U Sarajevu preko puta zgrade Predsjedništva BiH tokom noći je postavljen spomenik kralju Tvrtku.
Ovu informaciju je na Facebooku potvrdila gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.
– Obećala sam da će naše Sarajevo dobiti spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, a danas, na dan potpisivanja Povelje Kulina bana, svoje obećanje sam ispunila.
Bosanski kralj Tvrtko, preko puta zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ondje gdje i pripada – napisala je Karić na Facebooku.
Podsjećamo, u proteklom periodu bilo dosta problema s pronalaskom lokacije za postavljanje ovog spomenika, odnosno za dobijanje dozvole.
Kako informišu iz OK AS Donji Vakuf, njihove članice i veoma uspješne i talentovane odbojkašice, Neira, Sara, Almedina i Hana ostvarile su dobar rezultat na turniru koji se igrao u Kaćunima, turnir se igrao 3 vs 3.
U Bosni i Hercegovini danas će biti promjenljivo oblačno i nestabilno vrijeme sa sunčanim intervalima i prijatnijom temperaturom vazduha koja ne bi trebalo da prelazi 30 stepeni Celzijusovih.
Ujutru i prije podne će u istočnim, centralnim i južnim predjelima biti oblačno sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom koji će do ranih poslijepodnevnih časova postepeno prestati i kratkotrajno će doći do razvedravanja.
Poslije podne se sa zapada očekuje novo naoblačenje sa kišom koje će se postepeno širiti ka ostalim predjelima, pa će kiša i lokalni pljuskovi sa grmljavinom zahvatiti većinu krajeva.
Duvaće umjeren južni vjetar, lokalno na udare i jak. Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 20, u višim predjelima od 11 stepeni, a dnevna od 24 do 30, u višim predjelima od 18 stepeni Celzijusovih.
Na švicarskim Alpama, na Zermatu, jučer je pao snijeg na 1.638 metara nadmorske visine.
Meteorološka služba “Meteo Svis” objavila je da je temperatura drastično pala u posljednja četiri dana.
Švicarska je poslije velikih vrućina posljednjih dana pogođena obilnim padavinama koje su izazvale poplave i bujice.
Nekoliko prevoja, uključujući Gothard i Simplon, zatvoreno je zbog jake kiše koja je počela u petak navečer, 25. avgusta. Željeznički saobraćaj mjestimično je obustavljen zbog odrona, a izlila se i rijeka Rajna.
U Tićinu već nekoliko dana pada jaka kiša, a u nekim naseljima zagađena je i voda za piće.
Povelja koju je bosanski srednjovjekovni vladar Kulin izdao Dubrovčanima 29. augusta 1189. godine, jedan od najznačajnijih dokumenta u bosanskohercegovačkoj historiji. Historijski značaj povelje učinio ju je poželjnom za mitološku i političku zloupotrebu.
Evropa je u 12. stoljeću doživljavala svoju “srednjovjekovnu renesansu”, vrijeme velikih migracija je bilo prošlo i u mnogim državama vladari su uspostavljali efikasne i snažnu centralnu vlast. Osim razvijanja mnogih državnih institucija, 12. stoljeće je i period u kojem su nastali zameci univerziteta.
Razvoj Evrope i trgovinskih tokova je ostavio trag i na Balkanu i tadašnjoj Bosni. Naime, izdavanje povelje u principu trgovačkog ugovora između Bosne i Dubrovnika ukazuje prije svega na činjenicu da su trgovački odnosi između dvije države došli u takvu fazu da je bilo potrebno da se reguliše određenom vrstom sporazuma.
Druga činjenica koja proizilazi iz Povelje je da je banovina Bosna već bila država sa određenim mehanizmima kontrole nad teritorijom koja se ogledala u mogućnosti bosanskog bana da izdaje odobrenje i u ime svojih “časnika”. Također, iz povelje kroz lik pisara Radoje vidi postojanje određene dvorske službe i pismenosti. U kasnijem razvoju će banovina Bosna postati i kraljevstvo i puno veća i značajnija sila od one koju je predstavljala u vrijeme bana Kulina.
Jedan od najvećih mitova koji se vežu za Povelju Kulina bana jeste njeno nazivanje rodnim listom Bosne i Hercegovine. Samo izdavanje povelje je pokazatelj da je bosanska banovina u tom trenutku već prošla kroz rane faze razvoja, a povelja koja je u osnovi trgovački sporazum pokazuje na veće stepen razvoja državna infrastrukture.
Prema tome povelja Kulina bana ne može biti rodni list jer je Bosna već postojala kao država u prethodnim stoljećima, a povelja je pokazatelj njenog razvoja. Da je državna organizacija postojala još 200 ili 300 godina prije povelje Kulina Bana pokazivali su svojim radovima historičari Nada Klaić i Tibor Živković. Tako je Živković u radu “O počecima Bosne u ranom srednjem vijeku”, zaključio da je Bosna još prije 822. godine bila kneževina na sličan način kao “i Zahumlje,Travunija, Konavli, Moravija, Duklja, Paganija, Hrvatska i Srbija”.
Prema tome slaviti “rođendan” nečega što je postojalo par stoljeća prije je prilično besmisleno.
Često se u javnosti javlja i glas da bi datum izdavanja Povelje Kulina bana trebao biti proglašen za Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je svoju državnost obnovila u narodnooslobodilačkoj i antifašističkoj borbi njenih naroda u trenutku kada je dobar dio Evrope bio porobljen. U tom kontekstu se radilo o obnovi države u modernom shvatanju državnih sistema i međuanrodnog priznanja, dok je povelja Kulina bana produkt srednjovjekovne države i srednjovjekovne političke misli.
Osim toga Poveljom Kulina bana nije uspostavljana država, nego je samo zahvaljujući sačuvanosti dokumenta ostalo jedno od ranijih svjedočanstava o postojanju banovine Bosne.
Povelja Kulina bana je značajan dokument koji zaslužuje pažnju javnosti, ali odnos prema historiji se ne pokazuje u pamfletima o “vraćanju povelje”, nego u očuvanju historijskih spomenika, finansiranju arheoloških istraživanja, podršci izdavanju naučnih časopisa i razvoju nauke.
Najavljene radarske kontrole za 29. 08. 2023. -PS BUSOVAČA
10:00 do 11:30 sati ulica N.Š.Zrinski (kod ug.ob.KIM)
11:30 do 12:30 sati Polje (mjesto Draga)
13:30 do 15:00 sati ulica 1.mart/ožujak (kod ug.ob.Penelopa)
15:00 do 16:00 sati Oselište (kod starog Tamexa)
16:00 do 17:00 sati Gavrine kuće
Najavljene radarske kontrole za 29. 08. 2023. -PS BUGOJNO
11:00 do 12:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Vrbanja
13:00 do 14:30 sati Bugojno-Kupres, Poriče
15:00 do 16:30 sati ulica 307.M.brigade
17:00 do 18:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Zlavast
Zbog saobraćajne nezgode kod mjesta Klokotnica obustavljen je saobraćaj na magistralnom putu Gračanica-Doboj.
Pretežno mokar ili vlažan kolovoz, kao i povećana opasnost od odrona, karakterišu jutros saobraćajnu situaciju u većem dijelu Bosne i Hercegovine. Savjetujemo oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima.
Za danas je najavljen početak radova na polaganju završnog sloja asfalta na magistralnom putu Stolac-Ljubinje (na dionici Žegulja-Ljubinje), zbog čega će svakodnevno u vremenu od 08 do 15 sati saobraćaj biti obustavljen. Za vrijeme obustave alternativni pravac je Stolac-Berkovići-Bileća-Trebinje.
Zbog radova na dionici regionalnog puta Brčko-Cerik (Bukvičko brdo) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce (M-1.8 Cerik-Lončari-Brčko, za putnička vozila Donja Skakava-Ulice-Vitanovići).
Zbog sanacionih radova na raskrsnici kod mjesta Rudanka, usporeno se saobraća magistralnim putem Doboj-Rudanka-Johovac i regionalnim putem Razboj-Rudanka.
U toku su radovi na magistralnom putu M-5 u Sarajevu (tranzit, od kružnog toka u Hrasnom do skretanja za Vraca), zbog čega se svakog dana (osim nedjelje) u vremenu od 07 do 16:30 sati saobraća usporeno, jednom trakom.
Sporije zbog radova tokom dana saobraća se i na magistralnim putevima: Bugojno-Kupres, Ripač-Dubovsko, Vitez-Nević Polje, Livno-Kamensko i Semizovac-Olovo, kao i na ulazu u Bugojno (iz smjera Rostova), Kladanj (iz smjera Olova), Stolac i Hadžiće.
Zbog slijeganja ceste na ulazu u Vinac iz smjera Donjeg Vakufa (M-5/16 Donji Vakuf-Jajce) u funkciji je samo jedna traka, a brzina je ograničena na 20 km/h.
Na graničnim prelazima zadržavanja za putnička vozila za sada nisu duža od 10 do 30 minuta.
Zastupnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojili su na daašnjoj hitnoj sjednici izmjene Zakona o strancima, kao i Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u BiH.
Ovim zakonima potvrđuje se odgovarajuća usklađenost s regulativom Evropske unije u oblasti migracija i tržišta vina, navedeno je iz Vijeća ministara koje je predložilo da se oba zakonska rješenja razmatraju po hitnom zakonodavnom procesu.
Kada je u pitanju Zakon o strancima, njime se preuzimaju četiri uredbe EU donesene od 2016. do 2021. godine u procesu kontinuiranog usklađivanja bh. propisa s pravnom regulativom EU.
Dopunama zakona želi se olakšati boravak digitalnih nomada u BiH, a intencija Vijeća ministara BiH je dodatno produžiti njihov boravak u BiH, zbog čega je najavljena mogućnost amandmanskog djelovanja u ovom pravcu.
Zakon se usklađuje s uredbama EU koje se odnose na područja izdavanja viza, stalnog i privremenog boravka, obrazovanja, istraživanja, učešća u programu razmjene, obavljanja stručne prakse, volontiranja, zaposlenja visokokvalificiranih radnika te rada na temelju plave karte, kao i na osnovi humanitarnih razloga.
S obzirom na značaj koji sektor vina ima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Prijedlogom zakona o organizaciji tržišta vina u BiH želi se osigurati veća konkurentnost i bolji pristup proizvođača iz BiH na evropskim i svjetskim tržištima, uz bolje uvjete za proizvodnju vina. Njime se preciziraju i odredbe o proizvodnji grožđa i vina.
Značajan dio zakona odnosi se na sistemsko uređenje oblasti u vezi s oznakama porijekla te na označavanje, prezentaciju i reklamiranje proizvoda vinarstva, kao i na stavljanje tih proizvoda na tržište, njihov nadzor i kontrolu, uključujući i odredbe o organskim vinima, aromatiziranim vinskim proizvodima i voćnim vinima.
Rješenja predložena u ovom zakonu imat će višestruki pozitivan utjecaj na proizvođače grožđa i vina i njihovu potpunu registraciju za obavljanje djelatnosti, kao i na potrošače koji će imati cjelovit uvid u kvalitetu domaćih vina na tržištu, naveli su iz Vijeća ministara.
Zastupnici su danas započeli raspravu o Prijedlogu rezolucije o sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanja žena u Bosni i Hercegovini koju su predložili Zastupnici Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.
Budući da je na rezoluciju bio predložen veliki broj amandmana od kojih bi neki u potpunosti mijenjali tekst rezolucije, predlagači zakona, Klub SDP-a, zatražili su da se glasanje o njoj odgodi za narednu sjednicu kako bi se usaglasio jedinstven tekst rezolucije i onda glasalo za cjelokupan dokument.
Nakon glasanja o ovim zakonima i odgađanju glasanja o rezoluciji okončana je današnja hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Pošle godine, usvojen u formi nacrta, Zakon o minimalnoj plaći u FBiH konačno bi mogao biti usvojen u septembru, a u Savezu samostalnih sindikata (SSS) BiH očekuju da njegova primjena počne od 1. januara 2024. godine.
Na margini
Ovim aktom najniža plaća trebala bi biti povećana na 1.000 KM, što iz SSSBiH već duže vrijeme zagovaraju.
– Iako je taj iznos danas nominalno niži u odnosu na novembar 2019., kada smo pokrenuli kampanju “10 za 1.000”, to bi predstavljalo značajno poboljšanje ekonomskog položaja radnika i radnica koji sada primaju minimalnu plaću od 596 KM, koliko je za život dovoljnim smatrala vlada Fadila Novalića – kaže predsjednik SSSBiH Selvedin Šatorović.
Za razliku od prijedloga Udruženja poslodavaca FBiH, koji podrazumijeva rast plaća do 400 KM, ali uz uvjet da se država odrekne poreza i doprinosa za uvećani dio, ovaj zakon i prijedlog Sindikata poslodavce bi obavezao da povećaju plaće ne čekajući na državu.
Dodatni profit
Upozorava da su hiljade radnika i članova njihovih porodica danas gladne i da im je 1.000 KM ogroman iznos, ali i signal da ih se ipak cijeni i da nisu na margini društva.
Šatorović: Hiljade radnika danas su gladne. Facebook
Uostalom, podsjeća Šatorović, to je prepoznato od nove Vlade FBiH, jer je premijer Nermin Nikšić u svom ekspozeu donošenje Zakona o minimalnoj plaći najavio kao jedan od prioriteta.
– Sigurni smo da će parlamentarci pokazati spremnost da im pruže tu vrstu podrške i da već od narednog mjeseca imamo usvojen Zakon o minimalnoj plaći u iznosu od 1.000 KM. Sindikat podržava i smanjenje opterećenja na rad i očekuje da će se taj paket zajedno usvojiti na zasjedanju Parlamenta u septembru. Cijenimo svakog poslodavca koji svog radnika posmatra kao ljudsko biće, a ne kao sredstvo za stvaranje dodatnog profita. Takvi poslodavci su nam sve vrijeme i davali podršku – dodaje Šatorović.
Mislim da ćemo imati neko novo, bolje poglavlje u odnosu prema radnicima i njihovim pravima, koje je potpuno devastirao nakaradni Zakon o radu iz 2016. godine. Rezultat tog zakona je 500.000 ljudi koji su trajno napustili ovu zemlju, navodi Šatorović.