Author: admin

  • Za održanje penzionih fondova BiH će uskoro trebati uvesti 150.000 stranaca?

    Za održanje penzionih fondova BiH će uskoro trebati uvesti 150.000 stranaca?

    Trend odlazaka kvalitetne radne snage se nastavlja. Ostajemo bez visokokvalifikovanih mozgova, ali i vještih ruku zanatlija. Zbog toga nikad nisu bili više plaćeni, ali nikad teže ni pronađeni. U trenutku kada nadležni ne nude rješenja, poljuljan je zdravstveni i penzioni sistem, a kako bi bio održan, u bliskoj budućnosti mogli bi da uvezemo 150 hiljada stranaca.

    Dok je, ne tako davno, već na prvi poziv dobar majstor stajao pred vratima, sada odgovaraju iz inostranstva. Potraga za vodoinstalaterima, keramičarima, električarima, molerima… sve je veći izazov, jer većina njih svoje vještine nekoliko puta više naplaćuje van BiH.

    “Da nađete majstora? Teško. Prvo što djeca koja završe školu nemaju prakse. Sad sam sreo kolegu koji je električar, u penziji je. I radi. Ima posla jer nema mlade raje da to rade”, govori nam jedan od građana na ovu temu.

    Tome svjedoči i Samir Omić, moler, koji od ovog posla, uz svoj primarni, sasvim solidno zarađuje i u svojoj državi. I nema namjeru da to nastavi van njenih granica.

    “Raditi se može, ima i posla, ali nema radnika. Pomagača ni ja sebi ne mogu naći. Bolji su stariji i odgovorniji su ljudi i hoće bolje raditi od mlađih. Mlađi bi da rade dan-dva, uzmu pare i odu negdje, a stariji su, bogami, odgovorniji”, ispričao nam je Samir.

    Vahidu Mutapdžiću, uža specijalnost je izrada pločastog namještaja, ali i hitnih popravki u domaćinstvu. Od nečega se mora živjeti, ali svjestan da danas sve košta mnogo više u odnosu na neka srećnija vremena, nerijetko svoje usluge i ne naplati.

    “Nisam od onih ljudi koji po svaku cijenu hoće da zaradi. Pokrijem svoje osnovne troškove. Malo sam nekad jeftiniji, a nekad i džaba nekome uradim, kad vidim da je u krizi”, ističe majstor Mutapdžić.

    No, nisu baš svi svjesni krize prouzrokovane odlaskom kvalitetne radne snage. Vlasti i dalje bez konkretnih rješenja kojima bi oporavili oslabljenu domaću ekonomiju, koju, dodatno, opterećuju odlasci.

    Bosna i Hercegovina bi u narednih pet godina mogla da uveze još 150.000 stranaca kako bi uopšte mogla da održi zdravstvene i penzione fondove, kažu upućeni.

    “Mislim da će u budućnosti nedostatak radne snage biti ključni, ograničavajući faktor ekonomskog rasta. Trenutni zakonski propisi su prilično rigidni, onemogućavaju slobodan protok radnika i mislim da je u budućnosti vrlo bitno omogućiti poslodavcima uvoz kvalitetne radne snage”, apeluje ekonomista Damir Bećirović.

    Na mjestima gdje smo nekada viđali domaće radnike, već viđamo strance. Iz Turske, Pakistana, Indije…

    Istraživanje Federalnog zavoda za zapošljavanje pokazuje da je od ukupno 1.380 anketiranih poslodavaca, 57% iskazalo potrebu za zapošljavanjem više od 5.600 radnika. Uglavnom iz sektora industrije, uslužnih djelatnosti, trgovine i građevinarstva. Od zanatlija su najviše traženi šivač, bravar, varilac, zidar, stolar, tesar, krojač… Ipak, mali tračak nade za budućnost strukovnih zanimanja. U sarajevskoj mašinskoj tehničkoj školi u prvom roku upisano je 96 učenika.

    Više u priči Tatjane Drljić.

    Za održanje penzionih fondova BiH će uskoro trebati uvesti 150.000 stranaca?
    00:0
    03:570
    /

    Program N1 

  • Danas sunčano i toplo

    Danas sunčano i toplo

    Jutros je u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano. U centralnim i istočnim područjima po kolinama ima magle.

    Danas u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab zapadnog i jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 32°C.

    U Sarajevu sunčano. Najviša dnevna temperatura zraka oko 27°C.

  • Radarske kontrole

    Radarske kontrole

    • Najavljene radarske kontrole za 28. 07. 2023. -PS TRAVNIK08:30 do 10:30 sati Šehida
      12:00 do 14:00 sati Dolac na Lašvi
      16:30 do 18:30 sati Kalibunar
      20:00 do 21:30 sati Donje Putićevo
    • PS KREŠEVO
    • Najavljene radarske kontrole za 28. 07. 2023. -PS KREŠEVO09:00 do 11:30 sati Resnik
      16:00 do 18:30 sati Volujak
    • PS BUSOVAČA
    • Najavljene radarske kontrole za 28. 07. 2023. -PS BUSOVAČA06:00 do 07:30 sati Kaonik (kod tehničkog pregleda Next)
      07:30 do 09:00 sati Polje (kod groblja)
      09:00 do 10:30 sati ulica 1.mart/ožujak (skretanje za naselje Luka)
      10:30 do 12:00 sati ulica Tisovačka
    • PS JAJCE
    • Najavljene radarske kontrole za 28. 07. 2023. -PS JAJCE07:30 do 09:00 sati R-413b Divičani
      09:15 do 10:45 sati R-413b Kuprešani
      11:15 do 12:45 sati M-16 Lučina
      13:00 do 14:00 sati M-16 Zastinje
    • PS GORNJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 28. 07. 2023. -PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE07:00 do 08:30 sati ulica Bistrička cesta
      11:00 do 12:30 sati ulica Vrbaska
      15:00 do 16:30 sati Krupa
      22:00 do 23:30 sati Pajić Polje
    • PS DONJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 28. 07. 2023. -PS DONJI VAKUF09:15 do 10:15 sati Torlakovac
      10:45 do 11:45 sati Babin Potok
      18:30 do 19:30 sati Komar
      23:00 do 00:00 sati Prusac
    • PS BUGOJNO
    • Najavljene radarske kontrole za 28. 07. 2023. -PS BUGOJNO13:00 do 14:30 sati Bugojno-Novi Travnik, ulica Rostovska
      15:00 do 16:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Čaušlije
      17:00 do 18:30 sati ulica Slobode (GUMA)
      19:00 do 20:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Zlavast
    • PS FOJNICA
    • Najavljene radarske kontrole za 28. 07. 2023. -PS FOJNICA08:00 do 10:00 sati ulica Bosanska
      10:30 do 12:30 sati Ostružnica Polje
      12:40 do 14:40 sati Nadbare
    • PS VITEZ
    • Najavljene radarske kontrole za 28. 07. 2023. -PS VITEZ18:00 do 20:00 sati ulica Branilaca Starog Viteza
      20:00 do 22:00 sati lokalna cesta, Divjak
      23:00 do 00:00 sati M-5 Šantići
      00:00 do 01:00 sati R-441 Počulica
    • PS NOVI TRAVNIK
    • Najavljene radarske kontrole za 28. 07. 2023. -PS NOVI TRAVNIK18:00 do 19:30 sati M-16.4 Margetići
      20:00 do 21:30 sati M-16.4 Rankovići
      21:30 do 23:00 sati M-16.4 Stojkovići
      00:00 do 01:30 sati M-16.4 Ratanjska
  • Vozite oprezno, izbjegavajte preticanja

    Vozite oprezno, izbjegavajte preticanja

    Na pojedinim dionicama u kotlinama i uz riječne tokove vidljivost je smanjena zbog jutarnje magle.

    S obzirom da je sezona godišnjih odmora, a i kraj radne sedmice danas očekujemo pojačan promet vozila na većini puteva u Bosni i Hercegovini, kao i na graničnim prelazima. Savjetujemo oprezniju vožnju i izbjegavanje rizičnih preticanja, navode iz BIHAMK-a.

    Sanacioni radovi

    Zbog izvođenja sanacionih radova na mostu Gorica, na autoputu A-1, za saobraćaj je i dalje zatvorena lijeva cijev tunela 1. mart na dionici Zenica-Sarajevo, a vozila saobraćaju dvosmjerno kroz desnu tunelsku cijev.

    Brojne su dionice sa aktuelnim radovima, tako da preporučujemo vozačima da planiraju svoje putovanje u skladu sa očekivanim zastojima.

    Sporije zbog radova tokom dana saobraća se na magistralnim putevima: Bihać-Kamenica, Vitez-Travnik (Nova Bila), Kiseljak-Busovača i Ripač-Dubovsko, kao i na ulazu u Bugojno (iz smjera Rostova), Kladanj (iz smjera Olova) i Hadžiće.

    Zbog slijeganja ceste na ulazu u Vinac iz smjera Donjeg Vakufa (M-5/16 Donji Vakuf-Jajce) u funkciji je samo jedna traka, a brzina je ograničena na 20 km/h.

    Na dionici regionalnog puta od mjesta Ravno prema magistralnom putu Ljubinje-Trebinje (M-6) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.

    Zatvoren most

    Zbog sanacionih radova zatvoren je most na ulazu u Nemilu (spoj M-17 sa R-473), a vozila saobraćaju preko raskrsnice u Topčić Polju.

    Na graničnim prijelazima putnička vozila za sada ne čekaju duže od 30 minuta.

  • LJUBAVNA PRIČA Dine Merlina: S prvog koncerta sam se vratio gladan i bez para, one me čekala i pitala jesam li šta donio

    LJUBAVNA PRIČA Dine Merlina: S prvog koncerta sam se vratio gladan i bez para, one me čekala i pitala jesam li šta donio

    Pjevač Dino Merlin jedna je od najslušanijih i najcjenjenijih muzičkih zvezda širom bivše Jugoslavije. Slavni kantautor početkom osamdesetih godina prošlog vijeka snimio je prvi album, a novac je zaradio tako što je radio treću smjenu u željezari.

    Iako danas zasluženo uživa u svim dobrobitima popularnosti, prošlost za njega nije uvijek bila idealna. Kao dijete živio je u velikoj neimaštini, a luksuz koji sebi danas uspijeva da priušti nije mogao ni da sanja.

    Merlin je, poslije prozivki na račun svog sadašnjeg materijalnog stanja, odlučio da progovori i ispriča kako su izgledali njegovi teški dani u prošlosti:

    – Živjeli smo težak život i nisam imao mogućnost da idem na more. Sada kada je sve došlo na svoje mjesto, mogu malo i da plovim. Ne osjećam nikakvu grižu savjesti, ni zbog broda koji imam, ni zbog ljubavi prema moru, izjavio je tada pjevač Dino Merlin.

    Zbog siromaštva, s kojim se u prošlosti suočavao, zamalo nije ostao i bez životne saputnice, supruge Amele, koju rijetko eksponira u javnosti. Kako pjevač navodi, Amelini roditelji prvo nisu željeli da se njihova kćerka, studentkinja arhitekture, zabavlja sa materijalno nestabilnim momkom.

    – Borili smo se, krili, ali niko nas nije mogao rastaviti. Poslije pet godina smo se tajno vjenčali. Bilo je to romantično vjenčanje iako sam svoju ženu doslovno oteo. Uz nas su bili samo moj kum i Amelina sestra, koja je bila kuma. Govor matičarke bio mi je predugačak, stalno sam gledao na vrata da neko ne naiđe i pokvari našu sreću.

    Poslije svadbe Amelinu je odveo na medeni mjesec u Dubrovnik.

    – Kad smo se vratili, preselili smo se kod moje majke i odmah osjetili udar svakodnevice. Mene je čekala velika odgovornost za porodicu i težak rad, a Amelini roditelji bili su toliko ljuti da pola godine nisu htjeli ni da čuju za nju, prisjetio se Merlin tih vremena.

    Pjevač je, kako kaže, dan kada mu je Amela rekla da ga voli smatra jednim od najvažniji dana u životu. Njihova ljubav nikada se nije suočavala s većim problemima i skandalima, a zaljubljen je jednako kao prvog dana kad ju je ugledao, 8. avgusta 1979. godine.

    – Na taj dan prije 35 godina Amela mi je rekla da me voli. Danas je to jedan od najvažnijih datuma u mom životu i svaki put osjetim grižu savjesti da ga nisam dostojno obilježio. Pune tri i po decenije trudim se da 8. avgust učinim posebnim, da svaki put iznova iznenadim i obradujem suprugu, ali valjda će mi proći život a ja nikada neću uspjeti da dovoljno izrazim koliko mi je taj dan važan, rekao je muzičar.

    Iz braka sa Amelom ima dvoje djece – kćerku Naidu i sina Hamza, a ovaj poznati Sarajlija dobio je i prvo unuče koje mu je podario sin. Dečak je ponio ime Nezir, po ocu Dinine supruge, piše hellomagazin.

    – Da, žalim što su moja djeca tako brzo odrasla. Kroz borbu za život često zaboravljamo da se život odvija upravo ovdje i sada. A ko je u tom životu važniji od onih koju su vam najbliži? Naida je rođena kada sam počinjao karijeru i u djetinjstvu je doživjela sve, od neimaštine do, metaforički rečeno, kavijara i šampanjca. Navikla se na skroman život, pa je njen odgovor na moje pitanje šta da joj donesem iz Njujorka ili Pariza uvijek: ‘Tata, hvala, imam sve, samo se što prije vrati kući’“

    Materijalno je ne zanima, za razliku od njenog mlađeg brata. Kad se Hamza rodio, više nismo imali nikakve egzistencijalne probleme. Navikao se na to da mu Amela i ja priuštimo sve što poželi. Kad njega pitam šta mu treba, i ne čeka da završim rečenicu, već ima listu narudžbina”, rekao je svojevremeno za Hello! magazin Merlin i dodao da su djeca i supruga njegova baza, a da se on zauzvrat trudi da bude njihov oslonac i podrška.

    Pjevač Dino Merlin kaže da nikada neće zaboraviti trenutak kad se poslije prve turneje po Jugoslaviji vratio kući praznih džepova i gladan.

    – Moja žena je stajala na vratima, dočekala me s bebom. Naida je možda imala pola godine, a supruga Amela je baš završavala arhitekturu. Tiho me je upitala: ‘Jesi li nam šta donio? Nemam za mlijeko’, Ja nisam imao ni jedan jedini dinar. Nisam donio ništa jer nisam ništa zaradio. Bili su tu veliki troškovi. Dao bih sve da sam te noći mogao da odgovorim: ‘Da, donio sam sto maraka, ispričao je Merlin.

  • Naučnici tvrde: Ovo se zadnji put dogodilo prije 12.800 godina, Europa je tada ušla u ledeno doba

    Naučnici tvrde: Ovo se zadnji put dogodilo prije 12.800 godina, Europa je tada ušla u ledeno doba

    Posljednji put kad je došlo do velikog usporavanja moćnih okeanskih struja sjevernog Atlantika, to je gurnulo Europu u veliku hladnoću na duže od hiljadu godina. Dogodilo se to prije otprilike 12.800 godina.

    Naučnici u Danskoj ove sedmice su ustvrdili da bismo novo naglo slabljenje okeanskih struja, ili čak prekid, mogli očekivati najkasnije do kraja ovog stoljeća.

    Klimatolozi se općenito slažu da će morske struje u Atlantiku oslabjeti u ovom stoljeću, no nema konsenzusa hoće li do drastičnog usporavanja s nesagledivim posljedicama na klimu doći prije 2100., piše New York Times.

    Novo istraživanje, objavljeno u utorak u časopisu Nature Communications, upozorava kako ima sve više naučnih dokaza da bi kontinuirano ispuštanje stakleničkih plinova koje proizvodi čovjek moglo dovesti do klimatske “tačke preokreta”, s brzim i nepopravljivim ekološkim promjenama.

    Koautorica tog naučnog rada, dr. Susanne Ditlevsen, profesorica statistike na Sveučilištu Kopenhagen, upozorava da su nova otkrića dovoljan argument da se klimatski slom više ne smatra apstraktnom, udaljenom prijetnjom. To se događa ovdje i sada, alarmira danska naučnica.

    Naulnici proučavaju promjene u Sjevernoatlantskoj meridijanskoj obrtajućoj struji (Atlantic Meridional Overturning Circulation ili AMOC), glavnoj struji u Atlantskom oceanu. Ona nosi površinsku toplu slanu vodu prema dalekom sjeveru gdje se, nakon što se ohladila, povlači na dno i teče prema jugu. Ovaj sistem okeanskih struja prenosi važan dio toplotne energije iz tropskih područja u sjeverni dio Atlantika odakle toplina odlazi u atmosferu.

    Toplu okeansku vodu ta struja prenosi od tropa preko Golfske struje, pa prolazi uz jugoistočnu obalu SAD-a prije nego što zaokrene prema sjeveru Europe. Kad okeanske vode ispuštaju svoju toplinu u zrak na dalekom sjeveru, on postaje hladniji i gušći, pa tonu u dubine okeana vraćajući se prema ekvatoru.

    Taj efekt uranjanja, ili obrtanja, omogućava okeanskim strujama prijenos goleme količine topline po planetu, zbog čega imaju iznimno velik utjecaj na klimu atlantskog područja i šire, navodi New York Times.

    Međutim, budući da zbog utjecaja čovjeka dolazi do zagrijavanja atmosfere, otapa se grenlandski ledeni pokrivač pa u sjeverni Altantik utječe velika količina slatke vode, što bi moglo poremetiti ravnotežu koja održava to strujanje.

    Dio Atlantika južno od Grenlanda primjetno je hladniji posljednjih godina, što neki naučnici smatraju dokazom da se Sjevernoatlantska struja (AMOC) usporava.

    Radiosarajevo.ba

  • Od oktobra se uspostavlja direktna aviolinija između Sarajeva i Skoplja

    Od oktobra se uspostavlja direktna aviolinija između Sarajeva i Skoplja

    Grčki avioprevoznik “Aegean” i član Star Alliance-a, uspostavit će direktnu liniju od Međunarodnog aerodroma Skoplje do Međunarodnog aerodroma Sarajevo, od 2. oktobra.

    “Aegean” će početi sa letovima između dva glavna grada od 2. oktobra ove godine, sa tri sedmične frekvencije i to svakog ponedjeljka, srijede i petka.

    “Oduševljeni smo što možemo najaviti i čestitati ‘Aegeanu’ na njihovoj odluci da pokrenu let iz Skoplja do Sarajeva, od oktobra ove godine te da obezbijedi odličnu regionalnu povezanost, od Atine jugu, preko Skoplja, do Sarajeva na sjeveru Balkana. Ova zračna veza istovremeno označava značajnu prekretnicu u našoj posvećenosti kao operatera aerodroma poboljšanje mogućnosti putovanja avionom za naše cijenjene putnike”, izjavio je Nejat Kurt, generalni direktor TAV Makedonija.

    Letovi iz sa aerodroma Skoplje će biti u 19:00 sati, sa vremenom dolaska na aerodrom Sarajevo u 20:10, dok će vrijeme polaska sa sarajevskog aerodroma je u 20:50, a vrijeme dolaska na aerodrom u Skoplju u 21:50 sati.

    Sličan raspored će biti ponuđen i tokom zime 23/24.

    Rezervacija avio karata dostupna je na web stranici “Aegeana” https://en.aegeanair.com/.

    “Ova ruta označava i naš povratak u BiH nakon izazova koje nam je postavila pandemija koronavirusa i ne možemo biti više uzbuđeni što ćemo se ponovo povezati s našim cijenjenim putnicima u ovoj regiji. Od oktobra će putnici iz Skoplja imati pojačanu mogućnost povezivanja preko atinskog čvorišta do odredišta širom Grčke, Evrope i Bliskog istoka. Ovaj razvoj nudi mogućnosti za putnike da istraže i iskuse različite destinacije uz udobnost i pouzdanost po visokim standardima po kojima je ‘Aegean’ poznat”, izjavio je Roland Jaggi, šef Komercijalni službenik grčkog avioprevoznika.

    “Sretni smo što će Sarajevo nakon trinaest godina ponovo biti povezano sa glavnim gradom Sjeverne Makedonije – Skopljem. Posebno nas raduje činjenica da je pokretanje ove rute rezultat zajedničke i veoma uspješne saradnje dva aerodroma. Vjerujemo da će ova linija imati dobre performanse i radujemo se prvom letu AEGEAN-a na relaciji Skoplje – Sarajevo!”, rekao je Alan Bajić, direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

    Zvaničnici sa makedonskog aerodroma kažu da je dodavanje ove nove rute još jedan doprinos vazdušnom saobraćaju, posebno za prvu polovinu 2023.

    KLIX.BA

  • Ovo bi vam moglo pomoći: Pogledajte kako možete naplatiti štetu ako vam padne drvo na auto

    Ovo bi vam moglo pomoći: Pogledajte kako možete naplatiti štetu ako vam padne drvo na auto

    Olujno nevrijeme koje je pogodilo Banju Luku i mnoge gradove u manjem bh. entitetu Republici Srpskoj izazvalo je mnogobrojne probleme i štetu. Nastradale su kuće, zgrade, javna infrastruktura, poljoprivredni usjevi, plastenici, ali i automobili.

    U slučaju da je na vaš automobil pala grana ili se srušilo drvo, štetu bi trebalo da namiri osiguravajuće društvoali samo u slučaju da imate Kasko osiguranje, potvrdio je za Nezavisne novine Bojan Popović, predsjednik Skupštine Udruženja osiguravajućih društava RS.

    “Oni koji nisu uradili osiguravajuće pokriće treba da se obrate onim preduzećima koja su po gradovima zadužena za održavanje zelenila ili stabala i da od njih zatraže naknadu štete”, kazao je Popović, ali i napomenuo da ti procesi mogu da traju godinama.

    Nije neka uobičajena sudska praksa da se to rješava u nekom kratkom periodu.

    “Međutim, postoji opcija da se šteta prijavi preduzećima koja su zadužena za održavanje zelenih površina i zasada. Ono što je brz i siguran način da se ovakva vrsta štete naplati je kasko osiguranje. Iz godine u godinu bilježi se rast kasko osiguranja u pojedinačnim slučajevima, tako da su vozila većinom pokrivena ovom vrstom osiguranja i zaštićena od elementarnih nepogoda”, smatra Popović

    Dodaje da lica koja imaju kasko osiguranje na isplatu štete čekaju najviše do 15 dana.

    “U principu, odštetni zahtjevi se brzo rješavaju. Ono što traže sva osiguravajuća društva je dokaz da se nesreća desila, bilo da je u vidu policijskog zapisnika ili službene zabilješke, manje je bitno”, objašnjava Popović.

    Kako ističe, bilo je slučajeva kada su lica uspješno naplatila štetu od preduzeća zaduženih za održavanje zelenila u gradovima ili opštinama, ali su se sudski procesi vodili po nekoliko godina.

    “Na kraju su ljudi dobijali odštetu, ali ih većina odustane jer ne bude šteta tolika koliko bi morali platiti advokata i sudske troškove koji iz te tužbe proizađu”, zaključio je Popović.

    Nikola Ćopić, inženjer za bezbjednost saobraćaja i član Koordinacione grupe za bezbjednost saobraćaja RS, istakao je da, kada dođe do nesreće uzrokovane nevremenom, važi isto pravilo kao i za sve druge nesreće.

    “Prvo što bi oštećeni trebalo da urade jeste da pozovu MUP RS kako bi uviđajna ekipa izašla na teren i napravila zapisnik o uviđaju saobraćajne nesreće i konstatovala oštećenja koja su nastala na vozilu. Nakon toga potrebno je da se obrate osiguravajućim društvima za dalju proceduru”, kazao je Ćopić.

    Ističe da je jako nezahvalna situacija za sve vozače koji nemaju svoje garaže, u smislu zaštite automobila od raznih vrsta nepogoda.

    “Ukoliko su vozači, odnosno vlasnici automobila u mogućnosti, najbolja zaštita je kasko osiguranje. Trenutno je to jedini način da se vozilo zaštiti od ovakvih pojava, ali i svih drugih nepovoljnih saobraćajnih situacija.

    Jako malo je ljudi koji imaju svoje garaže, uglavnom su to parkinzi na otvorenom, što je nezgodno, ne samo zbog vremenskih nepogoda, već i svakodnevnih oštećenja na vozilima koja su nastala zbog nesavjesnog ponašanja na javnim parkinzima”, ističe Ćopić.

    Iz banjalučke Gradske uprave poručuju da građani čiji su automobili oštećeni, a ta šteta je nastala usljed pada stabla ili odlamanja grane sa stabla javnog zelenila zbog nevremena, mogu se obratiti Odjeljenju za komunalne poslove radi postizanja sporazuma o vansudskom poravnanju.

    “Unazad dvije do tri godine, godišnje je bilo manje od deset zahtjeva za naknadu štete nastale usljed pada stabla ili odlamanja grane sa stabla javnog zelenila koji su dobili i sudski epilog”, kazali su iz Gradske uprave i dodali da nakon posljednjeg nevremena resorna odjeljenja nisu zaprimila nijedan zahtjev za naknadu štete, pišu Nezavisne novine.

    Radiosarajevo.ba

  • Nogometna Premijer liga BiH ima novi logo, pogledajte kako izgleda

    Nogometna Premijer liga BiH ima novi logo, pogledajte kako izgleda

    U novoj sezoni će elitni razred bh. fudbala imati i novi logo, čiji je izgled objavila Arena Sport.

    Logo je sličan onom iz prethodnih sezona, ali je sada umjesto crvene dominantna plava boja.

    Razlog promjene boje je što je ugovor s m:telom kao generalnim sponzorom takmičenja istekao, pa sada takmičenje zvanično nosi naziv Premijer liga Bosne i Hercegovine, prenosi scsport.

    Pogledajte logo ispod:

    Radiosarajevo.ba

  • U junu legli milioni za pomoć građanima: Pare od EU na čekanju

    U junu legli milioni za pomoć građanima: Pare od EU na čekanju

    Iako je bilo planirano da jednokratna novčana pomoć iz paketa Evropske unije za podršku energetski siromašnim domaćinstvima bude podijeljena do jeseni, kako bi najugroženiji građani mogli osigurati neophodni ogrjev ili platiti račune za grijanje, izgledno je da će taj rok biti produžen.

    Prema posljednjim informacijama, pomoć bi trebala biti isplaćena najkasnije do aprila naredne godine, a iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH naveli su kako će sve učiniti da se sredstva na račune krajnjih korisnika doznače ranije.

    Negativni efekti

    Podsjetimo, u odluci Vlade FBiH od 14. juna, kada je usvojen Program utroška sredstava “Tekućeg transfera drugim nivoima vlasti i fondovima – Podrška Evropske unije BiH u cilju ublažavanja negativnog socioekonomskog utjecaja energetske krize“, navedeno je da će se ta sredstva koristiti za provođenje mjera podrške za minimalno 109.000 energetski siromašnih domaćinstava na području FBiH izloženih negativnim efektima poskupljenja energenata u grijnoj sezoni 2022/2023. godina.

    U budžetu FBiH je za tu namjenu na raspolaganju 64,5 miliona KM, a, prema riječima resornog ministra Adnana Delića, isplate će početi onog trenutka kad budu napravljene konačne liste.

    – Nažalost, posao će potrajati jer nemamo socijalne karte pomoću kojih bismo bili u mogućnosti praktično za jedan dan prikupiti i obraditi podatke. Ministarstvo će učiniti sve kako bi pomoć bila podijeljena pravedno i transparentno, a cijeli proces će proći sve neophodne filtere. Na pripremi tehničke infrastrukture radi, odnosno tehničku podršku u ovom programu s ciljem filtriranja podataka i ubrzanja procesa, pruža nam UNDP – pojasnio je ministar Delić.

    Mogućnost žalbe

    Napomenuo je da će se pomoć na račune korisnika dodijeliti u skladu s listama koje će biti napravljene na osnovu podataka od općinskih centara za socijalni rad do Federalnog zavoda PIO/MIO, Porezne uprave i drugih relevantnih institucija. Nakon što spiskovi budu formirani, kazao je Delić, svi koji nisu dobili pomoć, a smatraju da su trebali, imat će mogućnost žalbe.

    Penzionerima 300 KM

    Programom utroška sredstava bit će izvršena podjela na lotove. Tako je, prema odluci Federalne vlade, 66 posto ukupnog

    iznosa planirano za penzionere, odnosno oko 42,5 miliona KM. Maksimalni iznos, navedeno je, ne može biti viši od 300 KM. Preostalih 34 posto od ukupnog iznosa, odnosno 21,9 miliona KM predviđeno je za tri ostale kategorije. Maksimalni iznos koji je njima namijenjen ne može biti viši od 600 KM.

    Četiri kategorije

    Pravo na podršku mogu ostvariti četiri kategorije. To su korisnici stalne socijalne pomoći, pod uvjetom da su bili na spisku za isplatu iz decembra 2022. godine. Druga kategorija su djeca na federalnom dječijem dodatku koja su bila na spisku za isplatu zaključno s 31. majem ove godine. Treća kategorija su penzioneri koji su u decembru 2022. godine ostvarili pravo na penziju do visine zagarantirane penzije i nisu korisnici srazmjerne penzije s inozemstvom te nijedan odrasli član njihovog domaćinstva tokom prošle godine nije ostvarivao dodatna primanja po osnovu radnog odnosa.

    U četvrtoj kategoriji su domaćinstva u kojima dijete ima samo jednog roditelja, a drugi nije živ ili je nepoznat. Jedini uvjet je da živi roditelj tokom 2022. godine nije ostvarivao prihode koji se oporezuju po propisima o porezu na dohodak ili, ako je zaposlen, da nije ostvarivao primanja iz radnog odnosa u iznosu višem od minimalne plaće za 2022. godinu.