Ministrica obrazovanja Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović reagovala je na medijske navode o promjeni naziva predmeta Bosanski jezik i književnost u Izražavanje i stvaralaštvo.
Ona je poručila da laž neće pobijediti istinu te demantovala te navode.
– Nema ukidanja nijednog predmeta! Nema ukidanja predmeta Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnosti, Srpski jezik i književnost! Nazivi svakog predmeta vidljivi su kao i do sada – poručila je.
Osim 7,6 miliona eura za zaštitnu i medicinsku opremu, 13,7 miliona eura za nabavku vakcina, opremu i materijale za imunizaciju, opremu hladnog lanca i vozila za transport vakcina, EU je izdvojila 75 miliona eura bespovratnih sredstava za socioekonomski oporavak i zadržavanja postojećih radnih mjesta i otvaranja novih
Zdravstveni sistem u BiH odavno je „obolio“ od raznih vrsta bolesti čije posljedice najviše osjećaju građani ove zemlje, prvenstveno pacijenti koji se godinama žale na neadekvatne zdravstvene usluge uprkos tome što im se od plata odbijaju značajni iznosi po ovom osnovu, a i iz budžeta se novac daje u te svrhe.
Reforma zdravstva najavljuje se godinama, ali izuzev sporadičnih pomaka, učinkovitijih promjena još uvijek nema. Svi političari uoči izbora najavljuju i nesebično obećavaju poboljšanja i promjene u svim oblastima, pa tako i u zdravstvu, a građani su se davno uvjerili da obećanja i izbora neće nestati, a da se situacija teško mijenja, te da decenijama ustaljeni, negativni obrasci „preživljavaju“ svaku vlast.
Sve slabosti zdravstvenog sistema najviše su došle do izražaja početkom i tokom pandemije Covid-19.
Činjenica jeste da su se i mnogo razvijenije zemlje teško nosile s problemima koje je sa sobom donijela globalna pandemija, ali čak i nedostatak osnovnih zaštitnih sredstava za borbu protiv pandemije, poput najobičnijih rukavica i maski, čak i u zdravstvenim ustanovama, pokazao je koliko je BiH nespremna za bilo kakvu vrstu opasnosti po zdravlje ljudi.
Svjedočili smo da su građani tokom pandemije sami morali kupovati čak i zaštitne maske iako ih je donirano na stotine tona, a lijekovi za koje se govorilo da pomažu pri liječenju Covid-19 u apotekama su prodavani od oko 300 maraka, koliko je svojevremeno koštala kutija turskog lijeka Favira koji se nije ni smio naći u prodaji, pa do Remdesivira koji je koštao oko pet hiljada maraka i koji su mogli priuštiti tek oni s najdubljim džepovima.
O nabavci respiratora o kojoj su mediji detaljno izvještavali protekle tri godine i koja je dobila i sudski epilog, sve je već rečeno i to je samo jedna od brojnih netransparentnih nabavki s početka pandemije.
S druge strane, donacije koje je BiH kao država dobijala tokom pandemije pojedinačno su uredno evidentirane i o njima se za potrebe raspodjele entitetima i Brčko Distriktu raspravljalo na sjednicama Vijeća ministara BiH, ali ni danas ne postoji jedinstven registar donacija iz kojeg bi bilo vidljivo koliko je tačno lijekova, vakcina, zaštitnih sredstava, medicinske opreme i druge vrste pomoći BiH dobila za borbu protiv Covid-19.
Na stranici Ministarstva civilnih poslova BiH dostupni su nepotpuni podaci o donacijama tokom pandemije Covid-19, a na upit Fokusa koliko je naprimjer Evropska unija pomogla BiH u tom periodu i koliko pomaže zdravstveni sistem u našoj zemlji, odgovor nismo dobili.
Isto pitanje uputili smo i Federalnom ministarstvu zdravlja, te Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, ali gotovo mjesec nakon upita odgovore nismo dobili.
No, da je Evropska unija tokom pandemije izdvojila značajna sredstva za BiH govore podaci dostupni na stranici Delegacije EU u BiH.
-Tokom pandemije virusa Covid-19 EU je BiH osigurala više od 95 miliona eura bespovratnih sredstava za ublažavanje krize i oporavak od pandemije u zdravstvenom i ekonomskom sektoru, i to 7,6 miliona eura za zaštitnu i medicinsku opremu, 13,7 miliona eura za nabavku vakcina, opremu i materijale za imunizaciju, opremu hladnog lanca i vozila za transport vakcina i 75 miliona eura za socioekonomski oporavak i zadržavanja postojećih radnih mjesta i otvaranja novih – podatak je Delegacije EU u BiH.
Od početka pandemije, za potrebe bolnica i drugih javnih zdravstvenih ustanova širom Bosne i Hercegovine, Evropska unija isporučila je visokokvalitetnu medicinsku opremu koja uključuje respiratore, rendgen-aparate, ultrazvučne aparate, aparate za anesteziju, EKG monitore i drugu opremu, te više od 30 tona zaštitne medicinske opreme.
I dok pacijenti koji uglavnom moraju sami kupovati brojne medicinske potrepštine i lijekove, čak i kada budu hospitalizirani i nosioci su zdravstvenog osiguranja, što bi im trebalo garantirati i besplatan liječnički tretman, ne znaju gdje završava njihov novac, a vlasti o tome ne brinu, Ured Evropske unije u BiH nastavio je s projektima pomoći za jačanje preventivne i primarne zdravstvene zaštite u našoj zemlji.
Nedavno pokrenuti projekat vrijedan 10 miliona eura dio je kontinuirane podrške Evropske unije zdravstvenom sektoru u Bosni i Hercegovini, a implementirat će ga UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska banka.
– Ne tako davno smo se – svi zajedno – suočili s jednim od najvećih izazova naših života – pandemijom Covid-19. U to vrijeme potrebe, EU je čvrsto stala uz BiH. Idalje smo najvjerniji i najpouzdaniji partner ove zemlje, koji pruža najodrživiju i najznačajniju podršku građanima BiH. Ulaganja u zdravstvo, poput projekta koji najavljujemo, nisu korisna samo sama po sebi već su dobra i za rast i stabilnost zemlje. Održiva i djelotvorna podrška predstavlja srž našeg djelovanja ovdje u BiH. Podržavamo zajedničku budućnost kada će BiH ponosno zauzeti svoje mjesto u EU – rekao je povodom najave ovog projekta šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Johann Sattler.
U naredne četiri godine Projekat „Podrška EU za reformu zdravstvenog sektora u Bosni i Hercegovini“ fokusirat će se na podršku reformi primarne zdravstvene zaštite i osiguranje izgradnje kapaciteta u zdravstvenom sektoru BiH. Također, doprinijet će razvoju politika za povećanje zdravstvenih usluga za djecu, s posebnim fokusom na imunizaciju u dječijoj dobi, usluge ranog razvoja djece, ishranu i mentalno zdravlje.
Na upit Fokusa Zavodu za javno zdravstvo o pomoći Evropske unije zdravstvenom sistemu u FBiH također su ostali nijemi, pa odgovor i od njih čekamo duže od 20 dana.
No, prema dostupnim podacima iz drugih izvora jasno je i da su ZZJ u FBiH i Institut za javno zdravstvo RS dobili značajnu pomoć od EU. Tako je ovim zavodima u martu ove godine Evropska unija uručila četiri nova terenska vozila za hladni lanac u vrijednosti od preko 250.000 eura čija je nabavka osigurana kroz projekat „EU4Health“.
Značaj vozila za hladni lanac je veoma bitan u procesu održavanja temperature vakcina tokom transporta, jer izlaganje vakcina neodgovarajućim temperaturama može uticati na kvalitet i sigurnost same vakcine. Nova vozila će uveliko doprinijeti osiguravanju sigurnog transporta vakcina od javnih zdravstvenih institucija ka ambulantama širom BiH. Treba napomenuti da je riječ o svim vrstama vakcina neophodnim za imunizaciju stanovništva u našoj zemlji, a ne samo onima protiv Covid-19.
Kako bi osigurala kvalitetan hladni lanac za skladištenje svih vrsta vakcina za djecu i odrasle, Evropska unija je zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini do sada isporučila 253 hladnjaka za kontrolirano skladištenje vakcina, rashladne komore, ručne rashladne kutije, ličnu zaštitnu opremu i dodatnu opremu kroz projekt “EU4Health”, vrijedan 13,7 miliona eura.
Šef Operativnog odjela za društveni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Gianluca Vannini je prilikom isporuke vozila istakao da su uručena vozila nastavak podrške jačanju hladnih lanaca zdravstvenih ustanova kako bi mogle bolje odgovoriti na potencijalne izazove procesa imunizacije stanovništva i dodao:
– Evropska unija je uz Bosnu i Hercegovinu od prvih dana pandemije, radili smo na povećanju spremnosti zdravstvenih ustanova za pandemiju te poboljšanju njihovih ukupnih kapaciteta za pružanje drugih zdravstvenih usluga. Do sada smo osigurali više od 20 miliona eura bespovratnih sredstava za jačanje zdravstvenih ustanova u BiH kroz nabavku visokosofisticirane medicinske opreme i uređaja. Zajedno s lokalnim i međunarodnim partnerima nastavljamo podržavati jačanje i razvoj zdravstvenog sektora u BiH – kazao je Vannini.
Vozila uručena ustanovama u BiH su prva vozila s hlađenjem koja su stekla pretkvalifikaciju Svjetske zdravstvene organizacije za performanse, kvalitet i sigurnost i mogu se koristiti za pouzdan transport vakcina u temperaturnom rasponu od 2˚C do 8˚C. Bosna i Hercegovina je prva zemlja u Evropi koja je dobila ovakvu vrstu vozila. Ovom donacijom unapređuje se transport vakcina iz centralnog skladišta do najudaljenijih zdravstvenih ustanova i mjesta u FBiH.
Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva FBiH, za Fokus kaže da je program podrške „EU4Health“ tokom pandemije Covid-19 bio jedan od najkonkretnijih vidova pomoći, te da je Federalno ministarstvo zdravstva kroz Odjel za nabavku UNICEF-a nabavljalo određene stvari koje su u tom trenutku bile potrebne.
– Posebno bih istaknuo pomoć pri uspostavljanju hladnog lanca zahvaljujući kojem smo uspjeli da osiguramo nesmetan prijem vakcina i da održimo cijeli proces imunizacije u BiH. Naravno, ne smijemo zaboraviti i druge vrste pomoći i podrške, posebno nabavku vozila za zdravstvene ustanove. Drago nam je da se programi podrške EU zdravstvu još uvijek realiziraju i nadamo se dobroj saradnji i u narednom periodu – ističe Čerkez.
fOKUS
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina, jedan od najvećih hrišćanskih praznika posvećen Bogorodici. Proslava se održava i u pravoslavnoj crkvi u Donjem Vakufu.
Na ovaj dan mnogobrojni pravoslavci nekadašnji stanovnici Donjeg Vakufa, posjećuju naš grad te pravoslavnu crkvu u centru Donjeg Vakufa.
Više od 160 radnika kompanije Metalleghe Silicon iz Jajca od 1. septembra moglo bi se naći na ulici.
Ova firma, koja je nasljednica dijela nekadašnjeg bh. giganta Elektrobosne, prije gotovo pola godine potpuno je obustavila proizvodnju zbog problema na tržištu, ali ponajprije zbog visoke cijene električne energije.
Osim direktno radnika, ugrožena je i budućnost uposlenika velikog sistema kooperanata i dobavljača. Ukoliko bi stale i takozvane stare peći bivše Elektrobosne, to bi značilo kraj tradicije proizvodnje ferosilicija u Jajcu duge više od 125 godina.
Kako je kazala direktorica Janja Rudić, u problemu su se našli jer je cijena električne energije i generalno energenata mnogo skočila.
– To je razlog zbog kojeg smo bili prisiljeni da obustavimo proizvodnju da ne bismo stvarali minus. Nama je električna energija sirovina u proizvodnji. To znači da samo učešće električne energije, odnosno cijena električne energije nama igra veliku ulogu, i to je 40 posto ukupne cijene gotovog proizvoda – rekla je Rudić.
Ova kompanija, kojoj je sjedište u Mrkonjić-Gradu, a podružnica u Jajcu, jedina u Bosni i Hercegovini i regiji proizvodi ferosilicij potreban svjetskom tržištu.
Budući da su veliki potrošač struje, Elektroprivredi HZHB mjesečno plaćaju oko dva miliona maraka. Ali cijena koja je u posljednje vrijeme dosegla više od 100 eura po megavatsatu dovela je do gašenja sve tri peći u Jajcu i do prekida proizvodnje.
Zanimljivo je da je cijena u pogonu u Mrkonjić-Gradu gotovo dvostruko niža, a struju dobivaju od Elektroprivrede RS. Iz Metalleghe Silicona priželjkuju postizanje povoljnijeg snabdijevanja električnom energijom, što bi omogućilo nastavak proizvodnje, a radnicima sigurnost.
Inače, do sada su predstavnici ove kompanije održali više sastanaka s načelnikom Općine Jajce Edinom Hozanom, koji je apelirao na nadležne u Vladi FBiH da se uključe u rješavanje ovog problema. Sve vrijeme dok je firma zatvorena, radnici primaju plaću, osim onih kojima je ugovor istekao. Ali, ako proizvodnja ne bude nastavljena, pitanje je dokle će biti tako.
(avaz)
Federalni hidrometeoroliški zavod (FHMZ) izdao je narandžasto upozorenje za danas od 17 sati do sutra do 04 sata za područje Hercegovine, zapadne, jugozapadne, centralne i istočne Bosne.
Naradžasto upozorenje se izdaje zbog jakih pljuskova praćenih grmljavinom i jakim udarima vjetra.
Uz jače pljuskove lokalno može pasti 30-60 litara kiše po metru kvadratnom. Udari vjetra 50-70 km/h. Nevrijeme će se postepeno premještati sa zapada prema istoku zemlje.
Tokom proteklog vikenda na području Srednjobosanskog kantona prijavljeno je 9 krivičnih djela.
Dana 25.08.2023.godine oko 13,35 sati u mjestu Bilalovac, općina Kiseljak policijski službenici tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga PU i PS Kiseljak izvršili su kontrolu osobe V.B. rođen 1983.godine iz Busovače. Tom prilikom, kod istog su pronađene određene količine materija za koje se sumnja da su opojne droge speed i cannabis.
U saradnji sa nadležnim kantonalnim tužilaštvom protiv osumnjičenog se poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje.
JAVNI RED I MIR
Evidentirano je 8 slučajeva narušavanja javnog reda i mira.
SIGURNOST SAOBRAĆAJA
Evidentirano je 17 saobraćajnih nezgoda u kojima je 1 osoba zadobila teže i 3 osobe lakše tjelesne povrede.
Zbog različitih prekršaja iz oblasti saobraćaja uručena su ukupno 404 prekršajna naloga, od kojih je 67 naloga uručeno zbog prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, koji su evidentirani mobilnim i fiksnim radarima.
Iz saobraćaja su zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola ili bez položenog vozačkog ispita isključena 23 vozača, od kojih je 7 vozača zadržano u policijskim stanicama do otriježnjenja zbog prisustva alkohola u organizmu preko 1,5 promila.
URED KOMESARA
Na svjetskim tržištima cijene nafte blago pale i prošle sedmice, druge zaredom, jer se rast najvećih svjetskih ekonomija usporava, zbog čega slabi i potražnja za crnim zlatom.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skliznula 0,4 posto, na 84.48 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,8 posto, na 79.83 dolara.
U odnosu na početak godine, cijena barela na londonskom tržištu u minusu je oko 1,7 posto, a na američkom oko 0,5 posto.
U Bosni i Hercegovini se danas očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, a temperature će rasti do 39 stepeni celzija. U noći s ponedjeljka na utorak očekuje se pogoršanje vremena te pad temperature do 10 stepeni celzija u narednim danima.
Jutarnja temperatura zraka danas će se kretati od 19 do 24 stepeni prema Celzijusu, na jugu do 28, a dnevna od 30 do 36 stepeni celzija, na sjeveroistoku Bosne i do 39.
U Sarajevu će danas biti sunčano uz postepeno naoblačenje tokom poslijepodneva. Jutarnja temperatura iznosi oko 20, a dnevna oko 35 stepeni.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHZ) u poslijepodnevnim satima se očekuje jače naoblačenje sa zapada, što u Hercegovini, zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne može usloviti pljuskove i grmljavinu.
Tokom noći, u većem dijelu zemlje, očekuju se kiša, pljuskovi i grmljavina.
U utorak se u jutarnjim satima očekuju kiša, pljuskovi i grmljavina u Hercegovini, centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne.
U ostatku dana pljuskovi sa grmljavinom u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne. Jutarnja temperatura zraka kretat će se od 16 do 22, na jugu do 24, a dnevna od 25 do 31 stepen celzija.
U srijedu će preovladavati umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom, koji lokalno mogu biti i izraženiji.
Jutarnja temperatura zraka kretat će se 13 do 19, na jugu do 22, a dnevna od 19 do 25, na sjeveroistoku Bosne do 28 stepeni celzija.
Nestabilno vrijeme sa kišom očekuje nas i u četvrtak. Jutarnja temperature zraka kretat će se od 14 do 20, a dnevna od 16 do 22, na jugu i sjeveroistoku zemlje do 26 stepeni celzija.
Klix.ba
Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) razmatrat će danas na hitnoj sjednici izmjene Zakona o strancima, kao i Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u BiH.
Ovim zakonima potvrđuje se odgovarajuća usklađenost s regulativom Evropske unije u oblasti migracija i tržišta vina, navedeno je iz Vijeća ministara koje je predložilo da se oba zakonska rješenja razmatraju po hitnom zakonodavnom procesu.
Kada je u pitanju Zakon o strancima, njime se preuzimaju četiri uredbe EU donesene od 2016. do 2021. godine u procesu kontinuiranog usklađivanja bh. propisa s pravnom regulativom EU-a.
Dopunama zakona želi se olakšati boravak digitalnih nomada u BiH, a intencija Vijeća ministara BiH je dodatno produžiti njihov boravak u BiH, zbog čega je najavljena mogućnost amandmanskog djelovanja u ovom pravcu.
Zakon se usklađuje s uredbama EU-a koje se odnose na područja izdavanja viza, stalnog i privremenog boravka, obrazovanja, istraživanja, učešća u programu razmjene, obavljanja stručne prakse, volontiranja, zaposlenja visokokvalificiranih radnika te rada na temelju plave karte, kao i na osnovi humanitarnih razloga.
S obzirom na značaj koji sektor vina ima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Prijedlogom zakona o organizaciji tržišta vina u BiH želi se osigurati veća konkurentnost i bolji pristup proizvođača iz BiH na evropskim i svjetskim tržištima, uz bolje uvjete za proizvodnju vina. Njime se preciziraju i odredbe o proizvodnji grožđa i vina.
Značajan dio zakona odnosi se na sistemsko uređenje oblasti u vezi s oznakama porijekla te na označavanje, prezentaciju i reklamiranje proizvoda vinarstva, kao i na stavljanje tih proizvoda na tržište, njihov nadzor i kontrolu, uključujući i odredbe o organskim vinima, aromatiziranim vinskim proizvodima i voćnim vinima.
Rješenja predložena u ovom zakonu imat će višestruki pozitivan utjecaj na proizvođače grožđa i vina i njihovu potpunu registraciju za obavljanje djelatnosti, kao i na potrošače koji će imati cjelovit uvid u kvalitetu domaćih vina na tržištu, naveli su iz Vijeća ministara.
Poslanici opozicionih stranaka iz RS u Predstavničkom domu PSBiH zatražili su od Narodne skupštine RS da se izjasni o Zakonu o vinu tvrdeći da taj zakon znači prijenos nadležnosti s entiteta na državu, što, mišljenja su, nije u skladu s Ustavom BiH.
Na dnevnom redu sjednice je i Prijedlog rezolucije o sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanja žena u Bosni i Hercegovini koju su predložili poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.
Rezolucijom Predstavnički dom osuđuje svaki oblik nasilja nad ženama i uznemiravanja žena i apelira na nadležne pravosudne organe, da preduzmu hitne mjere u vezi s procesuiranjem delikata vezanih za nasilje nad ženama.
Ovim dokumentom poslanici bi, ukoliko ga usvoje na današnjoj sjednici, zatražili od Vijeća ministara i drugih nadležnih organa da pristupe izradi dokumenata vezanih za definiranje okvira politika i mjera za zaštitu i pomoći svim žrtvama nasilja nad ženama.
Rezolucijom se predlaže da se pristupi izmjenama krivičnog zakonodavstva na način da se femicid definira kao posebno krivično djelo, imajući u vidu da je to najekstremnija manifestacija nasilja usmjerenog prema ženama na osnovu njihovog rodnog identiteta.
Sjednica počinje u 13 sati.
