Author: admin

  • U Njemačkoj 1,1 milion ljudi sa prostora bivše Jugoslavije

    Stanovništvo iz bivše Jugoslavije predstavlja drugu grupu stranaca koji žive u Njemačkoj po brojnosti, odmah nakon onih iz Turske, pokazuju statistički podaci Saveznog zavoda za statistiku Njemačke.

    Prema tim podacima, vrhunac doseljavanja iz bivše Jugoslavije desio se u periodu 1995-1996. godina, da bi taj broj do 2011. opadao, nakon što je Njemačka ciljanim politikama nastojala vratiti te ljude iz Njemačke u njihove matične zemlje. Većina tih ljudi se iselila u Sjedinjene Države i Kanadu, dok se dio vratio na Balkan.

    Međutim, od 2011. godine, nakon dramatične promjene njemačke politike, koja je iz demografskih razloga ponovo počela podsticati politiku doseljavanja u Njemačku, dolazi ponovo do dramatičnog rasta doseljavanja iz zemalja bivše Jugoslavije, pišu nezavisne.com.

    Prema grafičkom prikazu njemačkog zavoda, vidi se da se radi o najvećem rastu u historiji doseljavanja građana iz bivšeg jugoslovenskog područja. U samo četiri godine broj “eksJugoslovena” povećan je sa gotovo 900.000 na 1.180.000 ljudi. Kada se radi o građanima BiH koji žive u Njemačkoj, a nisu se odrekli bh. pasoša, njih je u toj zemlji prošle godine živjelo 172.560, od čega se 90.390 odnosi na muškarce. Ukupno gledano, više od 55 posto otpada na žene, dok ih je oko 45 posto u dobi između 20 i 45 godina. Srbijanaca je 2016. godine bilo 223.100, a godinu dana ranije 230.472.

    Smanjenje broja može se objasniti time što je dio njih vjerovatno preuzeo njemačko državljanstvo. Iako je, apsolutno gledano, više građana Srbije od građana BiH, u odnosu na broj stanovništva iseljenih građana BiH je znatno više, ako računamo po glavi stanovnika. Pedantna njemačka statistika naše građane podijelila je i po starosnim grupama, pa iz tih podataka vidimo da je u datom periodu u Njemačkoj živjelo 3.415 beba iz BiH, dok je tinejdžera oko 20.000. Kada se radi o stanovništvu u najproduktivnijim godinama, u periodu od 20 do 45 godina, riječ je o 77.755 ljudi, dok njih oko 49.000 ima između 45 i 65 godina.

    Penzionera iz BiH u Njemačkoj je oko 14.000, a njih desetero je starije od 95 godina. Ipak, većina stručnjaka slaže se da ovi podaci ne obuhvataju kompletan broj, s obzirom na to da ima i ljudi koji u Njemačkoj rade na crno i koji se ne registriraju kod zvaničnih institucija, pišu nezavisne.com. Hasan Šehović, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH, kaže da su i sami zabilježili podatke koji potvrđuju da je u zadnjih nekoliko godina trend iseljavanja iz BiH povećan, a da su razlozi prevashodno ekonomske prirode.

    – Posebno zabrinjavajuće je to da se tu radi, pored mladih obrazovanih, i o radnicima koji bi trebalo najviše da doprinesu ekonomskom razvoju BiH, a upravo je oni najviše napuštaju. Svi ti ljudi traže posao i perspektivu, a u BiH, nažalost, posla nema. Kad je takva situacija, iseljavanje je neminovno – kaže on. On je podsjetio na podatak Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH da je 90.000 ljudi u zadnje dvije godine napustilo BiH.

    – Prema našim evidencijama, oko 80 posto njih je u Njemačkoj i Austriji, gdje ima mnogo naših ljudi koji im pomažu da se tamo lakše snađu – istakao je Šehović. Pored ekonomskih razloga, kao razlog iseljavanja Šehović posebno ističe političke tenzije koje su, kako kaže, prisutne na cijelom Balkanu. Kad bi došlo do smanjenja tih tenzija, posebno među političarima, stvorila bi se zdravija klima da strani investitori više dolaze i tako otvore nova radna mjesta – zaključio je on.                                                                                                       

                                                                                                                                                                                                                                                                                           /izvor:avaz.ba/

     


                                                            

  • U Donjem Vakufu, promocija knjige „“Reload – Zlatna knjiga priče iz života” autora Akifa Agića

    Promocija  knjige „“Reload – Zlatna knjiga priče iz života” autora Akifa Agića iz Gornjeg vakufa/Uskoplja održat će se u utorak, 01. avgusta u 19 sati i 30 minuta u donjovakufskom Domu kulture.  Agić je javnosti poznat kao  ratni reporter i živi svjedok ratnih vremena na ovim područjima. „Zlatna knjiga“  je obuhvatila prijeratni život, ratni i poslijeratni i čini jednu istinsku srž sa svim što se dešavalo sa mnogo emocija i suza, riječi su autora knjige.

                                                                                                                                                 

  • Komotin Jajce 1. augusta otvara Novi centar za gradnju

    Građevinska kompanija Komotin otvara svoj poslovno-prodajni objekat 1. augusta u Jajcu.

    Radi se o prodajnom centru za gradnju i uređenje doma, na dvije etaže, ukupne površine 892,36 m2, od čega će se u prizemlju nalaziti skladište građevinskog materijala površine 486,60 m2 i prostor trgovine na gornjoj etaži objekta, ukupne površine 406,18 m2. Također, u sklopu objekta nalazit će se i cafe bar ukupne površine 54,86 m2.

    U sklopu prodajnog centra predviđena je prodaja kompletnog materijala za gradnju stambenih i poslovnih objekata kao i njihovo uređenje nakon izgradnje.

    Asortiman će uključivati materijale za zidanje ( opeku, betonske blokove, siporeks..), cementno krečne maltere, građevinsko željezo i metalne profile, fasadne sisteme, materijale za pokrivanje, elektro i vodo-materijale, strojne i druge zanatske alate, vijčanu robu i željezariju, boje i lakove, htz opremu, sezonsku robu, kao i mnoge druge artikle široke upotrebe, rečeno je iz ove kompanije za Akta.ba.

     

    Na dan otvaranja kao i do kraja kolovoza je predviđena akcijska prodaja asortimana iz kataloga. Izvor: Akta.ba

  • Lorens Listo neprikosnoven u skokovima sa Starog mosta

    U Mostaru je završen takmičarski dio 451. skokova sa Starog mosta, a poznati su i pobjednici u skokovima na noge i na glavu.

    U disciplini skok na noge Igor Kazić odnio je pobjedu, a za oba skoka dobio je maksimalnih 50 bodova.

    Kako prenosi N1,  u  disciplini lasta, odnosno skok na glavu, 11. pobjedu odnio je Lorens Listo. Za prvi skok dobio je zbirnu ocjenu 48, a za drugi 50 od stručnog žirija.

    Za skokove sa Starog mosta bilo je prijavljeno ukupno 40 skakača. Njih 15 je se takmičilo u skokovima na noge, a 25 u skokovima na glavu. Pomenimo i to da je gradska jezgra Mostara tokom cijelog dana preplavljena domaćim i stranim turistima koji su došli kako bi uživo pratili jednu od najvećih atrakcija BiH.

     

     

    Izvor: radiosarajevo.ba

  • Lorens Listo neprikosnoven u skokovima sa Starog mosta

    U Mostaru je završen takmičarski dio 451. skokova sa Starog mosta, a poznati su i pobjednici u skokovima na noge i na glavu.

    U disciplini skok na noge Igor Kazić odnio je pobjedu, a za oba skoka dobio je maksimalnih 50 bodova.

    Kako prenosi N1,  u  disciplini lasta, odnosno skok na glavu, 11. pobjedu odnio je Lorens Listo. Za prvi skok dobio je zbirnu ocjenu 48, a za drugi 50 od stručnog žirija.

    Za skokove sa Starog mosta bilo je prijavljeno ukupno 40 skakača. Njih 15 je se takmičilo u skokovima na noge, a 25 u skokovima na glavu. Pomenimo i to da je gradska jezgra Mostara tokom cijelog dana preplavljena domaćim i stranim turistima koji su došli kako bi uživo pratili jednu od najvećih atrakcija BiH.

     

     

    Izvor: radiosarajevo.ba

  • Potpisan memorandum o europskom partnerstvu i poslovnoj suradnji

    Predsjednik Europskog pokreta Predrag Praštalo i predsjednik Privredne/Gospodarske komore F BiH Marko Šantić u petak su potpisali u Mostaru sporazum o suradnji u okviru procesa europskih integracija BiH.

    „Mi ovim činom pokazujemo i dajemo primjer kako trebamo raditi zajedno“, kazao je Praštalo. On je podsjetio kako Europski pokret, čije je sjedište u Bruxellesu okuplja 40 država.

    „Mi smo njihovi predstavnici u BiH, svi europski pokreti regije su vodili Europske integracije u svojim društvima pa sukladno tome i mi bi trebali prirodno nekim putem biti ti lideri a ne možemo bit lideri ako nemamo jake partnere kao što je Vanjskotrgovinska komora ili Gospodarska komora FBiH“, kazao je Praštalo.

    Gospodarska Komora FBiH i Europski pokret mogu i trebaju zajedno raditi ka europskim integracijama, a ne kao što to političari rade sa osnivanjem novih stranaka, pa imamo više stranaka nego što možda cijela Europa ima, a da ne govorim Amerika koja ima dvije glavne stranke. Dakle, mislim da nije dobro da se razvodnjava ta ideja nego se trebamo udružiti bar što se tiče europskih integracija, naglasio je Praštalo.

    Predsjednik Privredne/Gospodarske komore F BiH dr.sc Marko Šantić kazao je: ”Mi u GK FBiH mislimo da je Europa već u BiH, da je dio BiH već u Europi, samo kao što gospodin Praštalo reče naši lideri, političari malo sporije pale, oni će to vjerojatno malo sporije shvatiti ali nadam se evo, imamo i političare koji su sav svoj mandat podredili europskim integracijama i nadamo se da će uspjeti u tome i sigurno Gospodarska komora FBiH je u tome pravcu uz njih”.

     

    Potpisivanju sporazuma o suradnji između GK F BiH i Europskog pokreta u BiH nazočila je i Višnja Lončar, predsjednica i glavna koordinatorica Europskog pokreta u BiH. Izvor: Akta.ba

  • Ponovno redukcija vode u Donjem Vakufu

    Zbog destabilizacije sistema vodosnabdijevanja uzrokovane prevelikom potrošnjom, ali i slabijim dotokom u bazene jutros od 9:00, pa do 14:00 sati uvodi se parcijalna redukcija vodosnabdijevanja za Donju mahalu, odnosno za dio ulice 14. septembar – do raskrsnice uključujući ulice koje izlaze na ulicu 14. septembar: ul.705. sbbr, Borovik, Buka, Šljivici, Vajzovića sokak, Potok, Romana Petrovića.Odluka o parcijalnoj redukciji vodosnabdijevanja u Donjoj mahali donesena je kako bi se tokom dana vodosnabdijevanje donekle pokušalo izbalansirati, te kako bi se poboljšalo vodosnabdijevanje u onim dijelovima grada koji su ugroženiji od drugih dijelova, poput Gornje mahale, a koji već danima trpe i vode nemaju gotovo nikako.

     

    Včeras će na snazi biti Odluka o potpunoj redukciji za čitavo područje gradskog vodovoda od ponoći  do 6:00 ujutro, a redukcije su na snazi i za područje vodovoda Prusac-Guvna.

  • Narandžasti meteoalarm u BiH i dalje na snazi

    U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, uz najvišu dnevnu temperaturu do 39 stepeni. Narandžasti meteoalarm na snazi je do 6. augusta zbog ekstremno visokih temperatura i visoke UV vrijednosti za područje cijele Bosne i Hercegovine.

    Upozorenje se odnosi na period od 13 do 18 sati, saopćio je Federalni hidrometeorološki zavod BiH.

    U poslijepodnevnim i večernjim satima mogući su lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom u istočnim i centralnim područjima Bosne i istočnim i jugoistočnim područjima Hercegovine.

    Vjetar će biti uglavnom slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka biće između 13 i 18, na jugu zemlje do 23 stepena.

     

    Najviša dnevna temperatura zraka biće između 31 i 37, na jugu zemlje do 39 stepeni Celzijevih.

  • Odigrano 4. kolo Ljetne omladinske lige u futsalu

    U subotu, 29. jula na gradskom stadionu u Donjem Vakufu odigrano je 4. kolo Ljetne lige u futsalu za omladince. Škola nogometa KS“Univerzalac“ Donji Vakuf snage je domjerila sa NK“Sport Prevent“  Bugojno.

    Rezultati po kategorijama:

    ŠN“Univerzalac“- NK “Sport Prevent“

    U12 (2005/06) – 4:3 (strijelci Kemal Malkić 1x, Vedad Mustafica 1x, Anes 1x, Smajić Ahmed 1x)

    U10 (2007/08) – 0:4

    U8 (2009/10) – 3:0 (Vrebac Abdulah 2x, Kovač Muhamed 1x) ;

     

    Zahvaljujemo se gostima na fer igri kao i našim igračima na fer igri, borbenošću I dopadljivoj igri i roditeljima na navijanju. – ističu u KS“Univerzalac“.

  • Bugojno: Obilježena godišnjica stradanja Bošnjaka u Vrbanji

    Dvadesetčetvrta godišnjica zločina, u kojem su pripadnici HVO-a ubili 45 bošnjačkih civila, obilježena je danas u naselju Vrbanja kod Bugojna.

    Ubijeni su, uglavnom, žene i muškarci, starosti od 19 do 82 godine. Za ove zločine do sada je osuđen Slavko Šakić na osam i po godina zatvora, dok po komandnoj odgovornosti niko nije odgovarao.

    I ove godine organizovan je Pohod “Put spasa Vrbanja 1993”. Učesnici pohoda prošli su dionicu kojom se iz tog naselja,tokom napada jedinica Hrvatskog vijeća odbrane u julu 1993. godine spasio veliki broj mještana.

    Brojne boračke i druge delegacije položile su cvijeće na spomen–obilježju u Vrbanji, gdje su odali počast svim poginulim.

     

     

    Izvor:bugojno-danas.info