Author: admin

  • U subotu na “Jajce Lake Fest-u” u Jajcu nastupa Tony Cetinski

    U subotu na “Jajce Lake Fest-u” u Jajcu nastupa Tony Cetinski

    Kraljevski grad Jajce je i ovog ljeta centar kulturnih, zabavnih i sportskih dešavanja u Bosni i Hercegovini i regiji. Već je održano  mnoštvo manifestacija i događaja, a do kraja ljeta je još zabavnih i sportskih sadražaja.

    Od ove godine Jajce ima još jedan novi festival, „Jajce Lake Fest”,  koji će trajati tri dana, od 20. do 22. jula na Malom Plivskom jezeru. Danju će okupljene zabavljati razni DJ-evi a biti će organizirani različiti sadržaji sa hranom i pićem.

    U četvrtak 20. jula nastupaju Albino, Isak Šabanović i Sax “n” Groove. 21. jula, drugi dan Festivala, publika će moći uživati uz Mirzu Selimovića i Sax “n” Groove. U subotu 22.jula, posjetitelje će zabavljati Tony Cetinski uz pratnju lokalnih izvođača.

  • Policija oduzela vozilo od višestrukog povratnika, imao je 57.387 KM neplaćenih kazni

    Policija oduzela vozilo od višestrukog povratnika, imao je 57.387 KM neplaćenih kazni

    Rekorder ove godine je Prijedorčanin, višestruki povratnik u činjenju prekršaja, sa dugom za neplaćene novčane kazne od 57.387 KM.

    Pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) u prvoj polovici godine privremeno su oduzeli 102 motorna vozila od višestrukih povratnika u činjenju najtežih prekršaja iz oblasti sigurnosti saobraćaja.

     

    U prvoj polovini 2023. godine trajno je oduzeto 31 vozilo.

    Ovogodišnji rekorder je Prijedorčanin, višestruki povratnik u činjenju prekršaja, sa dugom za neplaćene novčane kazne od 57.387 KM.

    Iz MUP-a RS su kazali da su ove godine policijski službenici PU Prijedor privremeno oduzeli i dva vozila koja su imala evidentiran dug od 33.030 i 28.267 KM.

    Iz MUP-a su podsjetili da su u novembru prošle godine policijski službenici Policijske uprave Istočno Sarajevo od lica iz Sarajeva, koji je višestruki povratnik u činjenju prekršaja, privremeno oduzeli vozilo u Istočnoj Ilidži, a imao je evidentiranog dug za izrečene novčane kazne u iznosu od čak 280.483 KM.

    Objasnili su da dug u Registru novčanih kazni i prekršajnoj evidenciji ne predstavlja osnov za privremeno oduzimanje motornih vozila i zbog duga se ne vrši privremeno oduzimanje vozila, već zbog činjenice da je riječ o licu koje je sklono činjenju teških prekršaja kojim se ugrožava sigurnost drugih sudionika u saobraćaju.

  • Meta 2: Ko je bjegunac i organizator grupe u Kaknju Mustafa Karamuja?

    Meta 2: Ko je bjegunac i organizator grupe u Kaknju Mustafa Karamuja?

    Akcija policije Zeničko-dobojskog kantona rezultirala je hapšenjem 16 njihovih kolega koji su službovali u Policijskoj stanici Kakanj. Jedna osoba je izbjegla hapšenje i trenutno je u bjekstvu. To je Mustafa Karamuja zvani Musa i on slovi kao organizator kriminalnih aktivnosti uhapšene grupe, potvrđeno je iz nekoliko policijskih izvora. Karamuja nije policajac nego „kontroverzni biznismen“ i sumnja se da mu je dojavljeno o akciji hapšenja i za njim je trenutno raspisana potjernica.

    Karamuja je vlasnik popularnih ugostiteljskih objekata u Kaknju a na svom Instagram profilu posljednju objavu je imao prije 15 sati.

    Na Instagram profilu navodi da je vlasnik cluba Plan B, shisha bara Parlament u Kaknju i kafane Jedno mjesto.

     

    Karamuja u akciji i sa jednim uhapšenim policajcem

    „Policajci koji su na meti ove akcije sumnjiče se da su koristeći svoj položaj kriminogenim osobama, dopuštali da se bave kriminalnim aktivnostima, te umjesto da ih spriječe u tome, pomagali im, a u zamjenu za korist koju su od njih dobijali.Između ostalog, radi se i o nelegalnoj eksploataciji uglja na području Kaknja“, navedeno je u saopštenju Uprave policije MUP-a ZDK.

    Prema saznanjima Žurnala, krađa uglja samo je jedan detalj „aktivnosti“ Mustafe Muse Karamuje i njegove grupe tokom kojih su imali svesrdnu pomoć pojedinih policajaca. Tako je polovinom prošle godine ova grupa izvršila upad u kuću jednog kakanjskog privrednika i odvela ga izvan grada, da bi poslije tražila novac za oslobađanje.

    Porodica je te večeri uzalud zvala kakanjsku policiju očekujući brzu reakciju. Karamuja je ispred otetog privrednika mobitelom kontaktirao policajce kako bi usmjeravao njihovo (ne)djelovanje.

    Žurnal je u posjedu video zapisa koji pokazuju svu drskost otmice i reketiranja, jer se grupa predvođena Karamujom sutradan ujutro mirno vratila do kuće prijeteći osvetom u slučaju neplaćanja. Kako nisu dobili novac, nedugo potom zapalili su vikendicu reketirane osobe.

    Bilo bi logično da je o svemu obaviješten dežurni tužilac, ali nije. Policijski izvještaj mjesecima je bio skrivan. Zbog interesa istrage i njenog eventualnog okončanja, do daljnjeg ne možemo otkrivati više detalja.

    O korumpiranosti pojedinih kakanjskih policajca govori se već duže vrijeme. Znakovito, akcija hapšenja uslijedila je nedugo nakon nedavne smjene policijskog komesara ZDK Rusmira Šišića, a tu funkciju do daljnjeg obavlja načelnik Sektora uniformisane policije Vahidin Topalović. Topalović je do februara prošle godine bio komandir Policijske stanice Kakanj, piše Žurnal.

     

    N1

  • Meka: Promijenjen pokrivač za Kabu

    Meka: Promijenjen pokrivač za Kabu

    Kao što to svake godine radi Generalna direkcija za poslove Haremejn, promijenjen je pokrivač Kabe.

    Prema službenoj novinskoj agenciji Saudijske Arabije SPA, zamjenu je izvršio tim na čelu sa šefom Haramayn poslova i imamom Kabe Sudeysijem.

    Pokrivač Kabe, napravljen od 45 komada, sastoji se od 120 kilograma zlata i 100 kilograma srebra za motive i linije na 850 kilograma čiste svilene tkanine.

    Tradicionalno, pokrivač Kabe se mijenja prvog dana svake nove hidžretske godine.

  • Cijene hrane na globalnom nivou značajno se spustile: U svijetu najviše pojeftinio šećer, kod nas poskupio!

    Cijene hrane pale su i u junu, spustivši se na najniži nivo u više od dvije godine pod pritiskom pojeftinjenja šećera, biljnih ulja i žitarica, izvijestila je Agencija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO.

    Tako je FAO-ov indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda pao u proteklom mjesecu za 1,4 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u maju i iznosio je u prosjeku 122,3 boda, što je njegova najniža vrijednost od aprila 2021. godine.

     

    Rekordni mart

    To znači i da je bio za 23,4 posto niži nego u rekordnom martu 2022. godine, na početku rusko-ukrajinskog rata.

    U junu je najviše pojeftinio šećer, za 3,2 posto u odnosu na maj, što u FAO-u objašnjavaju dobrim početnim rezultatima žetve šećerne trske u Brazilu i slabom uvoznom potražnjom, a navedeno je da su izrazito pojeftinili i biljna ulja i žitarice, za 2,4 odnosno 2,1 posto u odnosu na maj.

    Iako cijene hrane na svjetskom nivou padaju, u BiH se skoro ne događaju nikakve cjenovne korekcije. Osim cijene jestivog ulja, koja je prije godinu bila viša od 6,5 KM, a sada se ulje može kupiti i za nešto manje od 3 KM, ostale namirnice i dalje drže visok cjenovni nivo.

    Štaviše, šećer koji je u prošlom mjesecu na globalnom nivou najviše pojeftinio na policama bh. vodećih trgovačkih lanaca odnedavno se prodaje po višoj cijeni. Umjesto 2,15 KM po kilogramu, cijena šećera sada iznosi 2,20 KM. Međutim, već duže vrijeme u brojnim trgovinama šećer „drži“ cijenu i od 2,40 KM.

     

    Evropsko tržište

    Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete života „Futura“, napominje da BiH uvozi 80 posto hrane s evropskog i svjetskog tržišta.

     

     

    Bago: Rekordni budžeti.

    – Ako hrana i gorivo pojeftinjuju na svjetskim burzama, a mi ih uvozimo i u nas poskupljuju, onda je vrlo jasno da su brojne državne institucije podbacile. Zapravo, nije pitanje ko je, već ko nije podbacio, budući da imamo rekordna punjenja proračuna. Imam osobni osjećaj da se građani BiH pljačkaju kada su u pitanju cijene hrane, lijekova, ali i brojnih usluga – istakao je Bago.

     

    Uvozni lobi

    Jasno je da mi ne upravljamo svojim tržištem, a ko nas vara, strani ili domaći, zaista više nije važno, naveo je Bago.

    – Mi očekujemo da nam se pomogne, da se pojačaju sistemi nadzora i kontrole, ali ne kontrole u smislu mučenja običnih trgovaca i obrtnika. Ovdje je u pitanju jedan veći, jači uvozni lobi i na njihove adrese se treba obraćati – kazao je Bago.

     

    Indeks

    mliječnih proizvoda pokazuje pad cijena za 0,8 posto u odnosu na maj, ali pojeftinjenja tih namirnica u BiH nema.

  • Šta donosi sastanak delegacija BiH i EU u Briselu

    Šta donosi sastanak delegacija BiH i EU u Briselu

    Predstavnici Bosne i Hercegovine i Evropske unije sastaju se danas u Briselu, kako bi razgovarali o odnosima EU i BiH u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja.

    Na 5. sastanku Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje, dvije delegacije će preispitati pretpristupni proces s obzirom na izvještaj Komisije za 2022. godinu, s naglaskom na političkim i privrednim kriterijumima te pravnoj stečevini i pretpristupnoj pomoći.

    Kako je najavljeno, učesnici sastanka će preispitati i trenutno stanje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

    Osim toga, razmijeniće mišljenja o najnovijim događajima na zapadnom Balkanu.

    Ovo je prvo zasjedanje ovog tijela nakon što je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata. Očekuje se da će biti prepoznat napredak Bosne i Hercegovine na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

    Kako je najavljeno, u Briselu bi trebalo da budu predstavljeni i planovi za deeskalaciju aktuelne političke krize u BiH.

    Delegaciju Bosne i Hercegovine predvodi predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto.

    Tokom boravka u Briselu Krišto će se susresti sa visokim predstavnikom EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozepom Boreljom, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.

    Osim Krišto, delegaciju BiH čine ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, ministar odbrane BiH Zukan Helez, direktor Direkcije za evropske integracije Edin Dilberović, te predstavnici Ministarstva spoljnih poslova i Misije BiH pri EU.

  • Traže se posmrtni ostaci 500 ubijenih Prijedorčana: Trećina pronađenih žrtava su bili logoraši

    Traže se posmrtni ostaci 500 ubijenih Prijedorčana: Trećina pronađenih žrtava su bili logoraši

    Više od tri decenije traje potraga porodica za posmrtnim ostacima najmilijih koji su ubijeni 1992. godine na području Prijedora, javlja Anadolu.

    U ovom gradu u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, ’90-ih godina ubijeno je 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.700 Prijedorčana, a za oko 500 žrtava još uvijek se traga.

     

    Dvije žrtve

    Sutra će u Prijedoru biti klanjana dženaza-namaz i obavljen ukop još dvije žrtava zločina na području te općine.

    Glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić izjavila je da će kolektivna dženaza sutra biti klanjana u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu.

    Radi se o žrtvama koje su 1992. godine ubijene na području Prijedora, a posmrtni ostaci ovih žrtava su ekshumirani u masovnim grobnicama Hrastova Glavica i Jakarina Kosa.

    – Ove godine posmrtni ostaci dvije žrtve spremni su za ukop na kolektivnoj dženazi 20. jula u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu. Ove godine u Kamičanima će biti ukopani posmrtni ostaci Ferida (Hamdija) Sikirića, rođenog 1960. godine u Hambarinama u Prijedoru – kazala je Fazlić.

    Ubijen je 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1998. godine iz masovne grobnice Hrastova Glavica. Bit će ukopan na Šehidskom mezarju Hambarine.

    Konačni smiraj u Kamičanima ove godine će naći i Izet (Adem) Mešić, rođen 1960. godine u Prijedoru, a nestao je u maju 1992. godine. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine na lokalitetu Jakarina Kosa. Bit će ukopan na Šehidskom mezarju Skela.

     

    Ekshumirani posmrtni ostaci

    – Kada je riječ o Prijedoru, do sada su ekshumirani posmrtni ostaci oko 80 posto žrtava koje su ubijene na tom području, a još uvijek tragamo za posmrtnim ostacima oko 500 žrtava, odnosno ubijenih Bošnjaka i Hrvata s područja Prijedora. Kada je riječ o Bosanskoj krajini, tragamo za oko 850 žrtava. Još uvijek se traže posmrtni ostaci 80 žrtava s područja Sanskog Mosta, 40 s područja Ključa i 220 žrtava iz Kotor Varoši. Još uvijek je mnogo žrtava za čijim posmrtnim ostacima još uvijek tragamo, a o kojima još uvijek nemamo informacije. Svakodnevno se intenzivno radi na prikupljanju detaljnih informacija koje bi eventualno dovele do pronalaska grobnica u kojima se ti posmrtni ostaci nalaze – istakla je Fazlić.

     

    Podsjetila je da je na području Prijedora ubijeno oko 3.175 Bošnjaka i Hrvata.

    – Kada su u pitanju žrtve Prijedora, ubijeno je i 102 djece i 263 žene. U identifikacionom centru Šejkovača nalazi se nešto više od 300 posmrtnih ostataka žrtava proteklog rata. Od ovoga broja u oko 170 slučajeva se radi o posmrtnim ostacima žrtava koje su ranije ukopane i za koje se očekuje proces reasocijacije, odnosno pridodavanja ovih skeletnih ostataka ranije ukopanim žrtvama. Tu se nalaze posmrtni ostaci još 21 žrtve koje su identifikovane i koje zapravo čekaju na ukop. Ostali slučajevi su u različitim fazama identifikacije. Uglavnom se radi o nekompletnim tijelima – pojasnila je Fazlić za Anadoliju.

    Porodice žrtava koje čekaju na ukop još uvijek nisu dale svoju saglasnost jer se radi o nekompletnim skeletnim ostacima te zbog toga porodice odlučuju čekati još neko vrijeme u nadi da će se pronaći dodatni dijelovi skeleta kako bi ukopali kompletno tijelo svojih najmilijih.

    U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.

    Početkom augusta 1992. godine poznati američki i britanski novinari Roj Gutman (Roy Gutman), Peni Marsal (Penny Marshall), Ed Vuliami (Vulliamy) i Ian Viliams (Williams) otkrili su prijedorske logore, nakon čega je počelo njihovo raspuštanje.

     

    Desetina hiljada osoba

    – Desetine hiljada osoba je prošlo kroz logore koji su u to vrijeme egzistirali na području općine Prijedor. Jedan od najvećih logora, odnosno najveći logor nakon Drugog svjetskog rata, zasigurno je bio Trnopolje. Sigurno je jedna trećina žrtava koje smo mi ekshumirali i čije posmrtne ostatke smo pronašli, upravo su bili logoraši . istakla je Fazlić.

    Posmrtni ostaci ubijenih Bošnjaka i Hrvata iz Prijedora pronađeni su na 501 lokaciji i u 73 masovne grobnice, na području 10 općina i u tri države odnosno u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.

    – Kada je riječ o općini Prijedor, posmrtni ostaci žrtava pronađeni su na 500 lokacija, ne govorimo samo o masovnim grobnicama nego i o pojedinačnim i zajedničkim. Međutim, kada je riječ o masovnim grobnicama, pronađene su 73. Pronađene su u deset različitih općina i u tri države – Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Jedna od najvećih je svakako Tomašica, međutim, tu je i Jakarina Kosa, Stari Kevljani… – pojasnila je Fazlić.

    Posljednjih godina je sve manje relevantnih informacija o potencijalnim lokacijama na kojima se kriju posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana.

    – Kada je u pitanju to područje, a svakako i cijela Bosna i Hercegovina, moram reći da je posljednja masovna grobnica na tom području pronađena 2017. godine. Radi se o Korićanskim stijenama i tada su ekshumirane 183 žrtve. Međutim, proces traženja nestalih osoba, kako u Prijedoru tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini, je u izuzetno teškoj fazi. Teško se dolazi do tačnih i preciznih informacija o lokacijama grobnica. To je slučaj i sa Prijedorom. U posljednje vrijeme smo imali situacije, i to nam se sve češće dešava, da posmrtne ostatke pronalazimo sasvim slučajno, prilikom čišćenja privatnih parcela, izgradnje nekih privatnih objekata. Preostali su nam najteži, najsloženiji slučajevi. Posmrtni ostaci su očigledno jako dobro sakriveni, a volje da se konačno progovori o ovom pitanju, da se odaju te lokacije i da se olakša porodicama, nažalost i dalje nema – naglasila je Fazlić.

     

    Još uvijek se traga

    – Postoje određene grupe za kojima još uvijek tragamo i oni su zasigurno u masovnim grobnicama. Vjerujemo da ima i onih pojedinačnih – izjavila je Fazlić.

    Navela je da su tokom juna na području cijele Bosne i Hercegovine u 15 dana imali 12 ekshumacija i samo jedna je bila pouzdana tačnije da su na tom području pronašli posmrtne ostatke.

     

    Zločin u Zecovima

    Zijad Bačić iz sela Zecovi kod Prijedora jedini je živi svjedok strašnog zločina koji se 25. jula 1992. godine dogodio u ovom selu.

    Iz jedne kuće je izvedena 31 osoba, uglavnom 15-oro djece i žena, potom strijeljano i od tada pa do danas im se gubi svaki trag, nikada nisu pronađena njihova tijela.

    Tijela ubijenih nikada nisu pronađena, a preživjeli članovi porodica su na mjestu zločina podigli spomen-ploču za svoje najmilije.

    – Tokom ove godine, pa i prošle imali smo određene informacije u vezi s potragom za posmrtnim ostacima te grupe. Čak smo imali i tvrdnje svjedoka koje su bile veoma pouzdane za određene lokacije da se upravo na njima nalaze posmrtni ostaci tih žrtava. Međutim, iako smo prekopali šire i veće područje nažalost te posmrtne ostatke nismo uspjeli pronaći – pojasnila je Fazlić.

     

    Nekoliko hiljada Bošnjaka

    U Prijedoru su prije rata živjelo oko 50.000 Bošnjaka, a taj broj je 1996. godine spao na svega par hiljada što zapravo govori o tome da se radi o općini sa najvećim procentom protjeranog stanovništva.

    – Ono što se desilo u Prijedoru jeste pokazatelj stravičnosti zločina koji su počinjeni prvo na tom području pa i u ostatku Bosne i Hercegovine. U postratnim godinama u Prijedoru je ostalo svega nekoliko hiljada Bošnjaka i Hrvata. Taj podatak govori o tome koliki je razmjer zločina počinjenih na tom području. Ti ljudi su raseljeni – kazala je Fazlić.

     

    avaz.ba

  • Tužilaštvo će za sve uhapšene kakanjske policajce tražiti mjeru pritvora

    Tužilaštvo će za sve uhapšene kakanjske policajce tražiti mjeru pritvora

    Svih 16 policajaca Policijske stanice Kakanj koji su uhapšeni juče u akciji kodnog naziva “Meta 2” danas će, uz izvještaje o počinjenom krivičnom djelu, biti predati na daljnje postupanje Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona, dok se još uvijek traga za Mustafom Karamujom, za kojeg se smatra da je bio organizator grupe – izjavio je Feni portparol Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova ZDK-a Elvedin Fišek.

    Policajci su zajedno s još tri osobe koje nisu policijski službenici uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivična djela “udruživanje radi činjenja krivičnih djela” u vezi sa krivičnim djelima “zluopotreba službenog položaja ili ovlašćenja” te krivičnih djela “uzimanje dara i drugih oblika koristi”, “odavanje službene tajne”, “neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga” i “teška krađa”.

    Prilikom hapšenja pretreseni su i prostori u PS Kakanj, kao i njihovi stanovi, kuće i automobili.

    – Tužilaštvo ZDK se već odredilo i ići će se s prijedlogom za određivanje pritvora za sve uhapšene policajce, koji će biti odvođeni na Općinski sud u Kaknju. Što se tiče trojice uhapšenih koji nisu policijski službenici, jedan od njih je u bolnici jer ima određenih zdravstvenih problema, dok su ostala dvojica ispitani i za njih se neće tražiti pritvor. Važan nam je odbjegli za kojim se još traga, a koji je, na neki način, bio organizator svega – kaže Fišek.

    Svi policijski službenici koji su jučer uhapšeni u ovoj akciji Uprave policije MUP-a ZDK već su dobili rješenja o suspenziji, odnosno udaljavanju s posla, na koji se neće moći vratiti sve do okončanja postupka.

    -Već smo nadomjestili preraspodjelom iz drugih stanica, nedostajuće policajce u Kaknju pa nema problema s funkcioniranjem te stanice – kaže Fišek.

    Jučerašnja akcija i pretresi realizirani su po naredbama općinskih sudova u Zenici i Kaknju, a policijski timovi radili su u saradnji i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva ZDK te koordinaciji s policijskim službenicima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

     

    federalna.ba/Fena

  • Posljedice grmljavinskog nevremena u Donjem Vakufu

    Posljedice grmljavinskog nevremena u Donjem Vakufu

    Bosnu i Hercegovinu, ali i region je tokom noći pogodilo snažno nevrijeme praćeno orkanskim vjetrom koji je rušio stabla, skidao krovove sa kuća i uzrokovao nestanke struje. Šteta je zabilježena u više gradova u BiH, pa tako i u Donjem Vakufu.

     

     

     

     

     

     

     

     

    Na pojedinim lokacijama vjetar je čupao stabla, duž magistralnog puta je došlo do pucanja grana na brojnim stablima.

    Kontaktirali smo direktora JKP Gradina Nasera Rujanca koji nam je potvrdio da se radnici ovog preduzeća nalaze na terenu od ranih jutarnjih sati te čiste komade odlomljenih stabala i grana koje su usljed nevremena završile na cesti i koje ometaju normalno odvijanje saobraćaja.

    Podršku im pružaju i pripadnici vatrogasne jedinice vatrogasnog društva Donji Vakuf, kao i usposlenici ŠPD Srednjobosanske šume, Šumarija Donji Vakuf uz pomoć mehanizacije.

    Direktor JKP Gradina je istakao da bi posljedice ovog nevremena bilo još veće, da prije nekoliko mjeseci nije izvršeno orezivanje grana i krošnji na stablima uz magistralni put.

  • Do 23:30 sati na sjeveru BiH registrovana 21.500 gromova i munja

    Do 23:30 sati na sjeveru BiH registrovana 21.500 gromova i munja

    U BiH je sinoć došlo do prodora hladnog vazduha na prezagrijano podneblje što je rezultovalo jakim olujnim i grmljavinskim procesima u atmosferi.

    Bh. zajednica “lovaca na oluje” – Bosnia Storm Chasers je objavila da je njemački servis za detekciju munja i gromova do 23:30 sati na području BiH registrovao više od 21.500 munja i gromova, pretežno u Bosanskoj Krajini, sjevernoj i sjeverozapadnoj Bosni.

    “Mnogi gradovi u Potkozarju su ostali bez urednog elektrosnabdijevanja uslijed udara groma ili vjetra. U nekim mjestima registrovan je led, a u većini mjesta jak do olujan sjeverac koji je donio osvježenje od vrućina. Obarao je drveće u Banjoj Luci, Dubici, Prijedoru, Novom Gradu, na Kozari i drugdje”, naveli su.

    Podsjetimo, oluje su jučer u poslijepodnevnim satima zabilježene u sjevernoj Italiji i Austriji, a zatim su se spustile preko Slovenije i Hrvatske do Bosne i Hercegovine.

    Nakon jakog nevremena u Banjoj Luci, sve se proširilo i na druge bh. gradove od Bugojna, Travnika, Zenice pa do Sarajeva gdje je oko ponoći počela grmljavina i kiša.