Author: admin

Od 2009. godine kada su uvedene akcize na gorivo, Bosna i Hercegovina je skupila nešto više od tri milijarde KM.

Uprkos tome izgradnja Koridora Vc, ali i većine ostale putne infrastrukture se finansira iz inostranih kreditnih aranžamana koji se otplaćuju u konačnici iz džepova građana BiH. Zašto je to praksa u BiH i gdje ide novac od akciza za gorivo?

– Zakon o akcizama tretira osim goriva, i duhan i duhanske prerađevine, bezalkoholna pića, alkohol, alkoholna pića i voćna prirodna rakija, pivo i vino, kafa, biogoriva i biotečnost. Dvije su funkcije akciza. Prva je da se smanji korištenje štetnih materija i to je u, recimo, slučaju duhana pokazalo svoju svrhu.

Druga funkcija je da se prikupljeni novac vrati namjenski za neku svrhu. I ta je funkcija u potpunosti zakazala – kaže za Faktor Faruk Hadžić, dekan i predavač na Ekonomskom fakultetu na Univerzitetu School of Science and Technology u Sarajevu.

Objašnjava zašto je to višegodišnja praksa u BiH.

– Prema postojećem zakonu, novac od akciza se troši isto kao i onaj od poreza na dodatnu vrijednost – PDV, u tekuću potrošnju. Akcize na gorivo se plaćaju po litru. Zavisno od vrste goriva, kreću se rasponu od 30 do 40 feninga. Zatim, plaćaju se putarine i to u iznosu od 0,15 KM po jednom litru proizvoda za puteve i 0,25 KM za izgradnju autoputeva, od čega se 0,20 KM odnosi na izgradnju autoputeva, a 0,05 KM na izgradnji i rekonstrukciju drugih puteva.

Međutim, taj novac završi za isplate penzija, plaće…, a ne za izgradnju ili obnovu putne infrastrukture – ističe Hadžić i nastavlja:

– Nažalost, nismo uradili nužne ekonomske reforme, raste nam broj penzionera iako je u usponu i broj zaposlenih, ali to nije dovoljno. Ogroman novac se skupio i od akcizan na duhan i cigarete, blizu 11 milijardi KM u ovih skoro 15 godina. Da se novac namjenski trošio, odnosno da u zakonu postoji jasno naznačena stavka, danas bismo imali sredstva za dva koridora. Povezati osim sjevera i juga i istok i zapad naše zemlje, raditi na autoputu Bihać – Goražde.

Naš sagovornik je skeptičan da će se uskoro desiti promjene zakonske regulative kada je u pitanju ova oblast.

– U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH imamo stranku koja ima četiri delegata (Savez nezavisnih socijdemokrata, op. a.) i oni blokiraju taj proces. Nažalost, u naredne četiri godine ništa pozivno neće se dogoditi kada su u pitanju akcize i novac koji se prikupi od njih – naglašava Hadžić.

Faktor

Izvor: BHRT (M.M.)

Poskupljenja su se u Republici Srpskoj u aprilu najviše odrazila na cijene stanovanja, režija, te osnovnih životnih namirnica, a dok je mjesečna inflacija iznosila 0,3 odsto, godišnja je bila devet odsto, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Tako su, prema ovim podacima, od 12 odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene zabilježene u deset, a niže cijene u dva odjeljka.

“Najveći godišnji rast cijena u aprilu ove godine zabilježen je u odjeljku stanovanja, i to 20,2 odsto, usljed rasta cijena u grupama električna energija i drugi energenti od 24,4 odsto, slijedi održavanje i popravak stambene jedinice sa 11,7 odsto i snabdijevanje vodom i druge komunalne usluge sa 8,7 odsto, te u odjeljku hrana i bezalkoholna pića sa 13,8 odsto, usljed povećanja cijena u grupama mlijeko i mliječni proizvodi od 28,1 odsto i riba od 24,8 odsto”, navodi se u podacima Zavoda.

Upoređujući podatke u prethodnih godinu dana, odnosno u periodu od aprila prošle i ove godine, može se primijetiti da su najviše poskupjela jaja, i to za više od 30 odsto, te pileći file, za 12 odsto. Tako je cijena jajeta sa 0,32 skočila na 0,42 KM po komadu, dok je pileći file tada koštao 12,69 KM/kg, a sada je 14,31 KM/kg.

Osim toga, i druge namirnice su poskupjele, pa je tako u aprilu prošle godine polubijeli hljeb od pšeničnog brašna koštao 3,15 KM/kg, dok je sada 3,54 KM.

I meso je skuplje, pa je tako junetina sa kostima prije godinu dana koštala 11,94 KM, dok je sada 13,23 KM, a teletina bez kosti je lani koštala 22,81 KM, a sada 24,28 KM. Tako je i svinjetina bez kosti prije godinu dana koštala 10,52 KM/kg, a u aprilu ove godine 12,35 KM.

Poskupjelo je i voće, pa je tako kilogram banana lani koštao 2,52 KM, a sada je 3,12, dok su jabuke koštale 1,80 KM, a sada su dvije KM.

U tom periodu došlo je do pada cijena nekih namirnica, pa je tako ulje lani koštalo 5,21 KM, dok je sada 3,49 KM, a orasi su koštali 16,73 KM, a  sada su 13,08 KM.

Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, održao je juče u Banjaluci sastanak sa predstavnicima trgovačkih lanaca, Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, Privredne komore Republike Srpske i Republičke uprave za inspekcijske poslove, sa kojima je razgovarao o aktuelnoj situaciji u oblasti trgovine i kretanju cijena proizvoda u maloprodajnim objektima.

“Tema sastanka bilo je i društveno odgovorno poslovanje trgovačkih lanaca u Republici Srpskoj, kao jedan od modaliteta za ublažavanje inflatornih kretanja. Ministar Šulić je iznio prijedlog o mogućnostima sprovođenja kampanje u čijem središtu bi bilo društveno odgovorno poslovanje u smislu plasiranja pojedinih proizvoda po nižim cijenama u maloprodajnim objektima”, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Kako su naveli iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, na jučerašnjem sastanku je istaknuto da su inflatorna kretanja i dalje izražena kada je riječ o cijenama proizvoda u Republici Srpskoj, te je razgovarano o mogućim budućim aktivnostima koje bi se sprovodile uz primjenu postojećih uredbi kojima su ograničene marže na osnovne životne namirnice i tečna naftna goriva.

“Učesnici sastanka izrazili su zainteresovanost za učešće u zajedničkim aktivnostima koje će imati za cilj ublažavanje inflatornih kretanja, ali i unapređenje rada trgovinskih objekata, te je istaknuto da će se o svemu više razgovarati u narednom periodu”, naveli su iz resornog ministarstva.