Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Najveći prijatelj mozga: Uz borovnice bolje pamtite i povećajte inteligenciju

    Ispijanje 30 mililitara cijeđenog soka od borovnice svaki dan može poboljšati funkcionalnost mozga kod starijih ljudi, kažu nova istraživanja Univerziteta Exeter iz Britanije.

    Istraživanje je provedeno na zdravim ljudima između 65 i 77 godina. Rezultati su pokazali da su im se, nakon što su pili cijeđeni sok od borovnice svaki dan, poboljšale kognitivne funkcije, dotok krvi do mozga i brže aktiviranje mozga u različitim situacijama, prenosi Business Insider.

    “Ukoliko sok od borovnice pijete 12 sedmica svaki dan, aktivnost mozga će se poboljšati. Konzumiranje borovnica će vam dati energiju i pospješiti kognitivne funkcije, i to na zdrav način, za razliku od stimulansa”, kaže Joanna Bowtell sa Univerziteta Exeter.

    Borovnice su pravi rudnik antioksidansa, vitamina i minerala, naročito kalcija, fosfora, željeza i vitamina C. Ovo se ukusno voće također preporučuje u prevenciji raznih bolesti kao što su krvna oboljenja, srčane bolesti, regulaciji šećera i masnoća, bolesti urinarnog trakta, rak i sl.

    Osobe koje muku muče s kilogramima trebaju znati da su borovnice korisne u dijetama zahvaljujući vlaknima koja daju osjećaj sitosti. Za razliku od svježih bobica koje blago čiste organizam, sušene borovnice zaustavljaju proljev.

    Istraživači sa Univerziteta Exeter naglašavaju da borovnice podstiču cirkulaciju sitnih krvnih sudova u mozgu, obezbjeđujući tako maksimalan dotok hranljivih materija i kiseonika, što poboljšava kognitivne funkcije, sprječava i liječi simptome demencije, usporava Alzheimerovu bolest, jača memoriju, koncentraciju i povećava inteligenciju.

  • Nijemac 25 godina pomaže BiH: Vjera i nacija me ne zanimaju

    Njemački humanitarac Heribert Hoelz već 25 godina pomaže ljudima u BiH – bez obzira na vjersku pripadnost. Za to vrijeme je upoznao mnogo ljudi, a Bosna i Hercegovina mu je postala druga domovina.

    DW: Gospodine Hölz, već 25 godina pomažete ljudima u BiH. Pomagali ste kako u ratu, tako i u miru. Zašto BiH?

    Heribert Hölz: To ima veze sa mojom životnom sudbinom i vlastitom biografijom. Odrastao sam bez oca koji je poginuo u ratu. Rođen sam 1924. godine i imam nekoliko braće i sestara. Oca nisam nikada upoznao. Odrastao sam u veoma siromašnim uslovima. Pet osoba u dvosobnom stanu. Kada sam na televiziji vidio slike rata u Bosni i Hercegovini, bio sam potresen jer sam sličnu sudbinu lično doživio. Od djetinjstva sam na svojoj koži osjećao šta znači odrasti u porodici bez oca. Kada sam vidio te slike, rekao sam da nije dovoljno samo gledati i osuđivati. Moraš pomoći. Tada nisam ni znao da će ta pomoć trajati 25 godina.

    Tada ste rizikovali vlastiti život i otišli u BiH. Suprugu i djecu ste ostavili u Njemačkoj?

    Po zanimanju sam socijalni radnik i moja obaveza je da pomažem ljudima. I to je bez bilo kakve sumnje bio slučaj sa Bosnom. Međutim, problem je bio rat u kojem su ginuli ljudi. Za mene je to bila velika prepreka. Ali, moram istaći da mi je supruga dala veliku podršku. Rekla je: ako misliš da trebaš pomoći, onda pomozi. Pomoći ću ti u tome. I bez njene pomoći sigurno ne bih uspio. Odlaskom, prvo u Hrvatsku, a kasnije i u BiH, prvi put sam se, kao odrasla osoba, susreo sa ratom i izbjeglicama koje žive u izuzetno teškim uslovima. Tada sam sebi rekao da pomoć ne mogu pružiti samo jednom, nego da se moram vratiti. Tako sam za vrijeme tri ratne godine uzduž i poprijeko obišao BiH.

    Ljudima u BiH pomažete kroz razne projekte. O kakvim projektima je riječ?

    Jedan od projekata je pomoć porodicama. Naime, jedna njemačka porodica godinu dana pomaže porodicu u BiH. Mjesečno daje 25 eura. Nakon godinu dana se to produžava ili prekida, ali u većini slučajeva porodica iz Njemačke nastavlja pomagati jer 300 eura za godinu dana nije mnogo novca, ali to nekima u BiH znači puno. To su projekti s kojim sam počeo i svake godine imamo blizu 80 njemačkih porodica koje pomažu porodice u BiH. Ako se to pomnoži sa brojem godina onda dođete do sume koja iznosi blizu pola miliona eura.

    Pomažući u BiH nikada niste obraćali pažnju na vjersku pripadnost ljudi kojima pomažete?

    Pomogao sam i velikom broju Bošnjaka. To mi je bilo veoma važno jer mi se ponekad prebacivalo da samo pomažem Hrvatima. Međutim, to nikada nisam želio čuti. Kada je neko gladan onda je gladan, bez obzira na vjeru i naciju. Tako je bilo u ratu, tako je i danas. Vjera i nacija kod mene ne igraju nikakvu ulogu.

    Kako je rat iz dana u dan postajao žešći unutar Caritasa u Diusburgu ste osnovali poseban odjel za pomoć BiH -“Bosnienhilfe”. Kada ste počinjali, da li je spremnost pružanja pomoći u Njemačkoj bila velika?

    Kada se na televiziji svaku noć izvještavalo o ratu u BiH, spremnost je, po mom mišljenju bila veoma velika. Kasnije je ona smanjena, tako da danas uglavnom dobivam podršku i pomoć od ljudi koje poznajem. Ne dobijam pomoć iz Hamburga ili Minhena, nego od ljudi iz regiona u kojem živim i u kojem se stvorila jedna vrsta mreže. Zahvaljujući tim ljudima je u proteklih 25 godina prikupljeno blizu tri miliona eura, samo novčanih sredstava. Tu su još i desetine, ustvari stotine kamiona, natovarenih namirnicama i drugim sredstvima potrebnim za život.

    Veliku pomoć u Vašem radu Vam pruža i supruga. Malo prije ste rekli da bez nje ne biste uspjeli?

     

    Da nije bilo nje, sigurno ne bih pomagao ovako dugo. Ona je u posljednjih 12 godina napravila 60.000 tegli marmelade koju smo prodali i novac poslali u javnu kuhinju u Zenici. Za tu kuhinju godišnje obezbjeđujemo 30.000 eura. U kuhinji se svakog dana, osim nedjelje, pravi 121 obrok za one koji nisu u stanju da ga sebi obezbjede. Isto tako ovo ne bi bilo ni moguće bez donatora, običnih ljudi. Radeći ovaj posao sam stekao veliki broj prijatelja i poznanika, kako u Njemačkoj, tako i u BiH. Da nije bilo pomoći za Bosnu, te ljude ne bih nikada upoznao.

    izvor fotografije: Bosnienhilfe

  • Studija pokazala da redovno obavljanje namaza može smanjiti bol u donjem dijelu leđa

    Naučnici su otkrili da namaz, koji su muslimani dužni obavljati pet puta dnevno, ako se obavlja redovno i pravilno, može smanjiti bol u donjem dijelu leđa i poboljšati zdravlje kičme i elastičnost zglobova.

    U studiji provedenoj na Univerzitetu Binghamton u New Yorku ispitivani su kompjuterski generisani modeli ljudi u pozicijama tijela pri obavljanju namaza te je izvršena analiza o tome kako namaz utječe na bol u donjem dijelu leđa.

    “Namaz može eliminirati fizički stres i anksioznost. Postoje i istraživanja koja ukazuju da se molitveni rituali mogu smatrati kao efikasan klinički tretman poremećaja u neuro-mišićno-koštanom sistemu”, rekao je Mohammad Khasawneh, profesor na Univerzitetu Binghamton i koautor studije.

    U studiji se navodi kako određeni pokreti tokom namaza mogu povećati elastičnost, odnosno mobilnost kičme i zglobova, ali ukoliko se ne izvode na pravilan način mogu povećati bol.

    Istraživači navode da su slični pokreti prisutni u kršćanskim i jevrejskim molitvenim ritualima, kao i u jogi i fizikalnoj terapiji.

    “Jedan od načina posmatranja položaja tijela u namazu jeste da su slični onima iz joge ili intervencijskim vježbama iz fizikalne terapije koje se koriste za liječenje bolova u donjem dijelu leđa”, rekao je profesor Khasawneh.

     

    Dok su druge studije izučavale psihološke učinke molitve, ovo je jedna od prvh koja se fokusira na fiziološke prednosti.

  • Odgovor CIK-a nakon “uslovljavanja” HDZ-a: Opći izbori bit će raspisani u maju 2018.

    Zvanični stav Centralne izborne komisije BiH je da će se Opći izbori raspisati u maju 2018. godine u skladu s važećim zakonom i Ustavom BiH.Naime, zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto nedavno je izjavila kako smatra da je upitno održavanje izbora 2018. godine ako ne bude izmijenjen Izborni zakon BiH.Ipak, da bi izbori eventualno i bili odgođeni HDZ-u je potrebna podrška ostalih parlamentarnih stranaka u državnom parlamentu.Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović (SDA) kazao je za Klix.ba da nije moguće odgoditi Opće izbore 2018. godine.

    “Opći izbori moraju se održati u 2018. godine kako je to propisano Izbornim zakonom BiH. Nakon isteka ovog četverogodišnjeg mandata pitanje mandata je ustavna kategorija i Izborni zakon to precizno definiše. Svaka priča o odlaganju izbora je nešto što je neutemeljeno. Opći izbori jednostavno moraju biti održani kako je to propisano Izbornim zakonom BiH, odnosno u oktobru 2018. godine”, rekao je Džaferović.  Da će Opći izbori biti održani slijedeće godine potvrdili su i u CIK-u.

    “CIK BiH će u skladu s važećim Izbornim zakonom BiH i Ustavom u maju iduće godine raspisati Opće izbore u BiH koji se prema važećim propisima trebaju održati u oktobru 2018. godine”, kazali su iz CIK-a.

    HDZ je nedavno obznanio prijedlog izmjena Izbornog zakona, na čemu insistiraju u posljednja dva izborna ciklusa, najviše nezadovoljni zbog načina izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

    Model direktnog izbora članova Predsjedništva BiH prema prijedlogu HDZ-a:

    – Izabrani član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (1 Srbin) je kandidat koji je na izborima osvojio najveći broj glasova u Republici Srpskoj kao jednoj izbornoj jedinici.

    – Izbor dva člana Predsjedništva BiH sa teritorija Federacije BiH (1 Bošnjak i 1 Hrvat) obavlja se iz Federacije BiH kao jedne izborne jedinice.

    Unutar Federacije BiH kao jedne izborne jedinice definiraju se izborna područja A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima s popisa stanovništva 2013. godine, živi više od 2/3 bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. godine, živi više od 2/3 hrvatskog naroda.Sve ostale općine (u kojima niti Bošnjaci niti Hrvati ne čine 2/3 stanovništva) se ubrajaju u područje C.Izbor bošnjačkog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH (1 Bošnjak):

    Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH je izabran kandidat koji je među bošnjačkim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području A+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području B+C.

     

    Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH (1 Hrvat): Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH je izabran kandidat koji je među hrvatskim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području B+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području A+C.Izvor: Klix.ba

  • Gornji Vakuf / Uskoplje: Tri osobe uhapšene zbog sumnji o povezanosti sa smrću starice

    Nakon što je jučer pronađeno beživotno žensko tijelo u Gornjem Vakufu/ Uskoplju, naložena je obdukcija tijela zbog sumnji da se radi o nasilnoj smrti.. Dolaskom policijskih službenika na mjesto događaja ustanovljeno je da se radi o A.B. rođenoj 1947. godine. S ciljem utvrđivanja okolnosti i uzroka smrti, formirana je ekipa za uviđaje, koju su činili službenici Sektora kriminalističke policije MUP-a SBK/KSB Travnik, a kojom je rukovodio dežurni kantonalni tužilac. Uviđajem, su pronađeni tragovi koji upućuju na zaključak da se radi o kaznenom djelu razbojništva, obzirom da je žrtva bila vezana, a stvari po kući ispreturane i razbacane. Tačan uzrok bit će utvrđen obdukcijom tijela, koju je naredio dežurni tužilac. Radeći na otkrivanju izvršioca ovog kaznenog djela, službenici policije su slobode lišili tri osobe. Nad njima se provodi kriminalistička obrada radi utvrđivanja njihove eventualne veze s ovim kaznenim djelom, a provode se i druge istražne radnje na njegovom rasvjetljavanju.

  • Federalni poticaji za vlasnike muznih krava

    IZ Općinske Službe za privredu,finasije i inspekcijski nadzor, obavještavaju sve uzgajivače goveda-muznih krava koji su u sistemu otkupa sirovog mlijeka, da su izmjenama i dopunama Pravilnika o novčanim podrškama ( poticajima ) koji je objavljen u Službenim novinama FBiH 76/2016 od 28.09.2016. godine propisani su poticaji za klijente koji imaju najmanje tri i više krava koje su u sistemu otkupa mlijeka i da isti vlasnici muznih grla mogu aplicirati za Federalne poticaje. Novčana sredstva su predviđena u iznosu od 100,00 Km po muznom grlu .

     

    Za ostvarivanje prava na ove novčane podrške klijenti najkasnije do 08.04.2017. godine su obavezni da dostave u originalu ili ovjerenu kopiju sljedeću dokumentaciju i to: – popunjen obrazac „Z-1“; kopije pasoša goveda-muznih grla;ugovor sa registrovanim otkupljivačem odnosno  prerađivačem kojem klinet isporučuje sirovo  mlijeko; potvrda o provedenim obaveznim mjerama-neovjerena fotokopija; potvrda A!-17 od nadležne veterinasrke stanice;potvrda o izmirenim obavezama prema porezima(poreska ispostava donji vakuf); kopija tekućeg računa, ze izjava klijenta da će grla (muzne krave sa brojevima ušnih markica) koja su predmet novčane podrške zadržati u vlastitom uzgoju najmanje tri godine od dana podnođenja zahtjeva. Za više informacija zainteresirani mogu dobiti u nadležnoj općinkoj službi za poljoprivredu kancelarija broj 11 ili pogledati na oglasnoj ploči u Općini Donji Vakuf i prostrijama Doma kulture.

  • Prelazak na ljetno računanje vremena može biti i po život opasno

    Prelazak na ljetno računanje vremena kratkoročno znači sat vremena kraći san, no dugoročno donosi duže trajanje dana tokom šest mjeseci od konca marta do konca oktobra.

    Međutim, naučna su istraživanja pokazala kako će pomicanje satova s 2 na 3 sata u nedjelju 26. marta vjerojatno rezultirati povećanjem broja srčanih i moždanih udara, izazvati rast broja automobilskih nesreća, te smanjiti radnu učinkovitost.

    Pritom, neće rezultirati smanjenjem potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima.

    Prema podacima nedavno objavljenim u jednom psihološkom znanstvenom časopisu, dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, savezni suci skloni su davati u prosjeku pet posto duže zatvorske kazne, nego u sedmici prije ili u sedmici poslije.

    Naučnici tvrde kako čak i manji poremećaji ustaljenih obrazaca spavanja mogu imati značajne posljedice.

    “Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan učinak”, istaknuo je Amneet Sandhu sa Univerziteta u Koloradu, čija je studija bolničkih podataka otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.

    Ljetno računanje vremena, koje ove godine traje do 29. oktobra, usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da duže trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu.

     

    Praksa se ustalila u većem dijelu Sjeverne Amerike i Europi, ali ne i u većini drugih zemalja svijeta.

  • Dolaze nam topliji dani: Pročitajte prognozu do subote

    Jutros je na istoku i sjeverozapadu Bosne pretežno oblačno vrijeme, a ostalim područjima naše zemlje, uglavnom, sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

    Temperature zraka u 7 sati (°C): Bjelašnica -7; Drvar -5; Bugojno, Livno, Sanski Most -3; Bihać, Jajce, Prijedor -2; Banja Luka, Doboj, Sokolac, Tuzla, Zenica -1; Ivan Sedlo 0; Sarajevo, Srebrenica 2; Široki Brijeg 3; Bijeljina, Stolac, Trebinje, Zvornik 4; Gradačac 6; Mostar 7; Neum 8.

    Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 953 hPa, za 10 hPa je viši od normalnog i lagano opada.

    Bioprognoza: Biometeorološke prilike će biti ugodnije u odnosu na protekli period. Dodatna stabilizacija, uz lagani porast temperatura, povoljno će djelovati na većinu populacije. Jutro i veče će biti prohladni, stoga je u ovim periodima preporučljivo biti oprezniji i posvetiti nešto više pažnje odijevanju.

     Danas će u Bosni preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini pretežno vedro. Krajem dana i u večernjim satima porast naoblake. U večernjim satima slabih i kratkotrajnih padavina može biti ponegdje u centralnim i zapadnim područjima Bosne. Vjetar u Bosni, slab do umjeren, sjeverni, a u Hercegovini, umjerena, bura. Dnevne temperature od 8 do 14, na jugu do 17 °C. U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Dnevna temperatura oko 9 °C.

    U srijedu u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini pretežno vedro. U ranim jutarnjim satima slabih padavina može biti ponegdje na zapadu Bosne. Vjetar u Bosni, slab do umjeren, sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini, umjerena, bura. Jutarnje temperature od -1 do 4, na jugu od 4 do 8, a dnevne od 8 do 14, na jugu od 13 do 17 °C.

    U četvrtak u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini vedro. U ostatku dana smanjenje oblačnosti. Jutarnje temperature od 1 do 5, na jugu od 4 do 8, a dnevne od 8 do 14, na jugu od 14 do 18 °C.

    U petak pretežno sunčano. Jutarnje temperature od -3 do 3, na jugu od 2 do 7, a dnevne od 13 do 19 °C.

     

    U subotu pretežno sunčano, uz postepeno naoblačenje do kraja dana i u večernjim satima. Jutarnje temperature od 0 do 5, na jugu od 3 do 8, a dnevne od 13 do 19 °C, javlja Federalni hidrometeorološki zavod.

  • Uspješan nastup članova „Reflexa“ na međunarodnom takmičenju KUPJadrana

    KBS „Reflex“ Donji Vakuf  nastupio je na međunarodnom karate turniru KUP Jadrana koji je održan 11. marta u Splitu. Na turniru je učestovalo 568 takmičara iz 49 klubova  iz Hrvatske, BiH i Crne Gore. KBS“Reflex“ gaji dobre sporske odnose sa karate klubom „Sokol“ iz Splita i odazvao se pozivu na  KUP Jadrana.

     

    „Reflex“ je na ovom međunarodnom takmičenju nastupio sa 8 takmičara i osvojio 6 medalja, 3 bronzane, 2 srebrene i 1 zlatnu . Medalje su osvojili Eldin Rahmanović, seniori ,Hamza Katkić, juniori, Tarik Kurić, kadeti, Amna Kenjar, djevojčice 2007. godište, Elmir Julardžija, 2008 godište i Ajla Kenjar  2009.godište. Takođe, na ovom turniru učestvovala su još dva takmičara „Reflexa“  Adi Tutić i Amar Rahmanović koji su izgubili borbu za 3 mjesto. U ulozi sudca na KUP Jadrana nastupio je   još jedan član KBS“Reflex“, Salko Pilav. Odlazak donjovakufski karatista na ovo takmicenje je podržao i načelnik općine Donji Vakuf, Huso Sušić, a iz KBS“Reflex“ zahvaljuju se općinskom načelniku na podršci i ukazanom povjerenju.

  • Godišnjica smrti nobelovca: Tako je o Bosni govorio Ivo Andrić

    Književnik i nobelovac Ivo Andrić preminuo je na današnji dan, 1975. godine na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Iza sebe je ostavio bogat književni opus, a svoju književnu karijeru započeo je kao pjesnik.Prvi književni rad, pjesmu “U sumrak”, objavio je 1911. u “Bosanskoj vili”. Tokom boravka u mariborskoj tamnici intenzivno piše prozu, a 1918. slijedi djelo “Ex Ponto”.

    Književnu veličinu i priznatost u svijetu Ivi Andriću je donio prozni opus: romani “Travnička hronika”, “Na Drini ćuprija” i “Gospođica”, nastali 1945. godine, kao i roman “Prokleta avlija” iz 1954. godine.

    Za svoj rad, krunisan romanom “Na Drini ćuprija”, pisac je krajem 1961. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. Ivo Andrić, koji je umro prije 42 godine, je prvi i do sada jedini pisac s ovih prostora koji je odlikovan ovim najvišim književnim priznanjem.

    Nagradu je odlučio pokloniti za unapređenje bh. bibliotekarstva. U pismu koje je 17. maja 1962. godine uputio Savjetu za kulturu Bosne i Hercegovine on je napisao:

    “Želim da obavijestim Savjet za kulturu NR Bosne i Hercegovine da sam odlučio da Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini poklonim pedeset posto iznosa primljenog na ime Nobelove nagrade. Moja je želja da se ova sredstva upotrijebe za unapređenje narodnih biblioteka na području Bosne i Hercegovine.” Nekoliko godina kasnije, Andrić je poklonio i ostatak novca za unapređenje bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini.Nakon raspada bivše Jugoslavije, započete su polemike o tome čiji je Andrić: bosanski, srpski ili hrvatski književnik.

    Ivo Andrić bio je pisac snažne imaginacije, izvanredan poznavalac prilika stare Bosne. Radnja njegovih romana se uglavnom dešava na bosanskom teritoriju kao mjestu vječitog sudara Istoka i Zapada.

    On je za Bosnu govorio: “To je treći svijet u koji se sleglo sve prokletstvo, usljed podijeljenosti zemlje na dva svijeta. To je junaštvo bez slave, mučeništvo bez nagrade”.Kao i svi epski pripovjedači, Andrić u svijetu vidi iskonsku borbu između svjetla i tame, dobra i zla, života i ništavila. U nastavku pročitajte odlomak iz pisma Ive Andrića iz 1920. godine, starom prijatelju u kojem objašnjava svoje viđenje Bosne te odlazak iz rodne zemlje.

     

    “Bosna je divna zemlja, zanimljiva, nimalo obična zemlja i po svojoj prirodi i po svojim ljudima. I kao što se pod zemljom u Bosni nalaze rudna blaga, tako i bosanski čovjek krije nesumnjivo u sebi mnogu moralnu vrijednost koja se kod njegovih sunarodnjaka u drugim jugoslovenskim zemljama rijeđe nalazi. Ali vidiš, ima nešto što bi ljudi iz Bosne, bar ljudi tvoje vrste, morali da uvide, da ne gube nikad iz vida: Bosna je zemlja mržnje i straha…”  Zavičajni muzej Travnik organizira predavanje “Andrićev dug”. Esej o formativnom razdoblju nobelovca predstavit će kustos Enes Škrgo i glumac Matej Baškarad. Predavanje će se održati u Domu kulture “Ivo Andrić”, Dolac na Lašvi.