Author: admin

  • Ukrali 9 miliona eura: Njemačka na tragu kriminalcima, imali call centre u BiH

    Ukrali 9 miliona eura: Njemačka na tragu kriminalcima, imali call centre u BiH

    Sve je počelo kao unosan, dobro plaćen posao u finansijskom sektoru, a završilo je ćelijom u njemačkom zatvoru.

    Američki Bloomberg prenosi priču o Tal-Džekiju ZF, koji je bio umiješan u prevaru sa onlajn trgovanjem te priznao sve optužbe koje mu stavljaju na teret, a to je da je prevario hiljade žrtava u Njemačkoj, Austriji i drugim evropskim zemljama i to za više od devet miliona eura.

    Naime, Džeki Tal je bio samo točkić u ogromnoj mašineriji cyber prevare, on je bio taj koji je svojim nalogodavcima pomogao da se uspostave visokoprofesionalni kol centri u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Srbiji i Gruziji, a sve sa ciljem da se preko “pametnog” onlajn softvera prevare milioni investitora, prenio je Bankar.me.

    Sve je djelovalo toliko legitimno i uvjerljivo, da su samo rijetki mogli da posumnjaju.

    Internetske prevare su rastući problem u svijetu, a samo u SAD je tokom prošle godine lakovjernima ukradeno više od tri milijarde dolara. Međutim, nisu samo SAD na udaru, već i bogatije evropske zemlje, među njima i Njemačka kao najjača evropska ekonomija.

    Razotkrivanje ovih cyber bandi je prilično teško jer za njih granice ne postoje, a veoma često mijenjaju taktike kako bi izbjegli da budu razotkriveni.

    Njemački istražioci procjenjuju da njihovi građani godišnje ostanu bez milijarde dolara putem ovih prevara.

    U samom centru čitave prevare su kol centri koji se popularno nazivaju “boiler rooms”. Riječ je o mjestima gdje zaposleni rade pod nevjerovatnim pritiskom, a obično kada se tek zaposle, nemaju predstavu o kakvim kol centrima se radi.

    U ovakvim vrstama kriminalnih radnji, cyber kriminalci „navuku“ građane da prvo kliknu na primamljive onlajn reklame, kojima poznata ličnost nerijetko daje kredibilitet. Posljednja u nizu takvih prevara u Njemačkoj jeste kada su iskoristili lažnu vijest o Elonu Musku koji navodno napušta Teslu da bi preuzeo AI investiocionu kompaniju.

    Pritisak službenika kol centra je nevjerovatan, oni moraju telefonom ili mejlom da uvjere potencijalne investitore da prvo ulože inicijalnu, skromnu sumu, od recimo 250 dolara, ali se kasnije te cifre povećavaju. I dok ti investitori misle da zarađuju dan za danom, kada žele da unovče, shvate da novca jednostavno nema.

    – Klijent misli da zarađuje pravi profit. Sve to djeluje prilično vjerodostojno i legitimno – kaže Tal-Džeki.

    Mnogi njegovi saradnici su već uhapšeni i osuđeni, poput njega, ali i dalje ima onih koji su aktivni i koji svakodnevno varaju nove klijente. Posljednje dvije godine njima se u potpunosti posvetio njemački viši tužilac Nino Goldbek.

    Goldbek je posljednje dvije godine proveo putujući regionom, gdje je bio prisutan upadima u kol centre u Albaniji, Bugarskoj, Srbiji i Kosovu. On je učestvovao u desetinama hapšenja i prvenstveno se zalaže za multinacionalni pristup ovom problemu, jer ti kriminalci ne poznaju granice.

    On kaže da je jedan od najvećih kol centara otkriven na Kosovu, gdje je radilo čak 400 ljudi.

    Tal-Džeki svjedoči da svi ti kol centri djeluju kao prave kompanije sa visokoproflinim menadžmentom i svim neophodnim odjeljenjima za jednu kompaniju. Svi su napravljeni tako da ostavljaju utisak luksuza, redovno plaćaju poreze lokalnim zajednicama i njihovi oglasi za posao djeluju potpuno vjerodostojni.

    Posao ljudi u kol centrima je da kontaktiraju one koji se uloguju na neke od brojnih veb stranica, sa imenima poput “Zoomtrader” ili “Option888”, te zamole od tih potencijalnih klijenata da ulože relativno malu sumu novca, obećavajući im brz i jednostavan profit.

    Kada klijent “zagrize”, onda ih predaju u nadležnost iskusnijih agenata, koji se predstavljaju kao “investicioni savjetnici” i koji su uvježbani da koriste psihološke manipulativne tehnike.

    Klijenti su zavedeni da vjeruju da je njihov novac uložen u kriptovalute, dionice, obveznice. Profiti i gubici se generišu na veb sajtu po potrebi, bez obzira na “stvarna” tržišta.

    Neki od trikova su toliko uvjerljivi da neki investitori tj. klijenti i ne shvataju da su izgubili novac i da su prevareni, već prosto vjeruju da nisu imali sreće pri trgovanju na tržištu.

  • Potvrđena smrt Jevgenija Prigožina nakon genetskog testiranja

    Potvrđena smrt Jevgenija Prigožina nakon genetskog testiranja

    Potvrđeno je da je šef Wagnera Jevgenij Prigožin mrtav.

    To je saopćio Ruski istražni komitet nakon nakon genetske analize tijela pronađenih u avionskoj nesreći.

    Potvrdili su identitete i ostalih ljudi koji su bili u avionu.

    Prigožinov privatni avion pao je sjeverozapadno od Moskve 25. avgusta, a poginulo je svih 10 osoba koje su se nalazile u njemu.

    Kremlj je demantirao spekulacije da je kriv za pad aviona.

  • KUD ” Ajvatovački biseri ” Prusac  na smotri u Vitezu

    KUD ” Ajvatovački biseri ” Prusac na smotri u Vitezu

     

    Na sinoć održanoj 15. Smotri folklora u Vitezu nastupili su i članovi KUD ” Ajvatovački biseri ” Prusac.

  • Rekreativna grupa žena i A grupa KUD ” Nakib Abdagic-Kiban” Donji Vakuf na smotri u Vitezu

    Rekreativna grupa žena i A grupa KUD ” Nakib Abdagic-Kiban” Donji Vakuf na smotri u Vitezu

     

    Sinoć je u organizaciji BZK Preporod Vitez  održana 15. Smotra folklora – Vitez 2023. Smotri folklora prethodio je defile učesnika ovogodišnje smotre i zajedničko kolo na gradskom trgu.

    Ovogodišnji učesnici :

    BZK Preporod Vitez
    KUD “Karaula” – Karaula
    KUD “Mladi Metalac” Hadžići
    KUD Ajvatovački biseri Prusac
    KUD ” Nakib Abdagic-Kiban” Donji Vakuf
    KUD “Kozara” Kozarac
    Udruženje mladih Babića “Sijedi krš”

     

    Donjovakufsko kulturno – umjetničko društvo predstavljala je rekreativna grupa žena i A grupa KUD-a.

  • Spasioci iz BiH nakon višesedmične pomoći u Sloveniji vratili se u Sarajevo

    Spasioci iz BiH nakon višesedmične pomoći u Sloveniji vratili se u Sarajevo

    U Sarajevo se sinoć vratio konvoj sačinjen od materijalno-tehničkih i ljudskih kapaciteta službi zaštite i spašavanja Kantona Sarajevo koji su pružili pomoć Republici Sloveniji u saniranju posljedica od katastrofalnih poplava, javlja Anadolu.

    Kako je istakao direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Sarajevo Dženan Brkanić, sarajevski spasioci upućeni su u ugrožena područja putem Mehanizma Evropske unije za civilnu zaštitu, gdje se Bosna i Hercegovina kao članica Mehanizma odmah stavila na raspolaganje.

    Od ukupno šest vozila koja su upućena za Sloveniju, četiri su vozila Kantonalne uprave civilne žaštite Kantona Sarajevo, a dva Civilne zaštite RS-a.

    “Naše službe su na terenu provele 15 dana, od 12. augusta, gdje su odradili vrhunski posao u segmentu raščišćavanja i sanacije terena. Sve je proteklo u najboljem redu i moram istaći da sam ponosan na naše momke koji su u Sloveniji dočekani sa oduševljenjem”, rekao je Brkanić.

    Dočeku spasilaca iz naše zemlje prisustvovao je i premijer KS-a Nihad Uk, rekavši kako se radilo o prvoj akciji ovakvog tipa za Bosnu i Hercegovinu.

    “Po prvi put se uspostavlja mehanizam kordinacije na nivou Bosne i Hercegovine, i po prvi put je spasilačka misija ovakve vrste uspješno završena. U Sloveniji su prezadovoljni, dobili smo zahvale sa svih strana”, rekao je Uk.

    V.d. direktor Federalne uprave civilne zaštite Murat Baručija kazao je da je sve proteklo bez problema, te da je najbitnije što je ispoštovana procedura Mehanizma EU, što je posebno važno s obzirom na to da Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije.

    “Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je brzo reagiralo. Moram da pohvalim to što su po prvi put zajedno otišli spasioci iz Federacije BiH i Republike Srpske, te se radilo o zajedničkoj misiji. Najmlađa smo država koja je u Mehanizmu i uspjeli smo napraviti dobar posao. Od 1. januara stupili smo u Mehanizam i već smo imali prvu intervenciju”, kazao je Baručija.

     

    federalna.ba/AA

  • Pčelari u FBiH nezadovoljni prinosom meda: Hoće li doći do poskupljenja?

    Pčelari u FBiH nezadovoljni prinosom meda: Hoće li doći do poskupljenja?

    Govoreći o prinosima, Deljo je istakao da ove godine, Posavski kanton, Kanton Sarajevo, Podrinje nemaju nekih značajnih količina, ali imaju planinski krajevi.

    Pčelari Federacije BiH nisu zadovoljni prinosom meda u ovoj godini – kazao je Feni predsjednik Saveza pčelara FBiH Rehad Deljo.

    On je podsjetio kako je prošla godina bila relativno bolja u odnosu na ovu godinu, iako ni ona nije bila šampionska.

    -Pčele su izašle zdrave, nisu bili značajni gubici u zimskom periodu, proljetni razvoj je bio dobar, solidan, međutim nastupio je dugi kišni period za vrijeme ljetne paše. Pčele su morale da koriste svoje zalihe, tako da su se zalihe potrošile, a poslije toga je dolazila najmedonosnija pčelinja paša, a to je bagrem. Bilo je područja koje prinose bagremom, međutim, onda su nastali opet kišni periodi. Pojavile su se i druge paše koje nisu bile izdašne – kazao je Deljo.

     

    U planinskim krajevima veći prinosi

    Istakao je da su pčelari koji su odselili pčele na veće nadmorske visine imali značajnije rezultate, po 5-10 kilograma.

    -Tako da je tu bilo nešto prinosa i ostvarila se neka kombinacija dijelom meda od bagrema i livade. Mi imamo u principu relativno slabe prinose za ovu godinu, imajuću u vidu da je bio prosjek sedam do 12 kilograma – kazao je Deljo.

    Govoreći o prinosima, on je istakao da ove godine, Posavski kanton, Kanton Sarajevo, Podrinje nemaju nekih značajnih količina, ali imaju planinski krajevi.

    -Kupres, Kanton 10, Srednjobosanski kanton, oni imaju veće prinose, to je druga planinska paša, šumski, livadski med – kazao je Deljo.

    Po njegovim riječijma, u periodu od 10 godina bude jedna ekstremno loša godina, jedna ekstremno dobra, kada budu veliki značajniji prinosi, a ostalih sedam-osam paša zna da bude solidno.

    -Ove godine nismo imali neke velike prinose, to je vjerovatno samo za naše potrebe – kazao je Deljo.

     

    Med proizvod koji se najviše patvori

    On je istakao da pčelari FBiH proizvode 2.000 tona meda, te naglasio da se isto toliko meda i uvozi.

    Deljo je rekao kako, nažalost, ima i patvorenog meda, ali dao tome nema tačan podatak.

    -Med je proizvod koji se najviše patvori. Mi imamo stalnu saradnju sa Agencijom za sigurnost hrane, sa kantonalnim inspektoratima, vršimo analize. Savez pčelara je napravio pravilnik o kvalitetu meda, to je jedan od načina borbe protiv patvorenog meda. Sad je zakonska obaveza i da svi kantoni dostave uzorke za analizu, na teške metale, olovo i tome slično. Patvornog meda ima, ali mi se trudimo svojim aktivnostima i saradnjom sa institucijama vlasti da konačno stanemo u kraj tome, da damo našim građanima, kupcima ono što plate a to je kvalitet meda – kazao je Deljo.

    Govoreći o poticajima za pčelare na nivou FBiH, Deljo ističe da poticaja ima, ali da je to nedovoljno.

    -Očekujemo od institucija da pomognu plečarstvo i samim pčelarima. Ima raznih načina, ali još uvijek očekujemo, tražimo. Federalne institucije su ostvarile značajne pomake u razvoju investicija, povećanju poticajne politike, ali to je nedovoljno. Opće je poznato da mi stagniramo u odnosu na Srbiju, Hrvatsku koje investiraju značajna sredstva u pčelarstvo i daju posebnu pažnju tom sektoru poljoprivrede – kazao je Deljo.

     

    Cijene variraju

    Govoreći o cijeni meda, Deljo je naglasio da cijene variraju, u zavisnostii od kvaliteta.

    -Imamo raznovrsne paše, ova godina iako je relativno slaba godina projekcija u odnosu prinose, neki traže 30 KM za kilogram meda. Meda imamo, postoje zalihe. Imamo meda koji zaista zaslužuje 30 KM, to su kvalitetni medovi, naprimjer kadulja. Ali po meni prosječna cijena kilograma meda bi trebala da bude 25 KM, jer s druge strane treba da se prati i kupac. Med konzumiraju najviše mlade generacije i zrela generacija, penzioneri, tako da treba pratiti i socijalno stanje, jer mi kao prozvođači meda želimo da čuvamo naše kupce i da predočimo našu domaću proizvodnju, koja je još uvijek zapostavljena – kazao je Deljo.

     

    Po njegovim riječima, u FBiH ima oko 350.000 košnica.

    -To je jedan respektabilan broj, treba ga čuvati, dograđivati i davati šansu kroz bolji poticaj. To je jedna sila, kojoj treba davati poslovni oblik, kroz turizam, da se med prodaje kao turistički proizvod. Imamo tradiciju u pčelarstvu, samo treba nastaviti investirati i ulagati – kazao je Deljo.

    U FBiH je oko 4.500 hiljada pčelara, po registru pčelara iz 2018. godine.

    Deljo je istakao je da Bosne i Hercegovina ima izrazito kvalitetan med.

    -Mi se ne možemo takmičiti u prinosima sa velikim pčelarskim silama poput Kine, Argentine, Meksika, ali zato imamo izrazito izuzetan kvalitet, kvalitet koji je dokazan na području BiH. Mi možemo u tom segmentu da profitiramo, jer naš med ima svoj kvalitet i svoga kupca i nadamo se da će tako i ostati – zaključio je Deljo.

     

    fokus

  • U FBiH smanjena proizvodnja šumskih sortimenata, pad i prodaje

    U FBiH smanjena proizvodnja šumskih sortimenata, pad i prodaje

    Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u Federaciji BiH u periodu januar-juli, u odnosu na isti period 2022. godine, manja je za 138.000 m3 ili 12,2 posto.

    Proizvodnja sortimenata od četinara manja je za 54.000 m3 (9,1 posto) u odnosu na isti period prošle godine, dok je proizvodnja sortimenata od lišćara manja za 84.000 m3, odnosno 15,8 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

    Ukupna prodaja šumskih sortimenata u periodu januar-juli 2023. godine, u odnosu na isti period 2022. godine, manja je za 170.000 m3 ili 15,3 posto.

    Prodaja sortimenata od četinara je manja za 72.000 m3 (12,2 posto) u odnosu na isti period godinu ranije, dok je prodaja sortimenata od lišćara manja za 98.000 m3 ili 18,9 posto.

  • Na snazi upozorenje za cijelu BiH zbog visokih temperatura

    Na snazi upozorenje za cijelu BiH zbog visokih temperatura

    Budite oprezni i zaštitite se od visokih temperatura, unosite dovoljno tečnosti i izbjegavajte izlaziti na sunce tokom najvećih vrelina

    Za čitavu BiH aktivan je narandžasti meteoalarm zbog visokih temperatura koje se očekuju danas.

    Za Banjaluku u udarnom periodu od tri do četiri časa poslijepodne očekuje se temperatura do 38 stepeni.

    Za dio Sokoca, Goražda i Višegrada se očekuje temperatura do 39 stepeni, a isto važi i za Mostar, Široki Brijeg, Ljubuški.

    Budite oprezni i zaštitite se od visokih temperatura, unosite dovoljno tečnosti i izbjegavajte izlaziti na sunce tokom najvećih vrelina.

  • Potreba za stranim radnicima sve veća: U 2024. interes za oko 10.000 radnih dozvola u FBiH

    Potreba za stranim radnicima sve veća: U 2024. interes za oko 10.000 radnih dozvola u FBiH

    “Federacija je prekomplikovana i procedure za stranog radnika traju šest mjeseci i duže”, ističe Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH

    Nasuprot politike bh. realnost – nedostaje nam radne snage. Iako gotovo da nema zemlje u Evropi, Aziji, Africi, pogotovo na Bliskom Istoku u kojoj jugoslavenski radnici nisu dizali zgrade, gradili puteve, mostove, hidreocentrale, a nerijetko i cijele gradove, situacija je sada drugačija, piše Federalna.ba. Prostori nekadašnje zajedničke države posljednjih godina puni su radnika iz Bangladeša, Indije, Pakistana, Turske, Kine. Konzorciji iz ovih zemalja gotovo da su nezaobilazni u svakom tenderu. A tako će, izvjesno je, biti u idućim godinama.

    Otkad je Evropska unija otvorila granice za bh. radnike, u Bosni i Hercegovini sve je teže naći kvalitetnog majstora. I zaista, desetine hiljada radnika svoj hljeb zarađuje na prostoru Zapadne Evrope. Za to vrijeme, Bosna i Hercegovina otvara se stranim radnicima. Na taj način pokušava se nadoknaditi manjak radne snage. No, jesu li trenutne kvote za produženje i novo zapošljavanje stranih radnika u Bosni i Hercegovini dovoljne?

    “Kvote koje odobrava država su nedovoljne. S druge strane, država pita zašto odobrene kvote ne koristimo i tu dolazimo do ključnog problema. RS uglavnom iskoristi planirane kvote zato jer su blagovremeno donijeli propise o zapošljavanju stranaca, o posredovanju u zapošljavanju i druge koje vrlo pojednostavljuju proceduru. Federacija je prekomplikovana i procedure za stranog radnika traju šest mjeseci i duže”, ističe Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

    Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, tokom prošle godine stranim radnicima izdato je ukupno 3.780 radnih dozvola, od čega 1.645 koje se računaju u kvotu. Poslodavci poručuju da su njihove potrebe daleko veće.

    “Za sljedeću godinu na zahtjev Ministarstva civilnih poslova iskazali smo interes za oko 10.000 radnih dozvola u FBiH, ali ako sve ne bude pratila i prilagodba sistema, promjena zakonskih propisa, olakšane procedure, od toga neće biti puno koristi ni za privredu ni za državu”, poručuje Nenadić.

    “Ono što je izvjesno, u narednim godinama broj radnih dozvola za strance će biti sve veći. Naše procjene su da će se one kretati u nekoliko desetina hiljada. Ono što je bitno, ti ljudi će doprinijeti ekonomskom rastu RS i BiH i učiniti stabilnijim sistem socijalne zaštite”, ističe Saša Aćić, predsjednik Unije poslodavaca RS-a.

    A osim ekonomskog rasta, uz domaće, strani radnici trebali bi donijeti i poboljšanje kvaliteta usluge. Sudeći prema mišljenju poslodavaca, bojazni da će zbog njihovog dolaska položaj domaćih radnika biti lošiji za sada nema. I dok naša država postaje sve interesantnija strancima, bh. radnici se ipak češće odlučuju za odlazak na rad u inostranstvo.

     

    fokus

  • Bh. turistički biser Blagaj: Tekija, Buna, utvrda, vile s bazenima…

    Bh. turistički biser Blagaj: Tekija, Buna, utvrda, vile s bazenima…

    U dolini Bune u davna vremena nastao je Blagaj. Na izvorištu rijeke prije pet vijekova i derviška ili sufijska tekija, a u novom vremenu pored nje niz objekata. Na brdu iznad je utvrda herceg Stjepana Kosače. Na obali Bune – stare kamene kuće porodice Velagić. Blagaj pokraj Mostara, u Bosni i Hercegovini, danas je turistički biser koji vrijedi posjetiti.

     

    U središtu interesovanja je drevna tekija.

    “Što se tiče tekije prema arheolozima, objekat je iz 1520. godine. Mi se vežemo za prvi pisani trag. To je putopis Evlije Čelebije iz 1664. godine kada je naišao ovuda, i kako kaže zatekao društvo koje je raspravljalo o ozbiljnim naučnim temama. Od tada do sada tekija je prošla kroz razne sisteme. Hvala Bogu ona danas služi svojoj osnovnoj namjeni. Pored što je uključena u dio vjerskog turizma, dnevno smo otvoreni za sve posjetioce od pola devet ujutro do akšama. Večernji termini su predviđeni za zikrove koji se obavljaju četvrtkom, petkom i nedjeljom. Sad je na tom modelu funkcionisanja, što je različito od drugih tekija gdje stalno žive derviši sa svojim šejhom, a što je ovdje bila praksa do 1924. godine. Tada nije bilo dozvoljeno ući bilo kome osim onome ko je dio tog kruga. Okolnosti su se promijenile. Današnji način funkcionisanja i življenja je takav da derviši nisu stalno tu, nego dolaze u određenim terminima. Imaju svoje poslove, porodice, obaveze, obave zikrove, te se vraćaju svojim svakodnevnim tokovima. Objekat tekije je pravljen i namijenjen stalnom životu, pa je raspored takav da više podsjeća na stambenu kuću, koja ima prostorije i spratove. U prizemlju je prostorija – kuhinja ili čajdžinica. Soba do nje je za dnevne namaze i molitve. Zatim soba za žene. Potom čilehana ili soba za osamljivanje. Na spratu su dnevna soba, zikrhana i musafirska soba, te hamam. Sve je dostupno za pogledati svim posjetiocima uz poštivanje kućnog reda. Za ulazak u molitveni dio obavezan je dres kod. Sve to imamo na raspolaganju i sastavni je dio ponude“, rekao je u razgovoru za Anadolu referent za koordinaciju u Tekijskom kompleksu Edin Džiho.

    Svakog dana rijeke turista iz svih krajeva svijeta prolaze kroz kompleks tekije. Broj posjeta u ovoj godini bi trebao nadmašiti i dosad najbolju 2019.

    “U posljednje tri godine smo obogatili ponudu u turističkom dijelu sa prostorijom koju nazivamo muzejska soba, gdje smo izložili dio arheoloških nalaza koji su pronađeni prilikom iskopavanja temelja musafirhane. Taj poduhvat je vodio profesor Imamović. Dio građe je izložen kao racionalan dokaz o životu i prisustvu, te tragovima života prije toliko godina. Pored tih nalaza iz dvorišta koji pripadaju Osmanskom periodu, u jednoj vitrini smo izložili i nalaze iz pećine u sredini litice. Pojedini nalazi iz tog dijela prema Imamoviću su prahistorijski period. Ovaj lokalitet je bio primamljiv i prije nego što se tu našla tekija. Soba je novijeg datuma u ponudi i prezentaciji tekije i onoga što ona jeste. Uz arheološke nalaze imamo i video zapise što je naša produkcija radila, u trajanju od 12 minuta na tri jezika. On može pružiti osnovne informacije ljudima koji ne uđu u tekiju da dobiju informaciju. Što se tiče posjeta još smo u oporavku od korone, iako je to druga sezona. Zadovoljni smo jer napreduje, vraćamo se na parametre iz predpandemijskog perioda. To je ta 2019. godina. Bila je brojčano najjača. Tu smo negdje. Sa procentualnim dijelom smo blizu 2019. U svakom slučaju možemo biti zadovoljni oporavkom“, istakao je Džiho.

    Derviška tekija jeste najvažniji i najposjećeniji objekat u Blagaju, ali daleko od toga da je jedina atrakcija u ovom malom mjestu. Turistički potencijal je ogroman.

    “Još od 2006. godine kada je Čajka radila strategiju za razvoj turizma na području regiona Velež i naravno u taj dio bio je uključen i Blagaj, prepoznat je ogroman kapacitet i mogućnost razvoja raznih vrsta turizama na ovom području. Između ostalog, bio je veliki fokus na eko turizam. Blagaj posjeduje i prirodno, i kulturno, i historijsko, i sva druga bogatstva, te vidimo da svake godine sve veći broj turista dolazi u Blagaj. Ta bi ponuda trebala biti uvezana i sinhronizovana, i ono što ja uvijek ponavljam jeste da Blagaj mora imati razvojni plan i strategiju za narednih pet ili deset godina“, kazao je predsjednik Omladinskog kluba “Novi val“ Adnan Đuliman.

     

    Niz je atrakcija vezanih za samu rijeku Bunu.

    “Ono što ljudi mogu doživjeti u Blagaju jeste ono što je najatraktivnije – vile sa bazenima, kuće i objekti, posjeta Starom gradu, Vrelo Bune, kanu niz Bunu, sportsko penjanje – nezaobilazna priča, te uz Bunicu vožnja čamcem. Mislim da bi se ponuda Blagaja mogla više proširiti na domaćinstva i ruralni turizam. Tu mislim na plato Podveležja, Vranjeviće, Svačiće… Blagaj kao Blagaj ima odličan položaj, kapacitete, i sve ostalo, ali se mora raditi na sinhronizaciji i uređenju svega toga“, smatra Đuliman.

     

    bhrt