Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Ogromne štete nakon poplava u Sloveniji, dvije trećine zemlje devastirano

    Ogromne štete nakon poplava u Sloveniji, dvije trećine zemlje devastirano

    Poplave koje su pogodile Sloveniju proglašene su najgorom prirodnom katastrofom od sticanja nezavisnosti. Dvije trećine zemlje je devastirano, mnogi su izgubili svoje domove, a šest osoba je poginulo. Danas, dvije sedmice kasnije, situacija na sjeveru ove zemlje i dalje je teška.

    Dvije sedmice nakon najgore poplave u historiji Slovenije posljedice su katastrofalne. Brojni automobili su uništeni, a mnogi su ostali i bez domova. Čišćenje blata i mulja svakodnevnica je za one koji žive na sjeveru zemlje.

    “Bilo je užasno, srećom sin je brzo došao po mene. Dolje u kući sve je uništeno. Zamrzivači, toplinske pumpe…, sve, sve je mokro. Ostala je samo kuća”, priča mještanka jednog od poplavljenih slovenačkih sela.

    Gotovo pet stotina stambenih objekata je neadekvatno za stanovanje, a više od trideset je srušeno. Zbog poplava mnoge firme i obrtnici morali su daobustave svoj rad. Među mnogim zemljama, sa šest teških mašina i 26 pripadnika civilnih zaštita pomoć pruža i Bosna i Hercegovina. Na terenu su također i Oružane snage.

    “Imamo mnogo posla. Koliko će sve ovo trajati, ne znam, možda će i godina proći da se sve sredi kao što je nekada bilo”, kaže Janez Melanšek, komandant Civilne zaštite Zapadne Štajerske.

    “Već sedam dana smo ovdje. Zatekli smo haotično stanje. Što se tiče zatrpanosti kuća, dvorišta i svega, velike su količine mulja i ostalog materijala koji je voda nanijela. Mi iz Federalne uprave civilne zaštite smo došli sa četiri teške mašine i dva kamiona. Radi se po cijeli dan…”, ističe Jasmin Imširović, zamjenik vođe tima Federalne uprave civilne zaštite.

    “Što se tiče odnosa stanovništva prema nama, zaista su pomoć koju pružamo doživjeli na najiskreniji način. Doprlo je to do njihovih srca. Pored saobraćajnica su poruke zahvalnosti, dolaze ljudi i na teren, obilaze nas, pitaju treba li nam vode, cigareta, bilo šta. Suosjećamo se sa njima, znamo šta su poplave…”, kaže Milan Novitović, v. d. direktora Regionalne uprave civilne zaštite Republike Srpske.

    Regija koja se ne sjeća veće elementarne nepogode u svim mjestima zahvaljuje ljudima koji svakodnevno pomažu. Delegaciju Ministarstva sigurnosti, kao i predstavnike civilnih zaštita iz naše zemlje, ugostio je u Ljubljani i generalni direktor Civilne zaštite Slovenije Leon Behin.

    “Nije prošlo ni pola sata nakon što smo razgovarali, odmah nam se pružila pomoć. To puno znači. Ako u takvim nepogodama imaš prijatelje sa strane, koji su spremni da ti dođu i pomognu, to je ono što možete samo poželjeti u ovako kriznim situacijama”, naglašava Behin.

    Nisu samo stradale brojne kuće, već i putevi. Nekima je moguće ići samo uz dozvolu policije. Pored obimne međunarodne pomoći, građani su pokazali i solidarnosti prikupivši dosad gotovo pet miliona eura.

    Kolika je konačna šteta, teško je govoriti, međutim prve procjene govore kako će iznositi nekoliko milijardi eura.

     

    bhrt

  • Bećiragić nakon poraza od Poljske: Žao mi je što nismo prošli, zaslužili smo to

    Bećiragić nakon poraza od Poljske: Žao mi je što nismo prošli, zaslužili smo to

    Selektor košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine Adis Bećiragić izrazio je žaljenje što bh. selekcija nije uspjela izboriti plasman na kvalifiakcijskih turnir za Olimpijske igre u Parizu.

    Košarkaši BiH su u finalu pretkvalifiakcija u Poljskoj poraženi od domaće selekcije, nakon izjednačene igre tokom svih 40 minuta.

    Bećiragić je istaknuo da je reprezentacija BiH od početka turnira iz dana u dan igrala sve bolje i da su igrači dali maksimum.

    “Vjerujem da ova ekipa može igrati puno bolje, ali smo svjesni promjene i generacije i načina igranja s obzirom da je ovo ekipa koja je dugo igrala s Robersonom. Prvi put igrala je u drugoj formaciji gdje je vrlo teško za kratko vrijeme promijeniti način igre, što su bh. igrači donekle i uspjeli. Imali smo još dva igra koja su ušla u rotaciju, Alibegović i Garza. Žao nam je što nismo prošli, koliko god je Poljska zaslužila i mi smo to zaslužili. Došli smo u situaciju da pobijedimo ali smo odigrali loše zadnju minutu”, kazao je Bećiragić.

  • Grad na Balkanu 1. na spisku najljepših mjesta svijeta prema britanskom magazinu

    Grad na Balkanu 1. na spisku najljepših mjesta svijeta prema britanskom magazinu

    Britanski magazin Time Out objavio je listu 30 najljepših mjesta svijeta.

    Na prvom mjestu našao se Kotor u susjednoj Crnoj Gori.

    “Ovdje, stisnut između vode i stijena, nalazi se trouglasti, srednjovjekovni stari grad Kotor, sa svojom tvrđavom koja prkosi gravitaciji koja se cik-cak uzdiže uz strme litice iznad”, napisali su iz uglednog magazina

  • Drama na Jadranu: Meduze povrijedile više kupača

    Drama na Jadranu: Meduze povrijedile više kupača

    Brojni kupači povrijeđeni su proteklih dana na početku zadarskog kupališta Diklo. Ispekle su ih meduze po tijelu, a neki su zadobili povrede i po licu jer ih je zapljusnuo val.

     

    Plaža je, javlja Morski.hr, u trenutku bila ispražnjena.

    Među kupačima se pričalo o malim sitnim, tzv. japanskim meduzama koje su i dan ranije bile aktivne. Požalili su se i Zadrani koji su imali bliski susret s meduzama na plaži Borika. Znanstvenici su u julu najavili kako je u srednjem Jadranu već zamijećene nakupine morske mjesečine, najtoksičnije jadranske meduze, one male ljubičaste koja je pekla 1980-ih godina.

    Pretpostavlja se da je razlog za njihov broje ove godine to što smo imali puno kiše, a onda je naglo zatoplilo. More nije nikada bilo toplije…

    Najgore je kad plivač uleti u masu malih, ali opako vatrenih meduza. Nema načina da ispliva netaknut. Pretjerano mlataranje rukama, u pokušaju da ih se otjera od sebe, dovest će do još većih opekotina, ističu stručnjaci.

  • FOTO // Tradicionalna Štraparijada u Kutanji

    FOTO // Tradicionalna Štraparijada u Kutanji

    U naselju Kutanja u našem gradu se i ove godine održava tradicionalna Štraparijada kod Melića.

    Kako protiče današa Štraparijada, pogledajte u našoj galeriji:

  • Stanovnici u strahu od klizišta: Ako se ništa ne poduzme vjerovatno će kuće i čitavo naselje krenuti

    Stanovnici u strahu od klizišta: Ako se ništa ne poduzme vjerovatno će kuće i čitavo naselje krenuti

    Stanovnici brojnih dijelova Goražda u subotu popodne borili su se da zaštite svoju imovinu i od bujica spasu ono što se spasiti da. Tako je, kažu, već godinama, jer uz sve ekstremnije padavine na naplatu dolaze i svi propusti, nerad, nemar i samovolja kada je o prostornom planiranju i izgradnji riječ, pogotovo kad su u pitanju kolektori otpadnih voda manjeg prečnika koji trebaju da „pokupe“ površinske vode i kanalizaciju.

    – Ogromna je kiša pala, mimo nekog redovnog Božjeg davanja, ali to nije razlog da svaki put kada malo veća kiša padne stanovnike ulica Hasana Kikića i Murisa Živojevića dovede u stanje katastrofe. Mi pokušavamo, apelujemo, zovemo, ali od svih ljudi došao je samo predsjednik mjesne zajednice Dženis Ćulov koji je zvao odgovorne. To je ostalo samo na pozivu koji je odzvonio i nikom ništa – kaže Elvir Ćurovac.

    Naselje Obarak i Površnica posljednjih decenija dobila su desetine novih stanovnika i objekata, kolektori ostali istih profila, a u nekim ulicama kanali sa rešetkama preko kolovoza su čak zatvoreni i asfaltirani.

    – Zato je ovdje vodeni val bio skoro pola metra visine. Pojedini objekti, kuće, garaže, podrumi, ostaju u totalnom haosu. Napravit ćemo mi neke ograde, ali daj da riješimo te površinske vode koje su spojene direktno u kanalizaciju. Ovo zaslužuje vanrednu sjednicu Gradskog vijeća, da se napravi plan i da se ovim ljudima pomogne. Ako nemaju sredstava, neka traže od FBiH – ističe Ćurovac.

    Ispod objekta porodice Kazić, koji se nalazi nad samom magistralnom cestom Goražde – Ustiprača, pojavile su se pukotine u tlu, stabla voća klize prema magistrali, a terasa na kući već se odvojila od objekta.

    – Sva voda koja ide s vrha Površnice dolazi pred naša vrata i pravi haos zadnjih 5-6 godina. Apsolutno niko ne reaguje. Ako se ništa ne poduzme vjerovatno će ove kuće i čitavo naselje krenuti. Ja samo kažem, daj Bože da nikome ništa ne bude, a sve materijalno je nebitno. Meni lično je najveći problem što imam dijete sa invaliditetom pa ako se to desi vrlo teško ću ga izvući iz kuće. To su stvari koje ne možete nikom da dokažete – kaže Emir Kazić, te dodaje da od 25 gradskih vijećnika, od kojih su neki i njegove komšije, nisu ni došli da pogledaju šta se dešava.

    Stotine kubika betona i desetine metara cijevi ugradili su stanovnici ovog dijela grada pokušavajući da se zaštite od bujičnih voda koje svaki put nađu svoj put, uništavaju imovinu i prijete sve katastrofalnijim posljedicama. Rijad Živojević u podzide, trotoare i betonske kanale uložio je mnogo, toliko da je novu kuću mogao izgraditi na drugom mjestu.

    – Čim je kiša izlazi, spašavaj, radi šta znaš. A ne možeš odbraniti, ne možeš izaći jer voda te nosi i možeš samo gledati. Kod mene je ugrožena garaža, zid ispod, kojeg je babo napravio 60-tih godina potkopan je. Sve čekaju nešta, te Direkcija cesta uzela to, te čekaju da se gradi kružni tok, tako da im je najveći trošak da pokose travu na padini ispod naselja. A ovo je ulaz u grad, magistralni put koji povezuje tri države, prolaze im turisti ovuda … bruka i sramota u centru grada – ističe Živojević.

     

    avaz

  • Gdje su najveće plate u Federaciji BiH?

    Gdje su najveće plate u Federaciji BiH?

    Najvećom prosječnom isplaćenom neto platom tijekom prošle godine u Federaciji BiH može se pohvaliti Sarajevski kanton.

    Prema podacima iz dokumenta “Makroekonomski pokazatelji po županijama Federacije BiH”, prosječna neto isplaćena plata u ovom kantonu iznosila je 1390 KM, što je više za 11,1% u odnosu na prethodnu godinu te iznosi 124,8% prosjeka Federacije BiH, piše portal Večernjeg lista BiH.
    S druge strane, najmanja prosječna isplaćena plata, prema podacima iz navedenog dokumenta, isplaćena je u Srednjobosanskom kantonu. Naime, prosječna isplaćena neto plaća u SBK tokom 2022. godine iznosila je 893 KM, što je više za 11,8% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 80,2% prosjeka FBiH.

    U razdoblju 2018. – 2022. godine neto plata u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 5,4%. Isti podaci pokazuju kako je prosječna isplaćena neto plata u Posavskom kantonu u 2022. godini iznosila 1025 KM, što je više za 14,3% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 92,0% prosjeka FBiH. U četverogodišnjem razdoblju 2018. – 2022. godine neto plata u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 7,3%.

    Kada je riječ o Tuzlanskom kantonu, prosječna isplaćena neto plata tokom 2022. godine iznosila je 1022 KM, što je više za 12,8% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 91,7% prosjeka FBiH.

    U promatranom razdoblju 2018. – 2022. neto plata prosječno se godišnje povećavala za 6,4%. Druga najmanja prosječna neto plata isplaćena je u Zeničko-dobojskom kantonu. Prema podacima iz spomenutog dokumenta, prosječna isplaćena neto plata u Zeničko-dobojskom kantonu u 2022. godini iznosila je 962 KM, što je više za 12,1% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 86,4% prosjeka FBiH. U razdoblju 2018. – 2022. godine neto plata radnicima u ovo kantonu prosječno se godišnje povećavala za 6%.

    Najveće povećanje u odnosu na godinu prije zabilježeno je u Bosansko-podrinjskom kantonu. – Prosječna isplaćena neto plata u BPK u 2022. iznosila je 1026 KM, što je više za 15,2% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 92,1% prosjeka FBiH.

    U promatranom razdoblju 2018. – 2022. neto plata prosječno se godišnje povećavala za 6,6% – navodi se u dokumentu “Makroekonomski pokazatelji po kantonima Federacije BiH”. Drugom najvećom prosječnom isplaćenom neto platom može se pohvaliti Hercegovačko-neretvanski kanton, gdje je prošle godine ovaj iznos bio 1198 KM, što je više za 10,9% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 107,5% prosjeka FBiH.

    U četverogodišnjem razdoblju (2018. – 2022. g.) neto plata u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 5,4%. Značajan rast u visini prosječne isplaćene neto plate tokom prošle godine u odnosu na godinu prije zabilježen je i u Zapadnohercegovačkom kantonu.

     

     

  • Udruženje BH novinari: Policija mora hitno istražiti napad na Derviševića

    Udruženje BH novinari: Policija mora hitno istražiti napad na Derviševića

    Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima pozivaju policiju Brčko Distikta BiH da hitno istraži fizički napad na Mirzu Derviševića, novinara i vlasnika portala Times.ba, te utvrdi počinioce i poduzme zakonske mjere za njihovo kažnjavanje.

    Napad se desio kasno sinoć u Brčkom, kojom prilikom je nepoznata osoba fizički nasrnula na Derviševića i nanijela mu teže ozljede u predjelu glave. Inače, Mirza Dervišević već duže vrijeme živi u Dubaiju (Katar), a u trenutku napada bio je na godišnje odmoru u Brčkom.

    Upravni odbor BH novinara osuđuje fizičko nasilje prema novinaru Derviševiću, te sa zabrinutošću skreće pažnju na učestalost nasilje prema novinarima/kama i stvaranje neprijateljskog okruženja za sve medijske radnike/ce i aktiviste/ce koji kritički promišljaju i pišu o aktuelnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini. Ovaj napad jeste jedan od brojnih i brutalnih fizičkih napada koji su se desili posljednjih mjeseci – zato je od izuzetne važnosti brza i efikasna istraga policije, sankcioniranje osoba i/ili grupa koje stoje iza ovog čina, te pravovremeno informisanje javnosti.

    Novinari/ke moraju imati sigurno okruženje za svoj rad, ali ne smiju biti meta napada radi novinarske profesije i kada nisu na svakodnevnom novinarskom zadatku. U tom kontekstu, Upravni odbor BH novinara naglašava da je svako nasilje neprihvatljiv način “obračuna” sa medijima i novinarima/ka čiji se rad nekome “ne dopada”, podsjećajući kako svaki građanin/ka ili organizacija trebaju koristiti legitima i zakonita sredstva iskazivanja nezadovoljstva određenim medijskim sadržajima i/ili uredničkim politikama.

  • Najavljen veliki projekat izgradnje graničnih prijelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske

    Najavljen veliki projekat izgradnje graničnih prijelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske

    Od Doljana i Osoja na jugu i jugozapadu zemlje pa do Broda na sjeveru – Uprava za neizravno oporezivanje ubrzala je dinamiku realizacije kapitalnih projekata, strateškog značaja kada govorimo o protočnosti ljudi i roba, a što je osobito bitno u kontekstu ojačavanja gospodarstva brojnih lokalnih zajednica u pograničnom prostoru.

    Kako saznaje portal Večernji list, u ovom trenutku su u različitim fazama realizacije procesi pripreme za izgradnju četiri međunarodna granična prijelaza, kao i 28 graničnih prijelaza za pogranični promet, a u planu je i adaptacija postojeća dvaju graničnih prijelaza.

    Ratko Kovačević, šef Odjela za komunikacije i međunarodnu saradnju Uprave za neizravno oporezivanje, potvrdio je aktivnosti na projektima ulaganja u granične prijelaze, ukazavši pritom na najznačajnije procese koji se u ovom trenutku provode.

    Stepen realizacije

    Kada je riječ o stepenu realizacije izgradnje, najdalje se otišlo u kontekstu izgradnje graničnog prijelaza Osoje – Vinjani Gornji, pri čemu je potpisan ugovor s izvođačem radova, a u toku je postupak za odabir ponuđača za vršenje usluge nadzora na izvođenju radova. Odobrena sredstva iznose 5,85 miliona KM.

    Ovaj projekt imat će izniman značaj za protok ljudi i roba s prostora zapadne Hercegovine, a osobite koristi mogu očekivati poslovni subjekti koji djeluju na području Posušja, što svakako valja spomenuti i u kontekstu poslovnih zona Osrdak i Vlake, koje su i najperspektivnije lokacije koje su na raspolaganju domaćim i stranim investitorima.

    Istodobno, veliki dio građana BiH koji svakoga ljeta odlučuju posjetiti neko od jadranskih ljetovališta često koristi magistralnu cestu M17 te granični prijelaz Doljani, a svima su vjerovatno u sjećanju i česti zastoji i kolone na tom južnom izlazu iz Bosne i Hercegovine.

    No, planovi nadležnih uključuju realizaciju projekta kojim bi gužve otišle u prošlost ili bi pak u značajnoj mjeri bile smanjene. Plan je izgradnja graničnog prijelaza Doljani – Metković, a u ovom je trenutku u toku postupak pribavljanja urbanističko-tehničkih uvjeta i odobrenja za građenje od Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Pritom su odobrena sredstva u iznosu od 3,2 miliona KM.

    Radove na ovom graničnom prijelazu svakako treba gledati iz ugla povećanja protočnosti prometa, a što će se najslikovitije vidjeti tokom ljetnih mjeseci, no istodobno ne treba zanemariti ni ekonomski značaj koji će novi granični prijelaz imati. Jasno je kako su jug BiH i područje Dubrovačko-neretvanske županije u ekonomskom smislu upućeni jedni na druge, a prijelaz preko Doljana svojevrsna je žila kucavica lokalnih gospodarstava s obiju strana granice.

    U kontekstu cestovne povezanosti na jugu zemlje valja svakako navesti i kako se planira izgradnja graničnog prijelaza Trebimlja – Čepikuće, a trenutno se provode aktivnosti na rješavanju imovinskih odnosa. Odobrena sredstva iznose milion KM.

    Na drugom kraju zemlje, na krajnjem sjeveru, planirana je izgradnja graničnog prijelaza Bosanski Brod – Slavonski Brod – i u ovom slučaju u toku su aktivnosti na rješavanju imovinskih odnosa, dok su odobrena sredstva u iznosu od milion KM.

    Sve navedene procese svakako valja promatrati iz ugla učinkovitije i brže cestovne povezanosti, a što se pak nameće kao ključ unaprjeđenja različitih procesa od kojih će korist imati građani Bosne i Hercegovine, ali i Republike Hrvatske – dviju država koje su u ekonomskom smislu upućene jedna na drugu te čija je vanjskotrgovinska razmjena prošle godine dosegnula iznos od osam milijardi KM.

     

    Adaptacija

    Iz Uprave doznajemo kako je u planu i adaptacija objekata dva postojeća granična prijelaza Sitnica – Zupci, Klobuk – Ilijino brdo, zajedničku lokaciju kontrolnih tijela BiH i Crne Gore, a odobrena sredstva za ova dva projekta iznose 5,5 miliona KM. Kada pak govorimo o zračnom prometu, treba navesti projekt izgradnje objekta za kontrolna tijela BiH na Aerodromu Banja Luka, pri čemu se provode aktivnosti na rješavanju imovinskih odnosa. Za ovaj projekt odobrena su sredstva od 3,65 miliona KM.

    Za veliki dio građana BiH koji žive u blizini granice od iznimnog je značaja unaprjeđenje infrastrukture koja će izravno voditi i poboljšanju svih segmenata života, a u tom smislu valja naglasiti kako se planira izgradnja 28 graničnih prijelaza za pogranični promet. U toku su aktivnosti na rješavanju imovinskih odnosa, UNO će u vrijednosti od 2,15 miliona KM financirati nabavu zemljišta i pribavljanje dozvola i suglasnosti za izgradnju, a izgradnja prijelaza bit će financirana iz IPA fondova.

  • Višestruki prestupnik iz Mostara vozio 172 km/h, zaobišao i policijsko vozilo

    Višestruki prestupnik iz Mostara vozio 172 km/h, zaobišao i policijsko vozilo

    U toj vožnji je zaobilazio brojna vozila, a jedno među njima je čak i policijsko

    Mostarac Dženan Demirović zvani Dženo je neko ko redovno puni stupce crnih hronika. Više puta je hapšen zbog brojnih krivičnih djela.

    On je aktivan i na društvenim mrežama, a pohvalio se i snimkom gdje vozi automobil na magistralnom putu M-17 na dionici Jablanica-Mostar 172 kilometra na sat.

    U toj vožnji je zaobilazio brojna vozila, a jedno među njima je čak i policijsko.

     

    avaz