Author: admin

  • Poznat identitet 28-godišnjaka iz BiH koji je poginuo jutros u blizini Ploča

    Poznat identitet 28-godišnjaka iz BiH koji je poginuo jutros u blizini Ploča

    Državljanin Bosne i Hercegovine koji je poginuo jutros u 5.45 sati u mjestu Baćina kod Ploča u Hrvatskoj je Kemal Okanović iz Mirčine kod Gračanice.

    – Jutros nas je sve zadesila veoma tužna vijest. Kemal Okanović, momak iz “Vepine raje”, vatreni navijač našeg kluba u mlađim danima jutros rano, nažalost, preselio je na Ahiret. Kemo naš dobri, neka ti dragi Allah podari lijepi Džennet, a porodici sabur – napisali su iz Lokomotive Miričina.

    Do nesreće je došlo kada je 59-godišnji državljanin Kosova, krećući se iz smjera Splita u smjeru Dubrovnika, usljed neprilagođene brzine, izgubio nadzor nad vozilom njemačkih registarskih oznaka i izlaskom iz desnog zavoja prešao na suprotnu traku, a potom i na makadamskio proširenje uz cestu.

    U tom kretanju udario je u 28-godišnjeg državljanina BiH koji se prethodno zaustavio na tom makadamskom proširenju i stajao pored vozila slovenskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao. Nakon udara u pješaka, vozilo njemačkih registarskih oznaka sletjelo je u provaliju na dubinu od oko dva metra.

    Od posljedica udara, državljanin BiH je poginuo na mjestu događaja, dok je 28-godišnja putnica iz njegovog vozila, državljanka BiH, lakše povrijeđena. Jednogodišnje dijete koje je također bilo u vozilu prošlo je bez povreda.

  • Savremene teme za domaće proizvođače na 50. Sajmu šljive u Gradačcu

    Savremene teme za domaće proizvođače na 50. Sajmu šljive u Gradačcu

    Na jubilarnom 50. međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajmu šljive u Gradačcu, od 23. do 26. augusta bit će održan niz okruglih stolova, kolektivnih izložbi i prezentacija programa iz područja poljoprivrede i poduzetništva.

    Kao i do sada poljoprivredni proizvođači imat će priliku da saznaju koja su to najnovija naučna dostignuća i kako ih primijeniti na našem području, saopćeno je iz Direkcije Sajma šljive.

    Predavači s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu će u sklopu sajma održati panele o temama: Primjena bioregulatora u intenzivnoj proizvodnji krošnjastih voćnih vrsta; Upotrebna vrijednost i proizvodne karakteristike poljoprivrednog zemljišta na području grada Gradačac; Savremeni pristupi u zaštiti nasada šljive od pojave i razvoja biljnih bolesti; te Kratki i alternativni kanali opskrbe hranom kao faktor razvoja poljoprivredno-prehrambenog sektora.

    Dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarejevu Muhamed Brka, izrazio je zadovoljstvo što je ova institucija od početka oslonac organizatorima gradačačkog sajma.

    – Mi smo ove godine odlučili, u dogovoru sa organizatorom, da ponudimo četiri teme za koje smatramo da su jako interesantne u ovo vrijeme. Treba pričati o onome kako se mi odnosimo prema našem zemljištu. U kom kontekstu ide taj proces, da li se zaista odnosimo onako kako zakonska regulative to nalaže. I tu smatramo da će doprinos Melise Ljuša biti vrlo veliki, da bi pomogli zajednici i ljudima u vlasti da bi taj proces išao lakše – rekao je Brka.

    Ističe da će jedna od tema biti kratki i alternativni kanali snabdijevanja hranom, priča koja nema dugu tradiciju u BiH a omogućava malim proizvođačima da dobiju dodatnu vrijednost za uloženo.

    – I ti naši mali i srednji proizvođači moraju pronaći svoju nišu. Smatramo da jedno ovakvo predavanje sa pozitivnim primjerima sa zapada može doprinijeti tome da taj proizvođač dobije dodatnu vrijednost za svoj proizvod – naveo je.

    I na ovogodišnjem gradačačkom sajmu biće prezentovani savremeni pristupi u zaštiti nasada šljive od pojave i razvoja biljnih bolest.

    – O biljnim bolestima možemo pričati danima i znamo kakav negativan uticaj imaju na poljoprivrednu prizvodnju. FAO kaže da 16 procenata gubitaka u poljoprivrednoj biljnoj proizvodnji je uzrokovano razno-raznim bolestima, a ima istraživanja koja govore da do 40 procenata gubitaka u biljnoj prozvodnji može se povezati sa štetočinama – dodao je Brka.

    Inovativna tema na stručno-naučnom savjetovanju je primjena bioregulatora u intenzivnoj proizvodnji krošnjastih voćnih vrsta.

    – U biti se radi o jednoj temi koja dotiče biohormone, prirodni biljni hormoni i fitohormoni sličnih supstanci sinetički proizvedenih. Nešto što se unazad 20 godina redovno koristi na zapadu a kod nas baš i nije toliko zastupljeno. Jenda tema koja je inovativna, a može doprinijeti većoj proizvodnji i prinosima naših poljoprivrednih proizvođača – zaključio je dekan.

    Predavači koji će održati i panele o najavljenim temama su: Melisa Ljuša, Alen Mujčinović, Osman Musić i Arnela Okić.

     

    federalna.ba/Fena

  • Premijer Slovenije: Ovo je najgora katastrofa u historiji Slovenije, šteta će premašiti 500 miliona eura

    Premijer Slovenije: Ovo je najgora katastrofa u historiji Slovenije, šteta će premašiti 500 miliona eura

    Slovenski premijer Robert Golob je rekao da je nevrijeme koje je od četvrtka pogodilo njegovu zemlju, najgora prirodna katastrofa u historiji Slovenije, da je zahvatilo dvije trećine države te da će šteta vjerovatno premašiti 500 miliona eura, prenosi STA.

    Napori da se život vrati u normalu bit će veliki, rekao je Golob nakon sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost. Većinom su oštećena cestovna i energetska infrastruktura i stambene zgrade, piše slovenska agencija.

    Črna na Koroškem, mjesto na sjeveru zemlje, i dalje je odsječena od svijeta te joj ponestaje pitke vode i hrane, zbog čega će ključne potrepštine biti poslane zračnim putem.

    Slovenski premijer rekao je kako proglašenje vanrednog stanja zasad nije potrebno jer, tvrdi, Slovenija ima jedan od boljih sistema zaštite u Evropi, a funkcionira i sistem civilne zaštite.

    Dodao je kako je Sloveniji ponuđena i pomoć međunarodne zajednice, na čemu je zahvalio.

  • Kako su kineske firme varale tokom izgradnje dionica autoputa u FBiH

    Kako su kineske firme varale tokom izgradnje dionica autoputa u FBiH

    Do momenta očitovanja nadzornog inžinjera, a to je bilo 12. maja, eklatantno su probijeni rokovi za završetak gradnje mosta Počitelj i to za 218 dana. Izabrane firme Sinohydro Corporation Limited te Powerchina Roadbridge Group dali trećoj firmi (iz BiH) da radi rasponsku konstrukciju mosta Počitelj. China Gezhouba Group Co. LTD dostavila lažnu dokumentaciju

    Fokus.ba došao je u posjed zvanične dokumentacije iz Autocesta FBiH o tome kako su kineske firme u proteklom periodu varale tokom izgradnje pojedinih dionica autoputa na području FBiH, odnosno tokom prijava na tendere. Konkretno riječ je o kompanijama Sinohydro Corporation Limited, Powerchina Roadbridge Group Co. te China Gezhouba Group Co. LTD. Sve su već od ranije poznate po korupcionaškim aferama, prevarama i neispunjavanju ugovora na globalnom nivou.

    Navedene firme su u proteklom periodu bili izabrani kao izvođači radova na dionicama autoputa Počitelj – Zvirovići (most Počitelj), te su bili kandidati na tenderu za dionice Medakovo – Ozmice i tunel Prenj.

     

    Šta stoji u rješenjima?

    Prema rješenjima Autocesta FBiH od 16. maja do kojih je došao Fokus.ba dvije kineske kompanije s kojima je ranije potpisan ugovor o izgradnji mosta Počitelj na poddionici Počitelj-Zvirovići diskvalifikovane su na period od dvije godine, jer su kršile ugovor.

    Radi se o firmama Sinohydro Corporation Limited te Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. Ove firme su bile sastavni dio konzorcija, zajedno sa azerbejdžanskom firmom Azvirt Limited Liability Company, s kojim je u junu 2019. godine potpisan ugovor za izgradnju mosta Počitelj vrijedan 54.942.837 KM odnosno 28.114.889 eura (bez PDV-a).

    Četiri godine kasnije, kako je navedeno u rješenju Autocesta FBiH, utvrđeno je da su Sinohydro Corporation Limited te Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd flagrantno kršile ugovor na način da radove na rasponskoj konstrukciji mosta nisu izvodile one već je to činio podizvođač odnosno firma Hering iz Širokog Brijega, što se, istaknuto je, ni u kojem slučaju nije smjelo desiti.

    Kako je obrazloženo u rješenju, u posebnim uslovima potpisanog ugovora navedeno je da je izvođaču zabranjeno podugovarati radove na rasponskoj kontrukciji mosta, dok, s druge strane, podizvođač radova može izvoditi radove samo do maksimalne vrijednosti 15 posto Ugovora. U ovom slučaju, konstatovano je, vrijednost podugovorenih radova bila je mnogo veća od 15 posto.

     

    Naime, 10. maja Autoceste FBiH su se obratile nadzornom inžinjeru iz firme IRD Engineering S.r.l. – Italija koji je potvrdio da je radove na rasponskoj konstrukciji mosta Počitelj u potpunosti izvodio Hering, a da od investitora (Autocesta FBiH) za tako nešto nije izdato odobrenje.

     

    Komentar iz Heringa

    Direktor firme Hering Ladislav Bevanda kratko je za Fokus izjavio kako nemaju ni direktne ni indirektne kontakte s Autocestama FBiH te da o tome ne zna ništa.

    -To je, ako je, uostalom najmanja šteta koju ljudi iz Autocesta FBiH rade – kratko je prokomentarisao Bevanda.

    Također, do momenta očitovanja nadzornog inžinjera, a to je bilo 12. maja, eklatantno su probijeni rokovi za završetak gradnje mosta Počitelj i to za 218 dana, budući da je sve, prema ugovoru, trebalo biti završeno 6. oktobra 2022. godine.

    Inače, tek je 6. jula ove godine završeno spajanje rasponske konstrukcije mosta Počitelj, dok kompletni radovi na ovom objektu odnosno poddionici autoputa još nisu okončani.

    U rješenju Autocesta, kada je riječ o diskvalifikaciji kineskih firmi Sinohydro Corporation Limited te Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd stoji da ona predstavlja zabranu učešća na svim tenderima i bilo kakvim drugim poslovima u kojima su Autoceste FBiH investitor i to u periodu od dvije godine, ne uzimajući u obzir tekuće ugovore za građenje.

    Zbog određenih nejasnoća ovog rješenja, odnosno otvorenih pitanja poput šta će dalje biti sa gradnjom ove poddionice jer su eliminisana dva od tri izvođača radova, obratili smo se Autocestama.

    Kada je riječ o mostu Počitelj, kako su za Fokus naveli iz ovog javnog preduzeća, u toku je neometano izvođenje radova na osnovu zaključenog ugovora koji je još uvijek aktivan.

    Naveli su da provode sve mjere zaštite u skladu sa ugovorenim odredbama. Nakon završnog spajanja rasponske konstrukcije mosta, kako su istaknuli, u toku su pripremni radovi na izradi hidroizolacije mosta, odvodnje, kolovozne konstrukcije, betonske i sigurnosne ograde i drugi radovi.

     

    Novac iz EU

    No, dodatnu težinu ovom problemu daje i to da se izgradnja poddionice Počitelj-Zvirovići finansira i iz sredstava osiguranih u okviru ugovora o zajmu sklopljenog sa Europskom investicijskom bankom (EIB) u visini od 100 miliona eura  i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od pet miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

    Uzimajući u obzir da se radi o novcu EU čija implementacija se strogo nadgleda, evidentno je da je odluka Autocesta FBiH rezultat reakcije institucija EU.

  • (FOTO) Posjeta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića općini Donji Vakuf

    (FOTO) Posjeta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića općini Donji Vakuf

    Prvo je u pratnji Općinske delegacije položio cvijeće i proučio fatihu na Šehidskom spomen-obilježju i Partizanskom spomen-obilježju, a nakon toga je u kabinetu načelnika općine održan sastanak s načelnikom općine Husom Sušićem te delegatom u Skupštini SBK Senadom Selimovićem.

    Član Predsjedništva je u izjavi za radio Donji Vakuf naglasio koliko je važna komunikacija općinskih organa s najvišim državnim institucijama.

    Načelnik Sušić je izrazio zadovoljstvo zbog posjete i dao punu podršku radu i ciljevima Denisa Bećirovića.

    Zastupnik u skupštini SBK Senad Selimović je bio inicijator današnje posjete i iskoristio je priliku da se zahvali članu Predsjedništva što je danas posjetio našu općinu.

    Član predsjedništva je nakon toga obavio razgovor s građanima Donjeg Vakufa i rado je odgovarao na brojna pitanja zainteresovanih građana. Zatim je sa svojim saradnicima nastavio put prema Jajcu, još jednom grad u Srednjobosanskom kantonu koji član predsjedništva BiH danas planira posjetiti.

     

     

  • Himzo Polovina: 37. godišnjica smrti ljekara koji je pjesmom liječio i bolesne i zdrave

    Himzo Polovina: 37. godišnjica smrti ljekara koji je pjesmom liječio i bolesne i zdrave

    Himzo Polovina pripada plejadi najistaknutijih i najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjevača sevdalinki svih vremena, a svojim predanim sakupljanjem sevdalinki, kako bi ih sačuvao od zaborava, ostavio je poseban pečat u bosanskohercegovačkoj tradiciji i kulturi.

    Osim sakupljanja i maestralnih izvedbi sevdalinki, bio je i tekstopisac, kompozitor, pjesnik, ali i ljekar. Među kolegama sevdalijama isticao se, osim senzibilitetom, rafiniranim, sitnim vibratom specifičnih orijentalnih ukrasa.

    Stihovi Šantićeve „Emine“: „Sinoć, kad se vraćah/iz topla hamama,/prođoh pokraj bašče/staroga imama…“ i danas su popularni i pjevani upravo zbog izuzetne vokalne izvedbe najsenzibilnijeg interpretatora sevdalinki Himze Polovine.

     

    Specijalizirao neuropsihijatriju

    Uporedo s pjevačkom karijerom Himzo je završio studij medicine, stekavši zvanje doktora – specijaliste neuropsihijatra. Objavio je brojne naučne medicinske radove u stručnim publikacijama. Radio je kao ljekar u Bolnici za mentalnu rehabilitaciju Jagomir u Sarajevu sve do svoje smrti. Pacijentima nije prilazio samo kao ljekar, nego kao prijatelj, sin, roditelj, zabavljač, uspješno primjenjujući metode psihijatrije, socioterapije i muzikoterapije. Bio je prvi psihijatar koji je primjenjivao muzikoterapiju u liječenju bolesnika u BiH.

    Rođen je u Mostaru 11. marta 1927. godine, tri godine nakon smrti čuvenog mostarskog pjesnika Alekse Šantića, čije je pjesme („Emina“, “Hasanagin sevdah”,”Gonđe ružo u zelenom sadu”, “Laku noć”…), prema mišljenju mnogih, pjevao najljepše i najemotivnije.

     

    Muzički talent naslijedio od oca

    Himzo je talent za muziku naslijedio od svog oca Mušana, koji je svirao šargiju, a prve pjesme učio je slušajući pjevače iz svog rodnog kraja.

    – Otac je mnogo volio pjesmu, pa bi mene, braću i sestre poredao ispred sebe, a mi bismo mu pjevali uglas. Savjetovao nas je da se uključimo u Muslimansko kulturno-umjetničko društvo „Itihad“ – govorio je Himzo, prisjećajući se oca i djetinjstva.

    Poslušavši savjet svoga oca, Himzo se učlanio u dramsku sekciji MKD “Itihad”, a uoči Drugog svjetskog rata pohađao je časove sviranja na violini kod profesora i maestra violine češkog porijekla Karla Malačeka.

     

     

    Pjesmu treba “donijeti”

    Na nagovor prijatelja, 1953. godine Himzo se prijavljuje na audiciju za pjevače Radio Sarajeva i od tada kreće njegova karijera vrhunskog umjetnika i interpretatora sevdalinki. Ponosno je promovirao svoju Bosnu i Hercegovinu i našu najljepšu baštinu – sevdalinku, pjevajući je širom svijeta.

    – Nije dovoljno samo korektno otpjevati pjesmu. Ima tu još nešto. Treba prodrijeti u unutrašnje tkivo pjesme. Pjesma ima svoje slojeve kao majdan. A svaka, pa i najlošija pjesma ima svoju utrobu kao što je imamo vi i ja. Do te utrobe treba znati prodrijeti. Treba htjeti prodrijeti. Kad se pozabavite tom „geologijom“ ili takvom „anatomijom“, pa kad vi uđete u pjesmu i pjesma uđe u vas, pa kad takvu pjesmu ispustite prema drugima, onda će i drugi shvatiti da to nije tek pjesma radi pjesme, nego i više od toga. Dakle, pjesmu treba “donijeti” – kazivao je o svojoj ljubavi prema sevdalinci Himzo.

     

    Opjevao bh. gradove

    Još jedna karakteristika ovog doajena sevdaha jeste da je pjevao o gotovo svim gradovima Bosne i Hercegovine: lijepom gradu Višegradu, postanku Banje Luke, Saraj Bosni – Sarajevu divnom mjestu, Tuzli koju je opasala guja, hairima Mehmed-paše Sokolovića…

    Himzine ploče i kasete prodavane su u milionskim tiražima, a vrlo rado se odazivao i nastupao na humanitarnim koncertima, po bolnicama, domovima penzionera, domovima za napuštenu djecu… Bio je i srcem i svojim ljekarskim pozivom veliki humanist.

     

    Šeretski duh

    Polovina je bio oženjen Fikretom Medošević, s kojom je dobio kćerku Rubinu i sina Edmira. Fikreta je bila po struci ekonomistica i radila je u Zavodu za planiranje pri Izvršnom vijeću BiH, a preminula je u 83. godini, o oktobru 2018. Ponosila se svojim suprugom i njegovim djelom.

    – Himzo je volio muziku, sve, od seljačkih gangi do Šopena, a posebno je volio onu narodnu, izvornu muziku svih naroda svijeta. Osim muzike, volio je i svoju struku, medicinu i bio je vrlo uspješan kao neuropsihijatar. Imao je mnogo naučnih radova, koji su skoro uvijek bili protkani muzikom – govorila je Fikreta.

    Himzo Polovina je bio veliki čovjek, umjetnik i intelektualac, koji je svojim blagim pogledom i milozvučnim glasom smirivao i najnervoznije ljude. A u njemu se krio i šeretski duh, pa bi svojim pacijentima pričao viceve i pjevao vesele pjesme, koje tješe i liječe dušu.

     

    Srčani udar

    Oživio je tada zaboravljene sevdalinke, među kojima: “Čudna jada od Mostara grada”, “Vino piju age Sarajlije”, “Oj, devojko, džidžo moja”, “Stade se cvijeće rosom kititi”, “Mila majko, šalji me na vodu”, “Na prijestolju sjedi sultan”, “Ja zagrizoh šareniku jabuku”, “Oj, devojko Anadolko”, “Magla pala od pola Saraj’va”, “Okladi se momče i devojče”, “Omere, prvo gledanje”, “Ali-paša na Hercegovini”, “Nema ljepše cure od malene Đule”, “Prošetala Suljagina Fata”, “Čije je ono djevojče”…

    Nakon svog posljednjeg koncerta preminuo je u Plavu (Crna Gora), 5. augusta 1986. godine, od posljedica srčanog udara.

    Sahranjen je na groblju Bare u Sarajevu.

     

    Pjesma o Emini

    Pjevačica sevdalinki iz Himzinog rodnog kraja Sevda Katica, koja je bila njegov uzor, na vijest o Emininoj smrti otpjevala je stihove: “Umro stari pjesnik, umrla Emina, ostala je pusta bašča od jasmina. Salomljen je ibrik, uvelo je cvijeće, pjesma o Emini nikad umrijet’ neće”. Te stihove Himzo je dodao kao posljednju strofu Šantićeve „Emine“.

  • Nevrijeme s obilnom kišom u Mostaru lomilo grane, poplavljene ulice i dvorišta

    Nevrijeme s obilnom kišom u Mostaru lomilo grane, poplavljene ulice i dvorišta

    Snažno nevrijeme s obilnom kišom koje je noćas zahvatilo Mostar ostavilo je za sobom poplavljene ulice i polomljena stabla i grane.

    Vatrogasci su, uz probleme s uklanjanjem grana s prometnica, na intervencije izlazili i zbog čišćenje šahtova i ispumpavanja slivnih voda.

    Također, kako se doznaje iz Operativnog centra civilne zaštite HNK-a, ispumpavali su vodu iz dvorišta stambenog objekta te uklanjali tezge s ceste i sklanjali vozilo s kolnika zbog padalina.

    Kiša u Mostaru i dalje pada, a tijekom dana očekuje se pljuskovi praćeni grmljavinom i jakim udarima vjetra.

     

    federalna.ba/Fena

  • IT sektor više ne nudi najtraženija zanimanja u BiH, evo kojih radnika najviše nedostaje

    IT sektor više ne nudi najtraženija zanimanja u BiH, evo kojih radnika najviše nedostaje

    U Bosni i Hercegovini trenutno najtraženija zanimanja nisu u IT sektoru nego u sektoru građevine i uslužnih djelatnosti, poručio je Dominik Raškaj, marketing i PR menadžer portala Boljiposao.com.

    Najveći broj bosanskohercegovačkih građana trenutno odlazi u Sloveniju, Njemačku, Austriju pa onda u Hrvatsku u kojoj također nedostaje radnika, ali situacija s dobijanjem dozvola je komplikovanija nego u drugim evropskim zemaljama.

     

    – Ono što je interesantno jeste da ove godine Hrvatska nije najtraženija i najinteresantnija bh. građanima. Takva situacija je iz više razloga. Veliku ulogu igra situacija s inflacijom. Moram napomenuti da je Hrvatska najgora u Evropskoj uniji po stopi inflacije, dakle, primanja su ostala ista, a standard života je poskupio. Bilježimo i blagi pad kada je riječ o turističkoj sezoni u Hrvatskoj, što utječe i na odlazak naših radnika u tu zemlju. U Hrvatskoj postoji i problem kada je riječ o izdavanju radnih dozvola, čeka se i do devet, deset mjeseci – pojasnio je Raškaj.

     

    Slovenija efikasnija od Hrvatske

    Mišljenja je da je to iskoristila Slovenija koja svoje dozvole rješava u najkraćem mogućem roku, najkasnije za mjesec dana, a generalno traje oko 15, 20 dana.

    – Najveći broj bh. građana trenutno odlazi u Sloveniju, Njemačku, Austriju, pa onda u Hrvatsku. Kada je riječ o najtraženijim zanimanjima, u Hrvatskoj trenutno nedostaje 20.000 građevinskih radnika koji bi radili na obnovi od zemljotresa. To je zaista velik broj. Imamo i radnike koji ne žele da rade i primaju socijalnu pomoć u Austriji i Njemačkoj. Međutim, najnovija informacija koja dolazi iz Austrije jeste da oni kreću u detaljnu provjeru tih ljudi koji primaju socijalnu pomoć, koji su sposobni za rad, a koji ne žele da prihvate posao koji im se nudi u Austriji – naglasio je Raškaj.

     

    Prošle godine su u Bosni i Hercegovini najtraženiji radnici bili u IT sektoru.

    – Međutim, došlo je do pada potražnje u IT sektoru pa skoro i nemamo oglasa ove sezone za IT. Ono čega smo se najviše bojali jeste da će se val otkaza iz Amerike preliti na Evropu i Bosnu i Hercegovinu. Trenutno su u Bosni i Hercegovini najtraženija zanimanja u građevinskom sektoru, od tesara, armirača, zavarivača, zatim sektor transporta, vozača kamiona mnogo nedostaje, uslužnih djelatnosti – trgovine, ali isto tako zbog turističke sezone u Hercegovini nedostaju radnici i u sektoru hotelijerstva, zatim u ugostiteljskim objektima. Tu bih dodao i zanatske manje radnje gdje nedostaje postolara, mehaničara… – istakao je Raškaj.

     

    Samo plaća nije dovoljna

    Ukazao je i na veliki problem u građevinskom sektoru u kojem plaće i nisu niske.

    – Znači da više nije stvar samo u plaćama, nego je problem i u komunikaciji. Smatramo da svaka ozbiljna firma u Bosni i Hercegovini treba imati kvalitetnog PR-a koji će biti prva linija u komunikaciji s građanima i da detaljno objasni šta to poslodavac još nudi osim plaće – izjavio je Raškaj za Anadoliju.

    Iako veliki broj bh. građana odlazi u Njemačku, smatra da zabrinjava činjenica Zavoda za zapošljavanje Njemačke koji su ukazali na pad potražnje za projektantima.

    – Ako se više ne budu tražili projektanti, smatram da će i Njemačka krenuti u nekom pravcu recesije i krize – rekao je Raškaj.

     

    Osim građevinskog sektora, najveći problem je u oblasti turizma.

    – Ugostiteljski objekti u cijeloj Evropi muku muče s radnom snagom, od konobara do hotelijera, sobarica, čitačica – poručio je Raškaj.

     

    Loš obrazovni sistem

    Podijelio je i podatak da je od početka ove godine iz Hrvatske u neke druge zemlje otišlo do 20 posto radne snage.

    – Tome je pridonio šengen, jer je otvorio vrata građanima koji žive uz granicu sa Slovenijom, da odu raditi tamo jer su veće plaće. U Bosni i Hercegovini, u odnosu na prošlu godinu, porast broja onih koji odlaze je deset posto. Najčešći uzrok koji navode građani, ali i poslodavci koji nas kontaktiraju, jeste politička situacija u Bosni i Hercegovini, a na drugom mjestu su primanja – pojasnio je Raškaj.

    Samtra da bi se riješili problemi s deficitarnim zanimanjima potrebno je pozabaviti se obrazovnim sistemom, uvezati obrazovne ustanove na svim nivoima i praviti analize tržišta rada.

    – Učenici i studenti ne upisuju zanimanja koja su tražena. Možemo vidjeti da je u Hrvatskoj trenutno na upisima na fakultete upražnjeno 20.000 mjesta, dakle, nema studenata koji bi upisali tražena zanimanja. I dalje se, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i regiji upisuju fakulteti koji lijepo zvuče – pravni, ekonomski… I dalje se ne radi na tome da se ograniči broj upisa za ona zanimanja kojih je trenutno previše na tržištu, a da se fokus, s nekim stimulansima, prebaci na ona deficitarna zanimanja – istakao je Raškaj.

    Dok traju politička prepucavanja u Bosni i Hercegovini, mladi u sve većem broju pakuju kofere i odlaze iz ove zemlje.

     

    Zaustaviti val odlazaka

    Svakodnevno svjedočimo odlascima mlade kvalifikovane radne snage, što dovodi do toga da u Bosni i Hercegovini ostaje sve manje ljudi, a time dolazi i do problema na tržištu rada.

    Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi nešto više od pola miliona mladih, u dobi od 19 do 29 godina. Nema preciznih podataka koliko ih je napustilo zemlju u proteklim godinama, međutim, istraživanja pokazuju da o privremenom ili trajnom odlasku razmišlja svaka druga mlada osoba.

    Raškaj smatra da je jedno od rješenja da se zaustavi val odlazaka mladih ljudi smirivanje političke situacije. Mišljenja je da Bosna i Hercegovina ima potencijale da privuče strane investicije čime će se osigurati dodatna radna mjesta.

     

    faktor

  • General Izet Nanić: 28. godišnjica pogibije slavnog komandanta

    General Izet Nanić: 28. godišnjica pogibije slavnog komandanta

    Na današnji dan 1995. godine, poginuo je heroj odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH 1992-1995. Izet Nanić, slavni komandant 505. Bužimske brigade 5. korpusa Armije RBiH.

    Izet Nanić rođen je u Bužimu, od majke Rasime i oca Ibrahima, kao drugi od sedam sinova. Nakon osnovne škole, koju je pohađao u rodnom Bužimu, u Zagrebu je upisao srednju vojnu školu, a potom Vojnu akademiju u Beogradu, gdje je proveo dvije godine, te jednu godinu u Sarajevu. Vojnu akademiju završio je u Zagrebu 1987. godine.

     

    Formirao Štab TO Bužim

    U bivšoj JNA, kao poručnik RV PVO službovao je u Kragujevcu, a poslije četiri godine, zbog velikosrpske politike, napustio je JNA, početkom 1992. godine. Nakon napuštanja JNA vratio se s porodicom u Bužim, aktivno učestvujući u organizaciji odbrane i formiranju prvih bosanskohercegovačkih odbrambenih vojnih jedinica. Formira Štab TO, a 1. avgusta 1992. godine biva postavljen na dužnost komandanta Štaba TO Bužim.

    Polovinom avgusta 1992. godine Nanić osniva 105. Bužimsku udarnu krajišku brigadu, te formira specijalne jedinice ČSN-BSN «Hamza» i DIV «Gazije» 5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.

     

    Zlatni ljiljan

    Gotovo sve vojne operacije kojima je Nanić rukovodio, poput Ćorkovače, Munje 93’, Breze 94’, uspješno su završene. U vrijeme međubošnjačkog sukoba u Krajini, Izet je pokazao dosljednost i patriotizam, suprotstavivši se formiranju paradržavne tvorevine AP Zapadna Bosna.

    U jednoj od bitaka na području Velike Kladuše (rejon Kapana), 18. juna 1994. godine, bio je ranjen. Više puta je pohvaljivan i nagrađivan od komandanta Petog korpusa Atifa Dudakovića, ali i komandanta Armije Republike Bosne i Hercegovine Rasima Delića. Za svoje herojstvo i uspješne vojne operacije, 14. augusta 1994. godine, odlikovan je najvećim bh. ratnim priznanjem, ordenom “Zlatni ljiljan”.

     

    Pogibija

    Kad je hrvatska vojska pokrenula operaciju „Oluja“, jedinice 5. korpusa ARBiH započele su akcije oslobađanja teritorija s ciljem spajanja s jedinicama HV-a. U okviru te akcije, na današnji dan, 5. augusta 1995. godine, jedinice 5. korpusa, predvođene komandantom Nanićem, krenule su u proboj s Ćorkovače u smjeru Dvora na Uni. U toj bici komandant Nanić je ubijen u neprijateljskoj zasjedi VRS. U popodnevnim satima istog dana bosanske i hrvatske snage spojile su se kod Tržačkih Raštela, čime je izvršena i deblokada Unsko-sanskog kantona (u okruženju je bio više od 1.200 dana). Taj historijski uspjeh u Bužimu se nije slavio, jer nikome nije bilo do veselja zbog pogibije komandanta Nanića.

    Izetu Naniću posthumno je dodijeljeno priznanje “Orden heroja oslobodilačkog rata” 1998. godine i unaprijeđen je u čin brigadnog generala.

    Iza Izeta su ostali supruga Sefija, kćerka Izeta (1988.), te sinovi Nevzet (1991.) i Ibrahim (1993.).

  • Haotična situacija u Sloveniji: Neka mjesta još su odsječena

    Haotična situacija u Sloveniji: Neka mjesta još su odsječena

    Stanje u Sloveniji nije bolje. Mnoge rijeke u središnjoj, sjevernoj i istočnoj Sloveniji još uvijek poplavljuju.

    Sava poplavljuje u većem obimu, u donjem toku sljedećih će sati dostići najveći protok.

    I tijekom noći zabilježene su brojne intervencije diljem zemlje, dežurne ekipe i nadležne službe su na terenu i nastavljaju otklanjati nastale posljedice i pomagati stanovništvu, javlja jutros N1info.si

    Mole se odgovorni građani da ne kreću na nenužna putovanja. Vlada će, kaže Golob, razmotriti mogućnost da trgovine ove nedjelje budu iznimno otvorene kako ljudi danas ne bi morali ići u hitnu kupnju.

    Kako je na konferenciji za novinare u petak rekao ministar obrane Marjan Šarec, Slovenija će zatražiti međunarodnu pomoć, a europski povjerenik za krizni menadžment Janez Lenarčič sljedećih će dana razmotriti stanje u državi.

    Mnogi putevi širom zemlje i dalje su zatvoreni zbog vremenskih neprilika, a situacija se stalno mijenja. Zbog poplava zatvorene su ceste u Sjevernom Primorsku, Gorenju, Koruškoj, Štajersku i Središnjoj Sloveniji. Na Štajerskoj magistrali – blokada saobraćaja traje od petka u 11 sati.

    U Upravi za zaštitu i spašavanje od četvrtka navečer do subote ujutro zabilježen je ukupno 3.701 incident, od čega je najviše (1.130) bilo na području Ljubljane. Vatrogasci iz 574 vatrogasne jedinice uglavnom su crpili vodu iz poplavljenih objekata, zaštitili nekoliko klizišta, uklonili ruševine ispod mostova i spasili potopljena vozila sa poplavljenih kolovoza, te evakuisali ljude na nekoliko lokacija. Aktivirane su i druge nadležne službe.

     

    Život u strašnim poplavama do sada je izgubilo troje ljudi.

    Unatoč naporima, slovenska vojska još se nije uspjela probiti do Črne na Koroškem, gdje su mnogi zbog katastrofalnih poplava ostali bez vode, struje i mobilnog signala, javlja Radio Slovenija. Pokušat će ponovno jutros, ali mnoge lokacije su teško dostupne.

     

    N1