Author: admin

Kupreški sir osvojio je u Beogradu nagradu posjetilaca koji su tražili da se i u Srbiji ovaj sir može kupiti, a uskoro bi se to moglo i desiti.

Kako je moguće da se u Bosni i Hercegovini prave tako dobri sirevi, pitali su se proteklog vikenda Beograđani, ali i svi oni koji su posjetili sajam sira koji se u tom gradu održavao, a na kojem je učestvovalo i nekoliko mljekara i sirana iz naše zemlje. Naši sirevi dobili su i nekoliko nagrada za kvalitet, čime su samo još jednom pokazali svoj kvalitet. 

Razgovori s distributerima 

Sirevi iz BiH osvojili su četiri od pet nagrada posjetilaca, kupreški sir je pobijedio, drugi je bio tešanjski sir zlatna kap, četvrti livanjski sir mljekare Orman, a peti koziji sir mljekare Mons produkt iz Teslića.

– Bio nam je ovo drugi nastup na Balkan Cheese Festivalu, a prema onome što sam pročitao u materijalu koji sam dobio, na sajmu se predstavilo oko 300 različitih sireva. Drago mi je da je naš sir osvojio nagradu posjetilaca koji su prepoznali kvalitet i koji su nas pitali gdje mogu kupiti naš sir, kazao nam je Smail Žilić, vlasnik Kupres Mlicha.

Njihovih proizvoda do sada nije bilo u zemljama regije, ali su iskoristili sajam u Beogradu da razgovaraju sa nekim distributerima, a kako je kazao Žilić, nada se da će neki od tih razgovora uroditi plodom.

– Nadam se da ćemo makar sa jednim od ovih distributera sa kojima smo razgovarali uspostaviti ugovornu saradnju i da ćemo vrlo brzo početi izvoziti svoje proizvode u Srbiju. Također, imamo konkretne razgovore i sa jednim partnerom iz Tivta iz Crne Gore. Svi ti razgovori su aktivni, ali nisu realizovali jer je bila zima, pa očekujemo da se to desi u nekom narednom periodu, kazao je Žilić.

Međutim, neće sir iz Kupresa ići samo u zemlje regiona. Partneru iz Turske, koji se tamo bavi sirevima, prodali su 16 tona sira, ali je to sada na čekanju jer je došlo do zastoja u izvozu zbog nekih nelogičnosti u komunikaciji sa nadležnim institucijama.

Čekanje

– Taj sir je već bio spremljen i upakovan za otpremu, ali je na čekanju, pa se nadamo da će to uskoro biti riješeno i da ćemo izvršiti prvu isporuku sira za Istanbul. Bili smo i na sajmu u Dubaiju, koji je najveći sajam hrane na svijetu i koji posjeti oko 100.000 posjetilaca, i tamo smo imali nekoliko vrlo korisnih i konstruktivnih razgovora sa potencijalnim partnerima, tako da nije isključeno da će, ne samo moja mljekara već i nekoliko drugih, uskoro moći izvoziti i u Arapske Emirate. S obzirom na to da oni odatle rade distribuciju za nekoliko drugih arapskih zemalja, kao što su Jemen, Oman, Saudijska Arabija, Kuvajt, i naši proizvodi bi se mogli naći tamo, poručio je Žilić.

Konkurencija na tržištu je velika, ali smatra Žilić, da se protiv nje najbolje boriti kvalitetom. Kvalitet je, kaže, presudan i kupci to prepoznaju.

 (oslobodjenje.ba)

Najveći izvoz žitarica i brašna iz Bosne i Hercegovine vrši se u Tursku, 95 posto. U 2016. godini došlo je do povećanja, te je izvoz žitarica u Tursku sa 12.000 skočio na 70.000 tona, a izvoz brašna s 4.000 na 70.000 tona. U novačanom iznosu to je povećanje za obje kategorije sa 15, 16 miliona na gotovo 65 miliona KM. Potvrdio je to ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović nakon današnjeg sastanka u Sarajevu s proizvođačima i glavnim bh. izvoznicima žitarica i brašna.Naša namjera je da navedeni aranžman s Turskom bude dugoročan, jer od 40 mlinova u BiH jedan broj njih, za razliku od ranijih godina, ima značajan skok uposlenosti, veliki broj angažirane radne snage u oba bh. entiteta. Od 15 najvećih izvoznika iz BiH, sedam ih je iz RS-a, jedan ili dva su iz Brčko Distrikta, a ostali iz Federacije – kazao je Šarović, javlja Fena.Ukazao je i na pokušaj da se pored domaće sirovine, pšenice i kukuruza i drugih žitarica, iz zemalja CEFTA-e osiguraju žitarice koje bi se prerađivale u bh. mlinovima.Na taj način bi se osiguralo domaće porijeklo i izvoz u Tursku i neke druge zemlje.Zahvaljujući resornom ministarstvu ta kumulacija je dozvoljena, ali je činjenica da je turska inspekcija proteklih mjeseci dolazila u BiH, jer provjerava porijeklo. Jedan od razloga, pored informiranja s izvoznicima, je i da ovaj posao održimo, odnosno uradimo korektno i spriječimo malverzacije, kao što je to bilo s mesom. To su jednoglasno zaključili sudionici današnjeg sastanka, naglasio je Šarović.Ovo pitanje će, dodaje, pokušati staviti na stol turska strana kroz izmjene Sporazuma o slobodnoj trgovini, a namjera Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je da izvozni aranžman u 2017. godini ima još bolju perspektivu nego što je imao u prošloj godini i da Vanjskotrgovinska komora BiH zabilježi bolje rezultate.Šarović je upoznao predstavnike tvrtki najvećih izvoznika u Tursku, o izvoznim šansama i potencijalima mlinsko-prerađivačke industrije u BiH.U cilju očuvanja dobrih izvoznih rezultata, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić zaključio je da se treba pojačati kontrola izdavanja dokumenata, kao što je potvrda o domaćem porijeklu.

Izvor teksta: www.vecernji.ba

Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković proglasio je danas stanje redovne odbrane od poplava na području grada, s obzirom na to da je vodostaj Sane dostigao 420 centimetara, što predstavlja kritičan nivo vodostaja te rijeke.

Zaključak gradonačelnika o proglašenju prvog stepena pripravnosti mjera zaštite od poplava obavezuje sve subjekte zadužene za zaštitu i spasavanje i javna preduzeća i ustanove na području Prijedora da preduzmu potrebne mjere zaštite i spasavanja stanovništva i materijalnih dobara u ugroženim zonama. Ovaj nivo pripravnosti podrazumijeva da će stanovništvo posredstvom lokalnih medija i drugih oblika informisanja biti blagovremeno obavještavano o situaciji i potrebnim mjerama zaštite.

Odsjek za civilnu zaštitu zadužen je da prati stanje vodostaja rijeke Sane i da po potrebi blagovremeno predlaže preduzimanje potrebnih mjera zaštite i spasavanja

Nastavljen je trend masovnog iseljavanja stanovnika iz Bosne i Hercegovine, a prema posljednjim informacijama, našu zemlju je samo u 2016. godini napustilo 4.758 porodica. Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini Mirhunisa Zukić kazala je za Klix.ba da su kroz različite projekte imali veliki broj kontakata s ljudima i da su došli do zabrinjavajućih podataka o masovnom odlasku porodica iz BiH. “Čapljinu je napustila 191 porodica, Gradačac 134 porodice, Kakanj 106 porodica, Modriču 163 porodice, Ilijaš 75 porodica, Cazin 521 porodica, a Zvornik 2.160 porodica uglavnom Bošnjaka i Srba”, rekla je Zukić. Trend odlaska porodica nastavljen je i u drugim dijelovima BiH pa je tako Brčko u prošloj godini napustilo 1.358 porodica, Bihać 128 porodica i Bijeljinu 2.650 porodica. Zukić ističe da je specifičan Odžak s obzirom na to da iz ove općine odlaze ljudi koji imaju radna mjesta. “Mi smo tu nemoćni da bilo šta uradimo. Livno je napustilo 560 porodica, a 1.120 porodica Drvar”, kazala je Zukić.

Unija za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini potpisala je memorandum s Ministarstvom sigurnosti BiH koji se odnosi na ilegalne odlaske u druge zemlje. “U tom memorandumu mi smo definisali ulogu kao civilno društvo. U narednom periodu mi ćemo obići 35 općina gdje ćemo razgovarati s ljudima i ukazivati im na moguće posljedice. Instrukcije ćemo dobijati iz Ministarstva sigurnosti BiH koje svakodnevno dobija zahtjeve iz zemalja u koje su se ilegalno iselili naši državljani, da se vrate u BiH”, rekla je Zukić. Ispričala nam je da su iskustva ljudi koji su prinuđeni vratiti se u BiH vrlo bolna s obzirom na to da su neki od njih prodali svu svoju imovinu u našoj zemlji kako bi otišli vani. Što se tiče ukupnih podataka iz 2016. godine, Zukić ističe da je iz BiH u tom periodu otišlo 4.758 porodica, što se množi sa 3,5, tako da su statistički našu zemlju samo u prošloj godini napustile 16.653 osobe.

“Ljudi najviše legalno odlaze za Njemačku. Prema informacijama koje imamo, još 30 hiljada osoba čeka vize za rad. Ne bih pričala u ime Ambasade Njemačke u BiH, ali imam informaciju da se dnevno obrađuje do 100 zahtjeva i da se pored toga mnogo čeka da ti ljudi dođu na red”, kazala je Zukić. Zaključila je da iz Tuzle posebno odlaze mladi ljudi te da ne treba zanemariti ni odlazak iz Hercegovine.( Klix.ba)

Građani FBiH pokrenuli su na društvenim mrežama kampanju za zaštitu ljudskih prava pušača povodom nedavno usvojenog nacrta zakona o apsulutnoj zabrani pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima u FBiH.

Aida Feraget, inicijatorka kampanje pod nazivom “Ma kuš na me”, izjavila je za Fenu da i pušači, kao građani i poreski obveznici, imaju pravo da od države traže zaštitu. Pojasnila je da pušači imaju pravo da uživaju u ugostiteljskim uslugama isto kao i nepušači budući da ih jednako plaćaju, te da kampanja ne promoviše pušenje već se pušači bore za svoja prava.

Feraget je istakla da apsulutna zabrana bilo čega nikad i nigde nije donijela ništa dobro i podsjetila na pokušaj SAD da zabrani točenje alkohola koji je doveo do ekspanzije organizovanog kriminala s kojim se bore i danas.

– Punoljetni i radno sposobni građani imaju pravo da sami odlučuju o svom tijelu kad je riječ o pušenju, kao, na primjer, abortusu – naglasila je Feraget.

Dodala je da kampanju niko ne finansira i da je Fejsbuk grupa “Ma kuš na me” za desetak dana dobila više od 3.000 sledbenika, te da su pisali parlamentarcima i Ministarstvu zdravlja FBiH kao predlagaču zakona.

Feraget je navela i da su u kontaktu s ugostiteljima od kojih mnogi strahuju da bi usvajanje takvog zakona dovelo do zatvaranja lokala, u zemlji u kojoj se svako radno mesto predstavlja kao veliki uspjeh.

Podvukla je da je tekst zakona pripremila Svjetska banka i dostavila ga entitietskim i vlastima Brčko Distrikta na hitna usvajanja. 

Peticija

Feraget je najavila da će od naredne sedmice obilaziti veće gradove u FBiH i prikupljati potpise za peticiju koja je pokrenuta i na njihovoj Fejsbuk stranici.

Precizirala je da po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u BiH živi oko dva miliona pušača koji su punoletni, poslovno sposobni i glasaju, što treba uzimati u obzir prilikom usvajanja takvih zakona.