Posmrtni ostaci žrtava genocida počinjenog u ljeto 1995. godine u Srebrenici kriju se u još najmanje 80 masovnih grobnica, smatra Amor Mašović, čovjek koji je postao simbol potrage za onima koji su nestali tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Uvjeren je, kada je Srebrenica u pitanju, da postoje grobnice, prije svega sekundarnog tipa, u kojima se nalaze posmrtni ostaci i više od 100 žrtava.
Mašović je dugi niz godina radio na poziciji predsjedavajućeg Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, a penzionisan je prije nekoliko godina. Iako je u penziji, na raspolaganju je kako udruženjima i institucijama tako i porodicama kada je riječ o procesu traženja nestalih osoba.
Do sada je za Srebrenicu verifikovano 7.757 identiteta. Dženaza i ukop su obavljeni za 6.960 identifikovanih žrtava. Još traje potraga za 797 nestalih s područja Srebrenice i okolnih mjesta.
– Kada je Srebrenica u pitanju, uvjeren sam da će ogromna većina od svih preostalih nestalih biti pronađena. Jedan manji broj moguće je da neće biti pronađen i tu se najvjerovatnije radi o žrtvama čija grobnica je rijeka Drina, odnosno drinska jezera. Velika većina žrtava koje još tražimo su tu, na području Srebrenice, Bratunca, Zvornika, Vlasenice, uvjeren sam i u okolini Sarajeva, na području općine Trnovo i Kalinovik gdje su već locirane grobnice sa žrtvama genocida u Srebrenici – rekao je Mašović.Apel vlastima u Banjoj Luci
Uputio je apel vlastima u Banjoj Luci da je u njihovom najboljem interesu da što prije otkriju lokacije tih masovnih grobnica, ne samo srebreničkih žrtava, nego i žrtava u Prijedoru, Nevesinju, Ključu, Sanskom Mostu, Doboju, Bijeljinu, Foči…
– Da se ne bi dešavalo da za deset ili 15 godina neka garnitura vlasti u Banjoj Luci ne bude suočena sa naslovima ‘Washington Posta’, BBC-a ili nekih drugih medija da je u Bosni i Hercegovini otkrivena nova masovna grobnica sa 100, 200, 300 žrtava Bošnjaka ubijenih tokom genocida. U njihovom je interesu da se ta knjiga koja se zove ‘potraga za nestalima’ konačno zatvori i da se stvore potpuni uvjeti za istinski početak rekoncilijacije na ovim prostorima. Tek sa spoznajom pune istine bit će moguće da pogledamo jedni druge u oči – pojasnio je Mašović.
U toku su pripreme za kolektivnu dženazu i ukop još najmanje 30 žrtava genocida počinjenog 1995. godine na području Srebrenice. Ovo još nije konačan broj.
Na području Srednjeg Podrinja pronađene su i ekshumirane desetine masovnih grobnica sa posmrtnim ostacima osoba ubijenih u genocidu počinjenom u ljeto 1995. godine na području Srebrenice. To su primarne i sekundarne grobnice, jame i zapaljena tijela u kućama. Najviše žrtava genocida pronađeno je i ekshumirano u 38 masovnih grobnica na području općine Zvornik.
Posmrtni ostaci ubijenih u genocidu traže se i dan-danas.
– Kada su u pitanju masovne grobnice i Srebrenica, moja procjena je da ima još najmanje 80 masovnih grobnica, u kojima se nalaze najmanje po tri žrtve. Uvjeren sam kada je Srebrenica u pitanju da postoje grobnice, prije svega sekundarnog tipa, u kojima se nalaze posmrtni ostaci i više od 100 žrtava. Isto to mogu tvrditi i za općinu Rogatica – istakao je Mašović.
Podsjetio je da su u proteklom periodu otkrili više od 1.000 masovnih grobnica na području Bosne i Hercegovine.
Mašović smatra da generalno nema pravde.
– Pravda bi bila kada bismo mogli vratiti mrtve, kada bismo mogli osuditi sve one koji su odgovorni za sve vidove zločina, od ubistva, maltretiranja, silovanja, premlaćivanja, zločine protiv čovječnosti, genocid, ratne zločine… Nema te vrste pravde. Mislim da neko teško može biti u cijelosti zadovoljan, čak i kada dođe do osude – rekao je Mašović.
Užasavajući susreti sa srebreničkim žrtvama
Prisjetio se i prvih terena i susreta sa žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici.
– Moji prvi susreti sa srebreničkim žrtavama su bili užasavajući. Bilo je to u jesen 1996. godine, vodio sam jedan tim na Kameničkom brdu. Kada smo se pojavili na Kameničkom brdu, prve žrtve koje smo našli bili su ranjenici koji su ležali na površini tih šuma, na nosilima. Kako smo se kretali uz Kameničko brdo i sela pronalazimo jedan štap visine oko 1,5 metar, zaboden u tlo i na vrhu štapa ljudska lobanja. Do tada se nisam sreo s nečim sličnim i za mene je to bilo užasavajuće – ispričao je Mašović.
Kasnije je radio na terenu i u Sanskom Mostu i Ključu gdje su pronalazili žrtve u prirodnim jamama.
– Djeca i žene u grobnicama. Kada je Srebrenica u pitanju, užasavajuće su bile te prve sekundarne grobnice. Jedna kost glave, ispod nje jedna noga, tri ruke…Sve to ostavlja trajne tragove u našoj svijesti – dodao je Mašović.
Tokom rata ’90-ih godina u Bosni i Hercegovini prijavljen je nestanak 34.000 osoba. Od 34.000 prijava, verifikovan je nestanak 29.704 osobe. U Bosni i Hercegovini se kao nestalo vodi još 7.500 osoba, a do sada je pronađeno 80 posto nestalih.
Anadolija
