Iz dobojske Policijske uprave saopćeno je da je jučer uhapšen pješak inicijala Z. Đ. kod kojeg je utvrđeno prisustvo alkohola u krvi od 2,99 promila.
Međutim, i policija u Kantonu Sarajevo ima ovlasti da uhapsi pijanog pješaka.
Zakon o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo tretira ovo pitanje u članu 35. stav 3 u kojem se navodi da je po kolovozu zabranjeno kretanje pješaka pod dejstvom alkohola.
“Smatrat će se da je pješak pod dejstvom alkohola ako se odgovarajućim sredstvima i aparatima za mjerenje alkoholisanosti utvrdi da količina alkohola u organizmu iznosi više od 0,8 g/kg ili kod kojeg se bez obzira na količinu alkohola u krvi, stučnim pregledom utvrdi da pokazuje znake promijenjenog ponašanja izazvanog dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava”, navodi se u spomenutom članu Zakona u stavu 4.
Dalje se navodi da pješak za vrijeme kretanja kolovozom ne smije koristiti mobilni telefon niti imati slušalice u oba uha.
Kazne za ove prekršaje se kreću od 50 do 250 KM.
Saobraćajni propisi u Kantonu Sarajevo ponovo su dospjeli u fokus javnosti nakon što je Armin Berberović prošlog mjeseca usmrtio automobilom Azru Spahić na pješačkom prijelazu. Ustanovljeno je da je Berberović vozio pod dejstvom alkohola i bez vozačke dozvole.
Čitatelji našeg portala poslali su nam snimak, medvjeda u blizini Slatinske škole. Upitanju je snimak, koji su zabilježili iz LD Semešnica Donji Vakuf.
Nana Fata Orlović, zajedno sa kćerkama i sinom, privodi kraju pripreme za odlazak na hadž i ispunjavanje pete vjerske dužnosti muslimana.
Zdravlje je, kaže, služi, a poslije loma ruke vratila se od kćerke Hurije Karić iz Srebrenika u svoje Konjević Polje. Najljepše je, veli ona, u svojoj kući, a dovoljno joj je da sama može doći do vode i da se može presvući.
“Hvala Bogu sve sam završila i sve je prošlo kako treba, pa neka prođe i ovo da i ja malo dahnem. I vi ste se umorili uz mene, a i ja sam. Ali, eto, sve smo prebrodili još i ovo da prođe i bit će sve, ako Bog da, dobro“, kaže nana Fata Orlović.
Iza nje su godine herojske borbe za svoju imovinu. Rođena je 1943. godine u neposrednoj blizini kuće gdje se i udala za Šaćira Orlovića. Rodila je sedmero djece, četiri kćeri i tri sina, ima dvanaestero unučadi i tri praunučeta. Loza Orlovića, nakon genocida, razgranala se čak i do dalekih Sjedinjenih Američkih Država (SAD) gdje su sva Fatina djeca, izuzev kćerke Hurije. Zbog toga joj odlazak na hadž mnogo znači.
“Znači mi jer sam ostvarila sve po Božijoj pravdi. I ovo je Božije. Ovo je završetak i sa ovim završavam sve. Svoj narod selamim gdje god bio”, kazala je nana Fata za AA.
U svojoj borbi uvijek se, kako je kazala, “oslanjala na dragog Allaha i uzdala se samo u Njegovu pomoć i to što ide na hadž, Allahovo je djelo”, a ona na hodočašće ide zbog svog srca i naroda.
“Ja ne idem da se zovem hadžinica, ja idem zbog svog srca i svog naroda. Hadžinica može biti ko god hoće, ali zvali me ili ne, mene su i ranije slali pa sam rekla neću dok ovo ne završim. Sad idem slatko. Završila sam svoju obavezu što me je Allah dž.š. zadužio i sada neka me zove kako ko hoće”, kazala je.
Boli je što mladi odlaze iz Bosne i Hercegovine. Njena djeca su se rasula po svijetu, ali i djeca mnogih drugih roditelja.
AA: Fata Orlović
“Preporučila bih ovim našim političarima neka puste malo djecu, ovi što su završili fakultete, da nam ne idu školovana djeca u tuđu zemlju”, rekla je nana Fata.
Nema države kao što je Bosna
Nikada nije krila ljubav prema državi Bosni i Hercegovini. Proputovala je cijeli svijet iako, kaže, nije završila školu. Vidjela je svojim očima što mnogi obrazovani ljudi nisu vidjeli, ali opet se najradije vraćala u svoju Bosnu i Konjević Polje.
“Države nema kao što je Bosna. U nas je sve. Prvo narod, pa šume, zemlja, voda, ali izdadoše nas izdajnici. Stani čvrsto, nemoj se bojati nikoga”, poručila je na kraju razgovora nana Fata Orlović.
U nedjelju će u Konjević Polju biti organizovan ispraćaj nane Fate Orlović na hadž. Njena vrata su za sve dobronamjerne ljude uvijek otvorena. I za Srbe, kaže ona, koji joj nisu uzeli za zlo što se borila za svoja prava i svoju imovinu.
AA: Fata Orlović
Njena pravna borba za uklanjanje pravoslavne crkve, koja je izgrađena u njenom dvorištu tokom rata i agresije na Bosnu i Hercegovinu, trajala je dvije decenije, a završena je u ljeto 2021. godine.
Imovina Fate Orlović i njene porodice vraćena je nakon završetka agresije u BiH, ali nelegalno sagrađena pravoslavna crkva u njenom dvorištu je ostala. Fata Orlović je pokrenula sudski postupak 2000. godine pred sudovima u BiH, koji je završio apelacijom i presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u njenu i u korist ostalih 13 apelanata.
Fata Orlović je tokom rata u BiH izgubila supruga, kao i veliki broj članova porodice.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je tokom sjednice u srijedu prijedlog izmjena zakona kojim se predviđaju kazne za one koji uništavaju saobraćajne table na kojima su naznačena mjesta na dva službena pisma u BiH.
Prema Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini, a čiji je predlagatelj Damir Arnaut, ukoliko se utvrdi prekršaj, u ovom slučaju predviđene su novčane kazne.
“Za prekršaje iz ovoga člana kada je prebojan ili na drugi način prekriven natpis na jednom od dva prisutna pisma (latiničnom odnosno ćiriličnom) kaznit će se počinilac novčanom kaznom u iznosu od 400 do 1.000 KM, a dostavit će se obavijest i nadležnom tužilaštvu”, navodi se u usvojenoj dopuni zakona.
U obrazloženju ovakve odluke, navodi se kako je u svim dijelovima Bosne i Hercegovine primjetno sve češće oštećivanje prometnih znakova.
“Uzimajući u obzir raširenost ovog problema, uznemirenost koju to izaziva među pripadnicima različitih konstitutivnih naroda i ostalih te činjenicu da postojeće sankcije očito nisu prikladan preventivnih mehanizam, nužno je pooštriti prekršajne sankcije te precizirati da će obavijest biti dostavljena i nadležnom tužilaštvu kako bi se pospješilo istraživanje eventualnih kaznenih djela”, navodi se u obrazloženju.
Poštuje li se u Federaciji Bosne i Hercegovine zakonski rok za donošenje rješenja o penzionisanju ili se kasni, a na što se često žale građani, pitanje je koje su postavljali i postavljaju federalni parlamentarci na sjednicama na zahtjev građana.
Tako je zastupnica Edita Mazić (SDA) na jednoj od sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine pitala nadležne u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiuguranje “kako je moguće da pojedini građani čekaju i više od godinu dana na rješenje o penzionisanju”.
– Rok za rješavanje zahtjeva za penzije od trenutka kompletiranja dokumentacije, a prema Zakonu o upravnom postupku, jest od 30 do 60 dana. Međutim, građani se često žale i svjedoče da rok nije ispoštovan kako zakon nalaže. Bez obzira na to što osiguranici svoja prava ostvaruju od momenta kada se steknu uvjeti, pa i retroaktivno, nedopustivo je da nekada čekaju i više od godinu dana. Zašto se ne poštuje zakonski rok za rješavanje zahtjeva za penzije i da li postoje mjere nadzora nad istim – pitala je Mazić.
Zatražili smo pojašnjenje u Federalnom zavodu PIO.
– Ukoliko je dokumentacija koju stranka preda uredna, ukoliko je staž uredno plaćen, a podnosilac nema staža koji spada pod nadležnost nekog drugog nosioca osiguranja, predmet će biti riješen u zakonskom roku. Prekoračenje roka je uglavnom prouzročeno neurednom dokumentacijom ili se pak radi o podnositeljima koji imaju staž izvan Federacije, a to onda zahtijeva vrijeme čekanja na potvrde i druge dokumente od drugih nositelja osiguranja – rekao nam je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda PIO.
Objasnio je da se pravo na penziju računa od datuma ispunjenja uvjeta.
– Kod ostvarivanja prava referentan je datum kada je osoba ispunila uvjete i pravo se ostvaruje od tog datuma, pod uvjetom da je zahtjev podnesen najkasnije tri mjeseca od trenutka ispunjenja uvjeta. Ukoliko je prošlo više od tri mjeseca od ispunjenja uvjeta, datum ostvarivanja prava računa se tri mjeseca unatrag od podnošenja zahtjeva.
Dakle, bez obzira na to kad će biti doneseno rješenje, korisnik koji ostvari pravo na penziju, dobit će zaostatke ili od datuma ispunjenja uvjeta ili tri mjeseca unatrag od datuma podnošenja zahtjeva – kazao je Kvesić.
Općina Travnik financijski je pomogla preko 300 nezaposlenih porodilja u svojoj općini, odobrivši im pomoć u iznosu od 1.200 KM.
U 2022. godini izmjenjen je Pravilnik za dodjelu novčane pomoći i sredstva predviđena za ovu namjenu povećana su sa 95.000,00 KM na 255.000,00 KM. Iznos pomoći za svako dijete povećan je sa 300,00 KM na 1200,00 KM.
Uvećanu novčanu naknadu 2022. godine iskoristilo je 228 porodilja, a za prvih 5 mjeseci 2023. godine njih 82.
Također, osnovan je i poseban fond od 50.000,00 KM za jednokratnu pomoć za medicinski potpomognutu oplodnju, te ukinuta donja granica starosne dobi što je doprinijelo većem broju korisnika ove pomoći.
Na ovaj način, jednokratnom novčanom pomoći za medicinski potpomognutu oplodnju u 2022. i prvoj polovici 2023. godine, Općina je pomogla 11 osoba, što je veliki iskorak u odnosu na 2020. godinu kada je tu pomoć iskoristila samo jedna osoba.
U Bosni i Hercegovini uzgajaju se brojne domaće životinje poput ovaca, koza, svinja, konja… Iako mnogo vrsta izvozimo, ipak ih mnogo više uvozimo.
Tako smo, naprimjer, u prva četiri mjeseca ove godine konja, magaraca, mazgi i mula uvezli u vrijednosti od skoro 8,5 hiljada KM, dok smo za isti period prethodne godine znatno više – za skoro 14 hiljada KM.
Pandemijska godina
Za čitavu 2022. godinu, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, ovih živih životinja smo uvezli za 26.728 KM, godinu prije za čak 244.472 KM, a 2020., za vrijeme pandemije koronavirusa, za 49.160 KM.
Od januara, zaključno s aprilom 2023., konja, magaraca, mazgi i mula smo izvezli u vrijednosti od 7.530 KM, dok je ta brojka za čitavu 2022. malo veća – 9.576 KM.
Godinu prije, odnosno 2021., ovih životinja smo izvezli u vrijednosti od 21.927 KM, a 2020. zabilježen je najmanji izvoz – u vrijednosti od samo 1.855 KM.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2022. i do juna 2023. konja, magaraca i mula najviše smo i izvezli i uvezli iz Hrvatske.
Raznih vrsta goveda BiH je u prva četiri mjeseca tekuće godine uvezla za skoro 17 miliona KM, koliko smo uvezli i za isti period 2022. No, za čitavu prethodnu godinu goveda smo uvezli u vrijednosti od skoro 50 miliona KM, što je za otprilike pola miliona manje nego 2021., dok smo u pandemijskoj 2020. uvezli goveda u vrijednosti od 48.448.340 KM.
Na primjeru goveda najbolje se vidi razlika između uvoza i izvoza. Naime, u 2022. više vrsta goveda smo izvezli tek za 1.772.682 KM, 2021. za manje od milion KM, a 2020. za samo skoro 203 hiljade KM.
Srbija i Libanon
Volova i goveda najviše smo 2022. izvozili u Srbiju (82.254) i Libanon (1.690.428 KM). Iz Srbije smo najviše i uvozili prethodne godine (16.471.392 KM), kao i u Rumuniju (13.614.250 KM). I u prvih nekoliko mjeseci tekuće godine iz Srbije smo uvezli volova i goveda u vrijednosti višoj od 5 miliona KM.
Kada su u pitanju svinje, u prva četiri mjeseca ove godine uvezli smo ih u vrijednosti višoj od 4,5 miliona KM, što je znatno više u odnosu na isti period prethodne godine – tek 1.930.789 KM.
Također, od januara do kraja aprila 2023. uvezli smo polovinu od ukupne vrijednosti svinja koje smo uvezli za čitavu 2022., kada smo uvezli ove životinje u vrijednosti višoj od 9,5 miliona KM.
Istovremeno, svinja smo ove godine, zaključno s aprilom, izvezli u vrijednosti od 35.885 KM, dok smo za čitavu 2022. izvezli tek u vrijednosti od 345.818 KM, 2021. 653.345 KM, a 2020. godine 1.167.348 KM.
Uvoz svinja iz Danske
Svinja smo u 2023. najviše izvezli u Crnu Goru, a u vrijednosti od čak 2,6 miliona KM smo ih uvezli, i to iz Danske.
Godinu prije najviše smo ih izvezli u Srbiju (61 hiljada KM), a najviše smo uvezli iz Hrvatske, u vrijednosti od čak 4,1 milion KM.
U brojkama
* 8.432 KM vrijednost je uvezenih ovaca i koza u prva četiri mjeseca 2023. godine.
* 2,5 miliona KM i više uvezli smo peradi u prva četiri mjeseca 2023.
Jucerašnjim utakmicama na državnom prvenstvu zavrsili su i kadeti sezonu, pobjedom protiv OKK Čelik Zenica i porazom od domaćina turnira OKK Sloboda te se nismo plasirali na finalni dio drzavnog prvenstva A sistema.
Mi nastavljamo dalje vec u subotu zavrsnica Final 4 GMS lige mladih za pionire, te kadete sedam dana poslije.
Sezonu zavrsavamo krajem juna turnirom za kadete u Makarskoj na poziv prijatelja iz KK Amfora Makarska gdje cemo vas obavijestiti kad bude vrijeme. Istinski se zahvaljujemo svim nasim sponzorima, kao i vama nasim navijacima i ujedno najvecoj podrsci koji prepoznajete nas rad i trud na najmladjim selekcijama
U Bosni se danas očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini sunčano uz umjeren porast naoblake tokom dana. Poslije podne i dio večeri pljuskovi i grmljavina se očekuju u većini područja.
Vjetar slab na jugozapadu Bosne i u Hercegovini jugozapadni, a u ostalim područjima sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 13 do 19, na jugu do 22, a dnevna od 21 do 27, na jugu do 30 stepeni.
U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne su mogući pljuskovi i grmljavina. Jutarnja temperatura oko 15, a dnevna oko 25 celzija.
U petak u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini pretežno sunčano. Vjetar slab u Hercegovini jugozapadni, a u ostatku zemlje, uglavnom, zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 13 do 19, na jugu do 22, a dnevna od 21 do 27, na jugu do 30 stepeni.
U subotu se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab u Bosni sjeverozapadni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 22, a dnevna od 22 do 28 celzija.
U nedjelju u Bosni pretežno oblačno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini prije podne pretežno sunčano. Poslije podne umjeren porast naoblake praćen pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 19, na jugu do 22, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 30 stepeni.
