“DA SAM JA NEKO” je samo jedan put i jedan odabir onoga što ja jesam danas. Ono što me vodi i da podijelim svoju priču sa svima vama koji gledate srcem. Na svoj način pričam vam ono što ne vidite iza medijske scene… Ovo je jedno lijepo druženje uz mnogo raznih i iskrenih emocija, koje ćemo podijeliti zajedno. Preporučuje se za sve generacije i uzraste, osim za djecu mlađu od tri godine .
Danas se na Trgu Ibrahim bega Malkoča u Donjem Vakufu održava manifestacija “Dani organske proizvodnje” u organizaciji Asocijacije organskih proizvođača Srednjobosanskog kantona.
Primarni cilj obilježavanja manifestacije „Dani organske proizvodnje“ je afirmacija organskih poljoprivrednih proizvođača, te plasiranje organskih proizvoda na domaće i inostrano tržište.
Izlagači iz cijelog SBK u sklopu “Dana organske proizvodnje” već godinama dolaze u Donji Vakuf, te izlažu razne proizvode, od mliječnih proizvoda, preko tkanina, pa sve do meda i ljekovitog bilja.
Zabilježili smo kako je to izgledalo ove godine.
Svečanim presjecanjem vrpce u nedjelju su u Karauli otvorene prostorije Udruženja građana za promociju i zaštitu životinja i sportskih igara “Karaulski konjanik”. Prosotorije su otvorili premijer Srednjobosanskog kantona, Tahir Lendo i Senad Pajić, predsjednik Udruženja, koji su se predhodno obratili brojnim gostima.
Više od pet stoljeća duga je tradicija uzgoja konja i odlazaka konjanika iz Karaule put Ajavatovice. Uvijek je to najbrojnija, najkićenija i duhu tradicije opremljena povorka konjanika. Konjanici iz Karaule posjećuju i druge manifestacije. Kako bi ovu svijetlu tradiciju nastavili, unaprijedili svoje djelovanje vrijedni Karaulci su početkom ove godine pokrenuli aktivnost da naprave i registruju Udruženja građana za promociju i zaštitu životinja i sportskih igara “Karaulski konjanik”. Početkom ove godine Udurženje je registrovano, a danas je dobilo i svoje prostorije.
Na početku svečanosti, na opće oduševljenje prisutnih, prodefilovala je povorka konjanika. Brojnim gostima na svečanom otvorenju obratili su Senad Pajić, predsjednik Udruženja, Senad Mrkonja, predsjednik Džematskog odbora Karaula, Tahir Lendo, premijer Srednjobosanskog kantona, te Rešad Lendo, sekretar Travničkog muftijstva i izaslanik travničkog muftije koji je nakon obraćanja proučio dovu.
U petak, 19. aprila, od 19.00 sati u Domu kulture Donji Vakuf, bit će upriličena promocija knjige naše sugrađanke Aide Cerić pod nazivom “Akordi sjećanja”. Ovo djelo, koje spada u memoarsku književnost, najnovije je izdanje Kulturne zajednice Bošnjaka “Preporod” Donji Vakuf, a o knjizi će govoriti: mr. Kemal Čolak, mr. Mirsada Bibić-Šabotić, Mulo Hadžić i autorica – Aida Cerić. Promociju će upotpuniti nastup Vokalno-instrumentalnog sastava “Forte” Donji Vakuf, čiji je osnivač i voditelj Aida Cerić.
Draga djeco, mališani i svi koji ste u duši dijete, koji volite cirkus, zanimljive vještine i dobru zabavu, stižemo u Donji Vakuf.
MEDŽIK ŠOU, Evropski cirus i u vašem gradu.
Sa dobrim raspoloženjem, cirkuskim akrobacijama dolazimo i sa pravim životinjama, a posebna atrakcija je majmun Đimi.
Draga djeco, u Domu kulture u Donjem Vakufu smo u srijedu, 17. aprila od 19 sati. Imate dovoljno razloga da dodjete. Cijena ulaznice je 7 KM, a za djecu do 3 godine ulaz je slobodan.
Prema informacijama portala Istraga.ba, ova američka kompanija stoji iza transakcije obavljene u ponedjeljak na Sarajevskoj berzi.
“Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 14.314.078,20 KM dionicama emitenta PRETIS DD VOGOŠĆA (simbol UNPRRK1 ); u sklopu 23 transakcije prometovano je 1.403.341 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 10,20 KM”, objavljeno je u ponedjeljak u službenom izvještaju Sarajevske beze.
U pitanju su, kako saznajemo, dionice čiji su formalni vlasnici do sada bili fondovi iz BiH, navodi Istraga. Osim udjela u Pretisu, ovi fondovi su prodali i svoje dionice u Binasu iz Bugojna.
“Na Slobodnom tržištu – ST3 ostvaren je promet od 531.511,50 KM dionicama emitenta BINAS DD BUGOJNO (simbol UBNSRK2 ); u sklopu 9 transakcija prometovano je 81.771 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 6,50 KM”, objavila je u ponedjeljak Sarajevska berza.
Regulus Global LLC registrovana je u američkoj saveznoj državi Virginia
“Bavimo se svime, od obavještajnog softvera do vojnih sistema, uključujući opremu koja potpada pod ITAR/AECA. Specijalizirani smo za usklađivanje sposobnosti stranih vojski i agencija za provođenje zakona saveznika SAD-a s njihovim američkim kolegama, pružajući vrhunsku opremu i najbolje prakse za provedbu i održivost. Regulus posluje u više od 70 zemalja diljem svijeta”, navedeno je na stranici Regulus Global LLC-a.
I nakon ovog preuzimanja dionica, Federacija ostaje većinski vlasnik Pretisa. Prema zvaničnim podacima dostupnim na Sarajevskoj berzi, Federacija je vlasnik 51 posto dionica Pretisa.
klix.ba
PS DONJI VAKUF
11:00 do 12:00 sati ulica Titova
13:00 do 14:00 sati Torlakovac
15:30 do 16:30 sati 770 Slbbr.
17:00 do 18:00 sati Zagorci
Najviše sam se bojao da nas žive ne zapale u kući, reći će jedan od preživjelih svjedoka masakra u Ahmićima koji se prije 31 godinu dogodio u ovom mjestu u srednjoj Bosni.
Četrdeset osam sati pepela! Tako je nazvana jedna od najstrašnijih operacija izvedena tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, iza koje su ostala tek tijela 116 ubijenih civila među kojima 32 žene i 11 djece, koja su spaljivana! Najmlađa žrtva zločina bila je tromjesečna beba!
Iza ovog zločina stoje pripadnici 4. bojne Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji su izvršili masakr nad Bošnjacima u selu Ahmići.
Priredio: Faruk Vele
Haški tribunal je konstatirao da je masakr izvršen 16. aprila 1993. u selu Ahmići predstavlja “tek jednu užasnu epizodu u široko rasprostranjenom obrascu nasilja kojem je svrha progon”.
“Nemojte se igrati time!…Može se desiti ne samo da ne bude države Bosne i Hercegovine, nego da ne bude ni muslimanskog naroda”, kazao je osuđeni ratni zločinac Dario Kordić, dopredsjednik predsjedništva tzv. hrvatske republike Herceg-Bosne, bivši čelnik HDZ-a BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u srednjoj Bosni sredinom februara 1993. godine u intervjuu koje je snimila TV tzv. HZHB, Studio Vitez.
To je onaj HVO koji je ovih dana proslavio svoju 32. godišnjicu.
To je onaj isti Kordić kojeg će po izlasku iz zatvora dočekivati vrh HDZ-a BiH na čelu sa Draganom Čovićem, a biskup Košić ljubiti ruke čovjeka koji je smatrao legitimnim i opravdanim čak i spaljivanje djece.
Selo Ahmići nalazi se oko dva kilometra istočno od grada Viteza, u središnjoj Bosni i Hercegovini. Do 16. aprila 1993. imalo je otprilike 800 stanovnika, od kojih je bilo oko 90 posto bosanskih muslimana. U Ahmiće se sklonilo oko 300 muslimana prethodno prisilno raseljenih iz drugih područja.
Prema izvještaju Tadeusza Mazowieckog od 19. maja 1993. godine, tokom ili nakon napada dvije džamije u selu su uništene, jedna eksplozivom, dok je druga bila zapaljena i njeni ostaci su još uvijek tinjali “kad su terenski djelatnici stigli u selo”.
Od 89 tijela koja su pronađena u selu, većina su bile starije osobe, žene, djeca i dojenčad. Popis ukupnog broja žrtva dobiven je iskazima raseljenih osoba koje su svjedočile ubistvima.
Imena ubijenih u Ahmićima možete pročitati OVDJE.
A ovo su njihovi izvodi iz Knjige umrlih. I oni su važni, jer ne tako davno su pojedini političari u susjednoj Hrvatskoj govorili o “potrebi da se ispita je li se u Ahmićima doista dogodio zločin”?!
“Tragedija koja se aprila 1993. dogodila u malom selu Ahmići odražava poput mikrokosmosa mnogo šire napetosti, sukobe i mržnju koji od 1991. more bivšu Jugoslaviju i koji su prouzrokovali toliko patnji i krvoprolića. Za samo nekoliko mjeseci pripadnici različitih etničkih grupa koji su dotad bili u dobrosusjedskim odnosima, živjeli jedni kraj drugih u miru i koji su nekada poštovali različitost vjerskih običaja i tradicije pretvorili su se u neprijatelje”, navedeno je u presudi Pretresnog vijeća u predmetu “Kupreškić i drugi”.
Nacionalistička propaganda je “postepeno pothranjivala promjenu u predodžbama i samoidentifikaciji pripadnika pojedinih etničkih grupa”.
Nekadašnji dobrosusjedski suživot pretvorio se u progon onih ‘drugih’.
Glavna meta tih napada bio je upravo sam identitet – sama ljudskost – žrtve. To ‘lično nasilje’ se provodi nad drugim ljudskim bićima isključivo zbog njihove etničke, vjerske ili političke pripadnosti”, navedeno je u presudi.
Tragedija koja se odigrala tog dana, naveli su, ima sve odlike antičke tragedije.
“Kao prvo, odlikovala se jedinstvom vremena, prostora i radnje. Ubijanje, ranjavanje i paljevina izvršeni su na istom području, u razdoblju od nekoliko sati. Izvršile su ih relativno male grupe pripadnika vojnih snaga bosanskih Hrvata: HVO-a i specijalnih jedinica hrvatske vojne policije, takozvanih Jokera. U toku nekoliko mjeseci koliko je trajao ovaj sudski postupak vidjeli smo pred sobom, kroz priče žrtava i preživjelih, veliku tragediju. Baš kao i u antičkim tragedijama, u kojima se zlodjela nikad ne prikazuju već ih prepričavaju glumci, brojni su svjedoci Pretresnom vijeću opisali ljudske tragedije koje su snašle tolike obične stanovnike tog malog sela”, sažetak je presude Pretresnog vijeća.
Poricanje i prikrivanje zločina počinjenih u ratovima devedesetih na području bivše Jugoslavije je, u pravilu, bilo pažljivo planirano i sustavno provođeno, baš kao i njihovo izvršenje.
Zločin u Ahmićima u tom pogledu nije izuzetak. Štaviše, paradigmatičan je primjer.
Kako to konstatira u interaktivnom narativu Ahmići: 48 sati pepela i krvi* Centar za tranzicijsku pravdu, zločin u Ahmićima je paradigmatičan je primjer poricanja i prikrivanja.
“Nakon masakra u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, političko i vojno rukovodstvo bosanskih Hrvata u kontaktima s međunarodnim predstavnicima podastrlo je čitav niz teorija i (ne)mogućih objašnjenja – od toga da je zločin isprovocirao misteriozni Englez do toga da su ga počinili Srbi, pa čak i Muslimani prerušeni u uniforme Hrvatskog vijeća obrane”, navodi se.
Zataškavanje je nastavljeno i nakon rata, preciznije od novembra 1995. godine, kada je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju podigao optužnice za zločin u Ahmićima.
“Hrvatske vlasti su, istina, primorale optužene na dobrovoljnu predaju, ali su ujedno poduzele korake da u Hag – pored Blaškića, Kordića i drugih optuženika – ne stignu i dokazi koji bi doprinijeli razotkrivanju istine o Ahmićima. Tako su arhive prije dolaska haških istražitelja premještane na njima nedostupna mjesta i pedantno čišćene od kompromitirajućih dokumenata”.
“Hrvatska obavještajna služba je potom otišla korak dalje, nastojeći da se infiltrira u Tribunal i podrije njegove napore u razotkrivanju zločina u Ahmićima i ne samo u Ahmićima. Hrvatske ‘krtice’ infiltrirane su u Tribunal i njegovo tužilaštvo u okviru tajne operacije nazvane “Operativna akcija Haag”.
Zbog odbijanja državnih struktura da dostavljaju tražene dokumente i nastojanja da osujete rad haških istražitelja, glavna tužiteljica Louise Arbour zatražila je u julu 1999. godine od tadašnje predsjednice suda da Hrvatsku zbog nesuradnje prijavi Vijeću sigurnosti UN-a. Iako do prijave nikada nije došlo, ostaje zabilježeno da je tužilaštvo znalo što mu se radi iza leđa”, navodi se u interaktivnom narativu.
Da Louise Arbour nije bila u zabludi, postalo je posve jasno 2000. godine, nakon smjene režima. Nova vlast dostavila je Tribunalu dokaze “koji svjedoče o nečasnim radnjama državnih struktura i pokušajima da se zataje dokazi o Ahmićima i drugim zločinima počinjenim u BiH s hrvatske strane”.
Zemlja i poslije skoro tri decenije otkriva užasnu istinu. Početkom ovog mjeseca saopćena je vijest o identifikaciji novih 13 žrtava u prostorijama Javnog komunalnog preduzeća Gradska groblja Visoko. Iza te vijesti se skrila se strašna sudbina o ubijenim cijelim porodicama tokom akcije „48 sati pepela“ na području MZ Ahmići u srednjoj Bosni.
U petak, 4. aprila ove godine potvrđen je identitet i braće Čerimić, također iz mjesta Nadioci kod Viteza – Edina rođenog 1976. godine i njegovog tri godine mlađeg brata Elvedina (1979). Valjda u namjeri da se skrije zločin, njihova i druga tijela prebačena su iz Viteza u Mostar. Istina je, ipak, otkrivena!
Svi članovi porodice Salkić te braća Čerimić, u skladu sa željama njihovih porodica, biće ukopani 7. maja 2022. godine u Šehidskom mezarju u Vitezu.
Za zločin u Ahmićima osuđeno je šest osoba na ukupno 95 godina zatvora. Haški tribunal (ICTY) izrekao je pet presuda, među kojima je i kazna od 25 godina zatvora Dariju Kordiću, koji je oslobođen nakon izdržane dvije trećine kazne. Kordiću je ujedno izrečena i najteža kazna za najveći zločin u Ahmićima.
Inače, prve optužnice za zločine u Lašvanskoj dolini podignute su 1995. godine, a do 2006. pred Tribunalom je održano sedam postupaka protiv ukupno 13 optuženih. Dvojica optuženih su osuđena nakon priznanja krivice: Miroslav Bralo 2005. godine u Tribunalu, a Paško Ljubičić 2008. u Sarajevu, pošto je njegov predmet prepušten Sudu Bosne i Hercegovine.
U preostalih pet haških procesa sudilo se jedanaestorici optuženika koji su poricali krivicu.
Tihomir Blaškić se predao u aprilu 1996. i, budući da ostala petorica s originalne optužnice za Lašvansku dolinu još nisu bila dostupna Tribunalu, njemu je odvojeno suđenje počelo u junu 1997. Zlatka Aleksovskog su hrvatske vlasti predale Tribunalu u aprilu 1997. a suđenje mu je počelo u januaru 1998. godine. Antu Furundžiju je SFOR uhapsio u decembru 1997., a suđenje je održano u junu iduće godine.
Haški sud izrekao je presude i Dragi Josipoviću, Vladimiru Šantiću, Miroslavu Brali i Anti Furundžiji. Tihomir Blaškić bio je osuđen na 45 godina zatvora, prvostepenom presudom, ali je nakon apelacije oslobođen krivice za zločine u Ahmićima, te je osuđen na devet godina zatvora za druge zločine.
I poslije 29 godina jedino pitanje koje odzvanja srednjom Bosnom je zašto? Nema tog cilja u ime kojeg može biti počinjeno ovakvo zlo. I druga zla u Bosni i Hercegovini.
Nekada se nikada i nikome više ne ponove Ahmići, Stupni Dol, Vrbanja… Neka se nikada i nikome ne ponove Trusina, Grabovica, Uzdol! Sjedinjeni u boli, danas mislimo o žrtvama i njihovih porodicama.
*Napomena: U ovom tekstu korišteni su materijali SENSE Centar za tranzicijsku pravdu iz interaktivnog narativa “Ahmići: 48 sati pepela i krvi”, koji je posvećen tribunalovoj istrazi, rekonstrukciji i procesuiranju zločina počinjenih u Lašvanskoj dolini u aprilu 1993. godine
Radiosarajevo.ba
Danas u Bosni i Hercegovini jutro malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme, uz postepeno naoblačenje sa sjeverozapada. Popodne lokalni pljuskovi se očekuju u sjevernim i sjeverozapadnim područjima Bosne, a tokom noći kiša i lokalni pljuskovi širom zemlje. Na planinama kiša će prelazit i u susnježicu i snijeg. Vjetar umjeren do pojačan južni i jugozapadni, a na momente i olujan. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a najviša dnevna od 20 do 26, na sjeveru Bosne do 28 stepeni.
U srijedu, 17. aprila, oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima, a na planinama sa snijegom. U nizinama centralne, istočne i zapadne Bosne je moguć snijeg ili susnježica. Vjetar u Bosni slab sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini slab do umjeren južni, tokom noći u skretanju na sjeverni. Jutarnja temperatura zraka u Bosni od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna u Bosni od 4 do 10, na jugu zemlje od 8 do 15 stepeni.
U četvrtak, 18. aprila, pretežno oblačno vrijeme sa kišom, a u višim područjima sa susnježicom i snijegom. Popodne i krajem dana, postupan prestanak padavina. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a najviša dnevna od dnevna od 9 do 16 stupnjeva.
Biometeorološke prilike postepeno će se pogoršavati sa odmicanjem dana. Prije podne ugodnije, potom vjetrovito, sa padavinama i zahlađenjem koje će se sa sjevera i sjeverozapada širiti prema ostatku zemlje. Hronični bolesnici i meteoropate imaće izraženije tegobe. Moguće su reakcije u vidu glavobolje, promjene raspoloženja, reumatskih i bolova na mjestima ozljeda. Također, usljed osjetnijeg pada temperature, astmatičari i osobe sa ishemijskim problemima trebaju biti oprezniji, te izbjegavati boravak na otvorenom i izlaganje jačim naporima.
U većem dijelu Bosne i Hercegovine saobraća se po pretežno suhom kolovozu, ali i dalje skrećemo pažnju na moguće odrone. S obzirom da meteorolozi do kraja dana najavljuju pogoršanje vremenske situacije, savjetujemo oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima, javlja BIHAMK.
Na magistralnom putu Sarajevo-Foča, dionici Dobro Polje-Miljevina, vozila saobraćaju usporeno, jednom trakom.
Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača obustavljen je saobraćaj za vozila preko 30 tona, dok ostala vozila saobraćaju naizmjenično, jednom trakom, uz ograničenje brzine na 30 km/h.
Na magistralnim putevima Ključ-Sanski Most (na ulazu u Sanski Most) i Stolac-Neum (na ulazu u Neum) zbog radova, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilaznice.
U narednih nekoliko dana izvodit će se sanacioni radovi na dionici magistralnog puta M-14 Srbljani-Bosanska Krupa, zbog čega će se od 07:30 do 16 sati saobraćati usporeno, jednom trakom.
Radovi se izvode i na magistralnim putevima: Kladanj- Vlasenica (Gojsalići), Tarčin-Konjic (na dvije lokacije), Jelah-Doboj (Kraševo), Travnik-Donji Vakuf (Komar), Jablanica-Potoci (Donja Jablanica), Čevljanovići-Nišići i Bijeljina-Rača, kao i na kružnom toku na ulazu u Bosansku Gradišku, te na magistralnom putu M-5 na tranzitu u Sarajevu (Bistrik-Vraca). Na mjestima izvođenja radova postavljena je privremena saobraćajna signalizacija čije poštivanje je obavezno.
Večeras (16.04.) od 19 sati do 06 sati u srijedu 17.04. zatvara se dionica A-1 Sarajevo zapad-Sarajevo sjever i ulaz na autocestu od ulice Safeta Zajke-Briješće-Butila-Sarajevo sjever.
Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.
Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak.