, niko nikome ništa ne može zabraniti da uvozi i izvozi, ali ga može opteretiti prelevmanom, carinom i porezom”, zaključio je Bićo.
Kada je riječ o stočnoj proizvodnji, iz Agrokluba dodaju da se za 2023. godinu očekuje približno slična situacija kao i prethodne dvije godine.
“Federacija BiH zabilježila je prošle godine rast brojnog stanja stoke, u odnosu na 2021.godinu. Porast broja svinja otišao je i do 3,2 posto, goveda za 1,3 posto, peradi za 1,2, konja za pola procenta te koza i ovaca za 0,2 posto. Smanjenje brojnog stanja u ovoj oblasti, lani je zabilježeno samo kod kunića za 6,3 posto. U okviru stočne proizvodnje, zabilježen je bio porast proizvodnje kozijeg mlijeka za 4,7%, neprane vune za 5,1% , a meda je više za 89,1%, dok je evidentiran pad kod kravljeg mlijeka za 2,9%, ovčijeg za 0,9% i jaja za 3,9%. Slična situacija se očekuje i u 2023. godini”, navode iz Agrokluba BiH.
Radiosarajevo.ba
Predsjednica Sindikata radnika trgovine BiH Mersiha Ferhatović–Beširović danas se obratila medijima tokom protesta gdje je istakla svoje nezadovoljstvo.
– Svjesni smo krizne situacije da smo u katastrofalno lošem tržištu rada i uopšte ekonomiji – rekla je ona.
Dodala je da ovaj Sindikat djeluje na teritoriji cijele BiH.
– Moj veliki ponos je što su sa mnom jutros stajale kolege iz cijele BiH, dakle sindikalni povjerenci. Danas u trgovinama radi nešto više od 152.000 radnika. Nažalost, njih 13.000 je u Sindikatu jer ne smiju biti članovi – kazala je Ferhatović – Beširović.
Ferhatović-Beširević: Ne smiju biti članovi. N. Šaljić / Avaz
Ovom prilikom danas se obratio i Samir Kurtović govorio je u ime Saveza samostalnih sindikata BiH i kao predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika FBiH.
– Mi smo danas kao savez procijenili da Sindikat trgovine i radnici trgovine trebaju da imaju podršku saveza u donošenju propisa da bi zaštitili njihova prava. Sindikat trgovine ima potpunu podršku – poručio je Kurtović.
Kurtović: Puna podrška. N. Šaljić / Avaz
Dodao je da ovi radnici imaju najmanja primanja u BiH. Obećao je da će zaštiti njihova prava, ali i da će im povećati plaće.
Danas se obilježava Međunarodni praznik rada, čiji je cilj ukazati na poteškoće s kojima se radnici suočavaju. Običaj je da se za Prvi maj jede grah. Znate li zašto je to tako?
Grah je stigao u Evropu u 16. stoljeću. Gianbattista Barpo je u knjizi “Poslastice poljoprivrede i sela” naveo da je ova namirnica naročito zdrava za bubrege i slezenu. Grah je bio popularan i na dvoru.
Kada se Katarina de Medici udala za Henryja II, sa sobom je povela nekoliko kuhara te je u francusku kuhinju “uvela” grah. Naime, smatra se da je ona osmislila recept za cassoulet – složenac od graha, patke i kobasica.
Bivši američki predsjednik Ulysses S. Grant je zahtijevao da se na njegovoj inauguraciji 1868. godine služi njegovo omiljeno jelo – zapečeno grah.
Ipak, grah su najviše konzumirali siromašni pa je tako nazvan “sirotinjskom” hranom. U Sjedinjenim Američkim Državama se tokom Velike depresije poticala konzumacija graha zato što je bogat bjelačevinama i predstavlja odličnu zamjenu za meso.
Energetska vrijednost 100 grama graha je 333 kalorije, od čega je 60 posto ugljikohidrata. Radnici su nakon jedne porcije bili spremni za težak i dugotrajan rad. Ova namirnica se inače dijeli ljudima kao simbol pravog radničkog jela.
klix.ba
Muzičko društvo Travnik i ove godine tradicionalno je probudilo Travničane prvomajskim urankom.
U turističkom vozu Ćiri, travnički svirači su i ovog prvog maja obišli grad svojom muzikom.
Kao i uvijek, i ove godine je sve počelo ispred “Ivekove kuće” na Kalibunaru, a završilo u donjem dijelu grada.
U nedjelju, 30. aprila, u Restoranu “Zeleni signal”, u organizaciji Tavla kluba “Vatrogasac” održan je Memorijalni tavla turnir “Rasim Alkić Grmo”, posvećen sjećanju na našeg istaknutog člana. Na turniru je učestvovalo ukupno 25 igrača, a posebno zahvaljujemo gostima iz Mostara i Bihaća. Nakon pet odigranih kola sve pobjede ubilježio je Suljo Došlić. Drugo mjesto osvojio je Amel Omeragić, a treće Almir Đulović.
Roštiljanje je popularna metoda sporog pečenja mesa omiljena širom svijeta, a najbolja je kada se sprema iznad pravog žara.
Puno je stvari koje utiču na dobar okus hrane sa roštilja, od pripreme mesa i povrća do tehnika pečenja, zbog toga vam donosimo savjete kojima ćete svoje umijeće roštiljanja podići na viši nivo.Za roštiljanje se često misli da je jednako kao i tzv. grilanje, ali svaki zaljubljenik u hranu sa roštilja znaće da su ove dvije metode nešto potpuno drugačije. Roštilja se obično iznad indirektnog izvora topline (žeravice) duže vrijeme, a grilanje je obično iznad direktnog izvora topline (vatre) kraće vrijeme. Pravi roštilj je za obroke kada vam nije problem čekati neko vrijeme na jelo.
Ako se jela sa roštilja spremaju na otvorenom, najbolja opcija su drvo i ugalj – za razliku od plinskih roštilja. Drvo će se pobrinuti za ravnomjernu toplotu i specifičan okus mesa, dok će ugalj pridonijeti dimljenom okusu koji pravi ljubitelji roštilja preferiraju.
Postoje različite “teorije” u vezi s tim da li bi meso trebalo začiniti suvim začinima ili saftnom marinadom prije pečenja ili za vrijeme pečenja. Odluka je na vama. Suhi začini obično imaju blaži okus i treba ih obilno nanijeti, dok su saftne marinade pikantnije. Bez obzira na to za šta se odlučite, pobrinite se da ostavite začinima dovoljno vremena da prodru u meso, najmanje pola sata ili preko noći, zavisno od debljine mesa.
Ukoliko pripremate odrezak, odmah nakon pečenja ga sklonite sa roštilja i potom uzmite kašičicu maslaca i njome premažite komad mesa te ostavite da se rastopi. Dobićete posebno sočno i ukusno meso. Istu proceduru možete primijeniti i na povrću.
Prije pečenja na vruć ugljen pospite šaku-dvije sušenog ili još bolje svježeg začinskog bilja. Savjetuje se ruzmarin ili estragon, od mirisa će vam rasti zazubice, a vaš roštilj dobiće novi okus.
Bakterije koje uzrokuju trovanje hranom obožavaju roštilj, a sva nedovoljno pečena hrana savršena je prilika za njihovo razmnožavanje. Uz malo pažnje i brižnosti držaćete ih podalje od svoga roštilja. Prije nego što meso bacite na roštilj, pobrinite se da bude zaista vruć. Ugalj je spreman kada se užari, a površina mu je ravnomjerno prekrivena blijedosivim pepelom. Za to je potrebno oko 30 minuta, a sirovu hranu ne ostavljajte na suncu. Iznesite je iz kuhinje tek kada roštilj bude spreman za pečenje. Zamrznutu hranu potrebno je otopiti, a tek onda staviti na roštilj. Nikada nemojte ubrzano roštiljati. Sva riba i meso, a posebno piletina, moraju biti dobro pečeni. Ne stavljajte piletinu na najvrući dio roštilja jer izvana će pocrniti, dok će u sredini meso ostati sirovo. Da biste provjerili da li je piletina dovoljno pečena, u najdeblji dio mesa zabodite metalni ražnjić – sokovi koji iscure trebalo bi da budu bistri i bez traga krvi. Sirovu i pečenu hranu držite u odvojenim posudama. Marinadu koja je bila u dodiru sa sirovim mesom nikad nemojte ostavljati. Bacite je i posudu dobro operite prije upotrebe.
Radiosarajevo.ba
08:30 do 10:30 sati Kalibunar
11:00 do 13:00 sati Šehida
16:30 do 18:30 sati Donje Putićevo
20:00 do 21:30 sati Ciglana
09:00 do 11:30 sati Rakova Noga
16:00 do 18:30 sati Resnik
16:30 do 18:00 sati M-5 Vinac
18:15 do 19:45 sati M-5 Bravnice
20:15 do 21:45 sati M-16 Zastinje
22:00 do 23:00 sati M-16 Lučina
07:00 do 08:30 sati ulica Vrbaska
10:00 do 11:30 sati ulica Bistrička cesta
14:00 do 15:30 sati ulica Vrbaska
19:00 do 20:30 sati prevoj Makljen
08:30 do 09:30 sati Torlakovac
10:00 do 11:00 sati Babin Potok
13:00 do 14:00 sati Rujanci
16:00 do 17:00 sati Komar
15:00 do 15:30 sati Bugojno-Novi Travnik, prevoj Rostovo
17:00 do 18:30 sati Bugojno-Novi Travnik, Bristovi
19:00 do 20:30 sati Bugojno-Kupres, Poriče
21:00 do 22:30 sati Bugojno-Novi Travnik, ulica Rostovska
16:00 do 18:00 sati Ostružnica Polje
18:30 do 20:30 sati Nadbare
21:00 do 23:00 sati Prokoški put
15:00 do 17:00 sati M-5 Bila
17:00 do 19:00 sati ulica Lašvanska
20:00 do 21:00 sati R-441 Dubravica
21:00 do 22:00 sati ulica Kralja Tvrtka
08:00 do 09:00 sati M-16.4 Bučići
09:30 do 11:00 sati M-16.4 Stojkovići
11:30 do 13:00 sati M-16.4 Rankovići
13:30 do 15:00 sati M-16.4 V.dom
Širom svijeta danas se obilježava Međunarodni praznik rada – dan kojim bi se trebalo ukazati na položaj radnik, ali i dan koji je – po svemu sudeći – izgubio osnovnu svrhu.
Prvi maj se obilježava u znak sjećanja na oko 40.000 radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886. tražeći osmosatno radno vrijeme.
U sukobima sa policijom, poginulo je više od 200 radnika, mnogi su uhapšeni, a osmoro je osuđeno na smrt. U znak sjećanja na taj događaj 1. maj se od 1889. obilježava kao Međunarodni praznik rada.
U Bosni i Hercegovini Prvi maj kao Praznik rada je prvi put obilježen 1907. godine, ali su već u maju 1906. godine održani protesti i obustava rada.
Slobodno možemo reći da se danas ovaj dan veže za dodatne slobodne dane, ali će brojni radnici u našoj zemlji ipak Prvi maj provesti radno. S druge strane, ovaj dan u brojnim državama svijeta i dalje predstavlja glavni motiv brojnim radničkim sindikatima da na ulicama gradova izraze nezadovoljstvo politikom koja ne doprinosi poboljšanju statusa radnika.
Tako će, na primjer, Sindikat radnika trgovine (SRT) BiH Međunarodni praznik rada obilježiti protestnim urankom.
Trgovci navode da su frustrirani činjenicom da je politička scena u BiH, umjesto da se bavi rastućim ekonomskim problemima, ponovo okupirana beskrajno dugom i iscrpljujućom uspostavom vlasti.
“Ne želimo više ovisiti od dobre volje poslodavaca, ne želimo gledati kako naša djeca odlaze iz ove zemlje i stoga tražimo sistemska i konstruktivna rješenja koja će na prvo mjesto staviti ekonomiju i opstanak privrede u BiH”, poručuju iz STBIH.
S druge strane, neki će uživati u neradnim danima koji su u BiH proglašeni za prvi i drugi maj, odnosno danas i sutra, pa su uz prethodni vikend sklopili pravi mali odmor koji su iskoristili za neki produženi izlet ili putovanje.
Na cijelom Balkanu je proslava Prvog majka rezervisana za dobru klopu, roštilj i druženje.
Tako će širom Bosne i Hercegovini zrak danas ispuniti miris roštilja, a nadamo se da ugođaj prvomajskog uranka neće pokvariti kiša koja je najavljena doduše – ne tokom cijelog dana.
I dok će se neko protestom boriti za svoj glas i tražiti da položaj i prava radnika budu bolja, neko pak uživati u lijepoj prirodi i prirodnim bogatstvima BiH uz ukusnu hranu i druženje, mnoge je jutros probudio alarm kao poziv da današnji dan provedu na radnom mjestu.
Stoga, poželjet ćemo sretan Međunarodni praznik rada svim radnicima u trgovinama koji danas rade, svima radnicima koji rade po šest ili sedam dana u sedmici.
Također, sretan praznik rada svim radnicima u fabrikama, kompanijama koji su prijavljeni na minimalne plate. Sretan praznik rada svim ženama koje poslodavci pitaju da li planiraju rađati djecu. Također, sretan praznik rada svim invalidima rada i svim penzionerima koji nakon 40 godina radnog staža primaju penzije nedovoljne ni za pola potrošačke korpe.
klix.ba