Polemike u javnosti i zabrinutost građana izazvale su informacije da su se na mostu Počitelj, jednom od najviših mostova u regionu i najkompleksnijih objekata na Koridoru 5C, pojavile pukotine čak i prije okončanja radova.
Opravdane kritike
Na mjestu na kojem su uočena oštećenja postavljena je skela i sanacija je u toku, uz opravdane kritike javnosti kako nam ovaj kolosalni most “nije dugo trajao”.
Dok se otvaraju brojna pitanja u vezi sa sigurnošću saobraćaja, ali i odgovornošću izvođača – konzorcija koji čine azerbejdžanski “Azvirt Limited Liability Company” te kineske “Sinohydro Corporation Limited” i “Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd.” – iz „Autocesta FBiH“ obećavaju da trajnih posljedica po stabilnost objekta neće biti, ali da će se narednih dana razmotriti dodatne sankcije izvođaču radova.
Uočeno puknuće na mostu. Avaz
– Prilikom izvođenja radova došlo je do nepredviđenih okolnosti, na čijem otklanjanju izvođač već radi. Bitno je da nije ugrožena stabilnost mosta te da neće biti nikakvih trajnih posljedica. Nema potrebe za uznemiravanjem javnosti – kazao je za “Avaz” direktor „Autocesta FBiH“ Denis Lasić.
Na pitanje o kakvim se nepredviđenim okolnostima radilo, Lasić kaže da je konzorcij gotovo godinu radio na pripremi gradilišta, zbog čega su radovi značajno kasnili, ali da je to “njihov problem”.
– Toj firmi se svakako naplaćuju penali zbog kašnjenja radova. Mi ćemo tražiti ispunjenje svake stavke ugovora u potpunosti. Imaju rokovi koji se moraju ispoštovati i uz sva kašnjenja ova dionica s mostom bit će završena u ovoj godini – ističe Lasić.
O čemu se radi
Stručnjaci nemaju dovoljno informacija da komentiraju problem koji se pojavio, ali generalno se može raditi o pojavi koja nije neuobičajena.
– Ne radi se o oštećenju, nego, vrlo vjerovatno, o zazoru na površinskom sloju betona. Na objektu dužine 1.000 metara u kontinuitetu normalno je da imate zazore, jer se i betoniralo po segmentima. Imate kući četiri metra trotoara, pa se desi pukotina i to ne utječe na stabilnost kuće. Slično je i u ovom slučaju, s mostom ovolike dužine, visine i masivnosti – kaže profesor Igor Marković, stalni sudski vještak saobraćajne struke.
Šta se tačno desilo
– Nemam informaciju šta se tačno desilo, ali mislim da to nisu nikakva oštećenja, mislim da je to nastalo prilikom prednapona u mostu, što se uvijek radi. To podrazumijeva naprezanje mosta, njegove konzole i grede, kako bi izdržale što veći pritisak, kako u slučaju stvaranja velikog pritiska ne bi dolazilo do prevelikog osciliranja mosta – kazao nam je profesor mašinstva i bivši član Nadzornog odbora JP „Autoceste FBiH“ Ibrahim Badžak.
Prema ugovoru izgradnja mosta Počitelj, visine oko 100 metara i dužine gotovo kilometar, vrijedna je 54.942.837 KM.
Nakon što su državni tužioci odbacili oko 30 prijava za negiranje genocida i drugih ratnih zločina ili veličanje zločinaca koje su uglavnom podnosili građani, organizacija forumZFD napravila je priručnik za podnošenje krivičnih prijava.
Stručnjaci koji su ga izradili za Detektor objašnjavaju kako pripremiti i poslati prijavu.
Veličanje osuđenih ratnih zločinaca i negiranje zločina koje su počinili kažnjivo je već duže od dvije godine i, uprkos tome što građani često svjedoče kršenju Zakona, državni tužioci nisu još nikoga optužili zbog toga. U više od 20 odluka o neprovođenju istrage u koje je Detektor imao uvid, tužioci su nerijetko smatrali da prijave koje su dobili od građana nisu dovoljno jasne ili ne sadrže elemente krivičnog djela.
Sada je forumZFD u saradnji sa udruženjem Mreža za izgradnju mira pitao pravne stručnjake Lejlu Gačanicu i Dejana Lučku da građanima pojednostave zakonske norme, kako bi lakše i kvalitetnije prijavili slučajeve negiranja zločina ili veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
Priručnik koji su napravili sadrži detaljna objašnjenja zakonskih rješenja, obrazloženje svih elemenata krivičnih djela i mogućnosti njihovog dokazivanja, temeljita objašnjenja na koji način podnijeti krivičnu prijavu, ali i pismeni prikaz jednog primjera krivične prijave.
Ovo su najvažnije stvari koje prema ovom dokumentu trebate znati prije podnošenja krivične prijave.
Šta je tačno kažnjivo zakonom?
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u julu 2021. godine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.
Ovim izmjenama se onaj ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, kažnjava kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Kaznom od šest mjeseci do pet godina bit će kažnjen onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, ako je usmjereno protiv grupe osoba ili člana određene grupe s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine.
Prema ovim izmjenama i dopunama, onaj ko distribuira letke, slike ili druge materijale kojima se podstrekava na mržnju ili negira genocid, bit će kažnjen kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
Dodjela priznanja, nagrada, spomenika, bilo kakvog podsjetnika ili bilo kakve privilegije osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, bit će kažnjena zatvorskom kaznom od najmanje tri godine.
Od nametanja izmjena Zakona do danas Državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu, ali je donijelo više od 20 negativnih odluka da neće provoditi istragu.
Od ranije je u Federaciji Krivičnim zakonom propisano da krivično djelo čini onaj ko javno izaziva ili raspaljuje narodnosnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima koji žive u Federaciji, i to na način da javno poriče ili opravdava genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratne zločine utvrđene pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda.
Ni prema ovom zakonu nikada nije podignuta optužnica za negiranje zločina, a tužioci su isticali da su odredbe Zakona neprecizne i ne omogućavaju optuženje.
Autori priručnika u njemu navode da je i u Republici Srpskoj i Brčko distriktu, iako negiranje zločina nije eskplicitno određeno u zakonima, moguće procesuiranje širenja mržnje kroz negiranje zločina. U Brčko distriktu je to, prema autorima, moguće kroz krivično djelo “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti” iz Krivičnog zakona, a u Republici Srpskoj kroz krivično djelo “javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje” iz Krivičnog zakonika.
Koji su potrebni elementi krivičnog djela?
Priručnik donosi jasan prikaz elemenata krivičnih djela koji su uvedeni izmjenama Krivičnog zakona BiH iz 2021. godine, pri čemu se jasno identificiraju zabranjena djela, a posebna pažnja je posvećena postupku dokazivanja, odnosno šta može predstavljati dokaze u ovim krivičnim djelima.
Element krivičnog djela koji izaziva najviše pažnje i smatra se možda i najvećim izazovom u procesuiranju krivičnog djela javnog odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja ili pokušaja opravdavanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, prema autorima je upravo ustanovljavanje veze između počinjene radnje i namjere da ona prouzroči poticanje mržnje ili nasilja.
Samo odobravanje, grubo umanjivanje ili pokušaj opravdavanja moraju biti počinjeni na način koji bi mogao podstaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe. U tom smislu, prilikom pripreme krivične prijave, taj dio mora biti jasno obrazložen. Iako se čini dosta neodređenim, sam kontekst i način izvršenja će biti od velikog značaja kada se uspostavlja veza između radnje i načina izvršenja, odnosno namjere da se potakne mržnja ili nasilje, naglašava se u priručniku.
Samo navođenje radnje izvršenja koja je usmjerena prema grupi ili osobi iz te grupe neće ispuniti zahtjev da se djelo tretira kao krivično djelo propisano Krivičnim zakonom BiH.
Odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje i opravdavanje moraju ispunjavati tri osnovna uvjeta da bi bili razmatrani kao elementi krivičnog djela – moraju biti učinjeni javno, odnositi se na zločine genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine koji su utvrđeni pravomoćnom presudom sudova u BiH ili krivičnih sudova u Hagu, te se trebaju odnositi na tačno određenu radnju, za koju se zna kada i kako je počinjena.
Kako podnijeti krivičnu prijavu?
Svaki građanin ima pravo i dužnost da prijavi krivično djelo tužiocu Državnog tužilaštva, pismenim ili usmenim putem. U ovom priručniku navedeni su koraci za podnošenje krivične prijave, ali i primjer jedne prijave koja može poslužiti pri prijavljivanju ovih krivičnih djela.
Građani mogu telefonskim pozivom ili lično, odnosno usmeno, podnijeti prijavu. Češći je način pismenog podnošenja prijave, slanjem na fizičku ili e-mail adresu Tužilaštva.
Ako je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo, ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba učinila krivično djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem, tužilac donosi naredbu da se istraga neće provoditi. O neprovođenju istrage, kao i o razlozima za to, tužilac treba da obavijesti podnosioca prijave u roku od tri dana.
Tužilac okončava istragu kada nađe da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići optužnica. Ako se istraga ne završi u roku od šest mjeseci od donošenja naredbe o sprovođenju istrage, tužilac je dužan obavijestiti glavnog tužioca o razlozima neokončanja istrage.
Ukoliko u toku istrage tužilac zaljuči da postoji dovoljno dokaza za počinjenje krivičnog djela, pripremit će i uputiti optužnicu sudiji za prethodno saslušanje u roku od 30 dana od dana kada je okončanje istrage zabilježeno u spisu. Ako tužilac ne uputi optužnicu u ovom roku, dužan je u roku od osam dana o razlozima nepodizanja optužnice obavijestiti glavnog tužioca, koji će preduzeti mjere da tužilac u roku, koji ne može biti duži od 30 dana, podigne optužnicu.
Cijeli priručnik “Podnošenje pisane krivične prijave za krivična djela odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja i pokušaja opravdavanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina” možete pročitati na ovom linku.
Istraživanje njemačkog Saveznog zavoda za statistiku pokazalo je kako prosječni zaposlenik Googlea u Njemačkoj s punim radnim vremenom zarađuje oko 4.100 eura mjesečno. Savezni zavod za Statistiku ne piše je li riječ o neto ili bruto plaćama.
Preračunato, to je oko 49.200 eura godišnje plaće, za koju zaposlenici Googlea u SAD-u vjerojatno ne bi ni prstom maknuli. U SAD-u kažu da u prosjeku zarađuju oko pet puta više. Prosječna plaća zaposlenika američkog Googlea u 2022. bila je oko 280.000 američkih dolara godišnje, odnosno oko 255.227 eura, piše Fenix magazin.
Ove informacije proizlaze iz internih dokumenata Googlea koje je objavio poslovni portal Business Insider nNa temelju ankete provedene među 12.000 zaposlenika koji su dobrovoljno iznijeli svoje mišljenje o tome koliko zarađuju u Googleu, kao i o dijeljenju paketa i bonusa koje dobivaju od svog poslodavca.
Prema podacima, najveće prihode u Googleu imaju programeri softvera: Svake godine na njihovom računu završi oko 654.000 eura. U ostalim odjelima (npr. dizajn, prodaja, pravo) najviše plaće i dalje dosežu protuvrijednost do 364.000 eura.
Prema priopćenju Savezne agencije za zapošljavanje, prosječna godišnja plaća na menadžerskoj poziciji u razvoju softvera u Njemačkoj iznosi oko 81.000 eura, što je daleko od brojki u američkom Googleu. Osjetno viši troškovi života u SAD-u u određenoj mjeri objašnjavaju zašto ljudi tamo u prosjeku zarađuju više nego u Njemačkoj.
Na upit Business Insidera glasnogovornica Googlea opisala je iznos plaće, koja uključuje i cijeli niz dodatnih usluga, kao “u skladu s tržištem”. Zaposlenici Googlea u Americi također bi imali znatno više vremena za odmor nego što je to uobičajeno za druge tvrtke, piše Fenix.
Agencija “Pozitiv” iz Beograda preuzela je u potpunosti odgovornost za, kako su naveli, “nenamjernu grešku prilikom izrade multimedijalnih sadržaja za potrebe obilježavanja 28 godina Oluje”, u petak, 4. augusta u Prijedoru i uputila izvinjenje svima kojima je time nanesena šteta i bol.
– Posebno se izvinjavamo Srpskoj pravoslavnoj crkvi i rukodovstvu RS i Republike Srbije, jer je ovo isključivo i jedino greška za koju je kriva agencija ‘Pozitiv’ i preuzimamo svu odgovornost za to. Naglašavamo da odgovornost za ovu grešku u potpunosti pada na našu agenciju. Organizator događaja nije imao nikakve veze sa ovom nesmotrenom greškom niti je mogao da predvidi ovakvu situaciju – naveli su iz ove agencije.
Agencija, “Pozitiv”, također, upućuje iskreno izvinjenje porodicama Mujkić i Gušo, kao i svim učesnicima komemorativnog skupa, zbog ove nenamjerne greške. Iz Agencije su istakli da su u izradi materijala koristili pogrešnu fotografiju i to je ozbiljan propust za koji ne postoji opravdanje.
Taj propust, kako navode, nije učinjen s namjerom da se bilo ko povrijedi, omalovaži ili zloupotrebi i nadaju se da će svi prihvatiti njihovo iskreno izvinjenje.
Sporna fotografija prikazana je na jednom od panela tokom centralnog obilježavanja 28 godina od “Oluje”, koje su zajednički u Prijedoru organizovali RS i Srbija.
Autor je fotograf AFP Joel Robine. On je uslikao Sabinu Mujkić, ženu koja je zajedno sa hiljadama drugih Bošnjaka protjerana iz Žepe 27. jula 1995. godine.
Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP), u periodu 2023. – 2026. godina u Bosni i Hercegovini može se očekivati ekonomski rast s prosječnom stopom od oko tri posto na godišnjem nivou. Glavna poluga tog rasta trebala bi biti domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i u manjoj mjeri investicije.
DEP procjenjuje da bi prosječna stopa ekonomskog rasta na godišnjem nivou u 2024. mogla iznosti 2,7 posto, 2025. godine tri posto i 2026. godine 3,3 posto
U periodu 2023. – 2026. godina, kako u BiH tako i u svijetu, očekuje se postepena stabilizacija ekonomskih prilika što će se odraziti i na kretanje obima proizvodnje, zaposlenosti i izvoza. Kretanja u okviru industrijske proizvodnje u BiH će, pored ekonomskih trendova u okruženju, ovisiti i o provedbi reformskih mjera na unapređenju poslovnog ambijenta. Pod uslovom realiziranja eksternih i internih pretpostavki, projekcija DEP-a je da bi BiH u periodu 2023. – 2026. godine mogla ostvarivati prosječne godišnje stope rasta fizičkog obma industrijske proizvodnje od 2,2 do 4,8 posto.
Genaralno, uz povoljniju poslovnu klimu, u periodu 2024. – 2026. godine očekuje se povećanje broja zaposlenih za oko 1,7 posto uz uvećanje neto plata od 3,2 posto do 3,9 posto.
Uzimajući u obzir kretanje cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu i projekcije inflacije u EU te stabilne cijene komunalija u BiH, DEP procjenjuje da bi inflacija u BiH u 2024. godini mogla iznositi 3,1 posto, odnosno 2,2 posto u 2025. godini i 1,9 posto u 2026. godini.
Perspektive za period 2023.-2026. godine, dokument koji daje preliminarni pregled predviđanja najznačajnijih ekonomskih kretnja u BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH pripremila je na osnovu analiza kretanje ekonomskih trendova BiH, uzimajući u obzir međunarodne faktore koji utiču na ekonomski razvoj BiH.
Veliko nevrijeme pogodilo je Sloveniju i Hrvatsku. Bujice vode nosile su sve pred sobom. U BiH iza vikenda osjetan pad temperature. Meteorolozi prognoziraju 18 stepeni celzijevih. Odlazi li ljeto i šta nam donosi jesen, za Novi dan su govorili klimatolozi iz BiH i Srbije, Bakir Krajinović i Vladimir Đurđević.
Kraj prošle sedmice obilježilo snažno nevrijeme. Najviše je pogođena Slovenija. Vladimir Đurđević klimtolog iz Srbije kaže da je klima promijenjena na cijelom svijetu pa tako i kod nas.
“Imamo intezivne padavine i samim tim se povećao rizik o poplavama. Klimatske promjene su prouzrokovale više temperature i tim stepen rasta vodene pare. Atmosfera je bogatija vodenom parom i imaćemo veće količine padavina. Toplija atmosfera je rizičnija i klimatolozi vide danas potvrde prognoza starih nekoliko decenija. Gubimo ljudske živote, štete su ogromne, ljudi su stradali. To je zabrinjavajuće. To neće stati uskoro i očekivati je ekstremnije vremenske prilike”, rekao je.
Energenti kao što su ugalj, nafta i plin, kaže Đurđević, prouzrokuju klimatske promjene jer se koriste u velikim količinama, te da se mora slušati nauku i naći alternativu tim energentima.
Bakir Krajinović, klimatolog iz BiH kaže da vremenske neprilike nisu ništa novo na našim prostorima.
“Sve je to ono što su naši klimatski uslovi vidjeli, ali klimatske promjene prouzrokuju češće i intezivnije nepogode. To je jedna od posljedica na koje moramo biti spremni u budućnosti. Dešavalo se i prije da smo imali slične oluje, ali ono što se sad dešava je da su češće. Moramo biti spremni na sve ono što nam pruža priroda, a to su dosta nepovoljni uslovi vremenski koji nam nanose štetu. Mi klimu ne možemo vratiti za vrlo kratak vremenski period, ali se moramo pripremiti da ovakve oluje očekujemo”, kaže.
Ono što hidrometereološka služba mora uraditi je, kaže Krajinović, da bude otvoreni servis građanima u širenju informacija ranog upozorenja i kako zaštiti ljude u ovakvim situacijama.
Đurđević kaže da su sve zemlje svijeta ratifikovala sporazume iz Pariza da se porast globalne temperature stabilizuje do dva stepena iznad. U narednih 30 godina ugalj, nafta i gas se moraju zamijeniti novim energentima.
“Mi taj sporazum ne ispunjavamo jer je temperatura viša za jedan stepen. Mi ćemo u narednih 30 godina vidjeti da smo se zaustavili na dva stepena i imaćemo promjenu klimatskih uslova. Ipak, to nije velika promjena da joj se nećemo moći prilagoditi. Cijeli proces će se ubrzati iz deceniju i deceniju, ali moramo napraviti društvo koje će imati za 30 godina sisteme koji će nas zaštiti od većih poplava i ekstremnijih situacija”, rekao je.
Jedna osoba je poginula u saobraćajnoj nesreći koja se oko 9:30 dogodila na magistralnom putu M-17 u zeničkom naselju Radakovo.
Glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Zenićko-dobojskog kantona Elvedin Fišek nam je kazao da su dojavu o saobraćajnoj nesreći zaprimili oko 9:40 sati.
“Učestvovala su dva motorna vozila, jedno teretno i jedno putničko, a jedna osoba iz putničkog vozila je poginula”, kazao je Fišek.
U toku su uviđajne radnje, a saobraćaj je u potpunosti obustavljen. Vozačima se savjetuje da koriste Zeničku obilaznicu ili druge alternativne pravce.
Identitet stradalih još nije poznat, a na mjestu događaja očekuje se i dolazak tužitelja.
BHFanaticosi su najvjernija navijačka grupa, koja je bh. reprezentativne selekcije bodrila gdje god su naši timovi nastupila širom planete.
Nebrojeno puta su pokazali koliko vole svoju zemlju, a jučer su još jednom oduševili.
Na Međunarodnom aerodromu u Sarajevu priredili su doček za dvojicu bh. paraplivača Ismaila Barlova i Ismaila Zulfića koji su nastupali na Svjetskom prvenstvu u Manchesteru.
Barlov i Zulfić su ostvarili sjajne rezultate. Barlov je bio jednom četvrti, a drugi put sedmi, dok je Zulfić bio deveti.
– Ovi inspirativni sportisti su, ne samo savladali fizičke izazove, već i pokazali nepokolebljivu volju i hrabrost. Njihov dolazak označava važan korak prema inkluzivnosti i pruža svima priliku da se dive njihovim postignućima i upoznaju se s pričama koje stoje iza svake medalje.
Ovo je trenutak ponosa za cijelu zajednicu i podsjetnik da su granice sposobnosti samo izazov koji se može savladati predanim radom i podrškom onih koji nas okružuju – saopćili su BHFanaticosi na svojoj Facebook stranici.
