Author: admin

U većem dijelu Bosne i Hercegovine jutro je osvanulo oblačno i s kišom. Do promjene će doći već poslijepodne te će uprkos kiši i pljuskovima koji su najavljeni za naredne dane biti toplo kao i u ranijem periodu.

U utorak će biti sunčano vrijeme. Jutarnje temperature će se kretati od 13 do 19 stepeni, na jugu do 25, dok će dnevne biti između 29 i 34, na jugu do 39 stepeni. Za veći dio zemlje izdato je žuto upozorenje, što znači da će vrijeme biti potencijalno opasno.

Srijeda će biti pakleno vruća jer će se živa na termometrima već ujutro popeti na 22 stepena u Bosni, a na jugu do 27, dok će dnevna temperatura biti između 23 i 38 stepeni, na jugu i sjeveru do 41 stepen celzija. Malo osvježenje imat će Posavina i Krajina u vidu pljuska i grmljavine.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), u četvrtak će biti toplije za dva stepena ujutro, dok će se dnevna temperatura kretati do 42 stepena na jugu i sjeveru. Mogući su pljusak i grmljavina u večernjim satima na sjeveru i sjeverozapadu Bosne.

U petak će ponovo doći do postepene promjene vremena. Noć će biti tropska na sjeveroistoku i jugu, a na zapadu će biti ugodnije. Ujutro će u većini krajeva biti sunčano i toplo, a na zapadu oblačnije s mjestimičnim pljuskovima i kišom.

BiH je još pod utjecajem toplih zračnih masa koje stižu sa sjevera Afrike, što znači da će i dalje biti natprosječno toplo vrijeme. Kako predviđaju meteorolozi FHMZ-a, u većem dijelu druge sedmice augusta neće doći do značajnije promjena vremena. Pad temperature zraka moguć je od četvrtka.

Prema podacima AccuWeathera, zahlađenje će uslijediti od subote, kada će jutarnja temperatura pasti na 10, a dnevna na 22 stepena, na jugu do 32 stepena.

                                                                                                                                                                                                         /izvor:klix.ba/

Bosna i Hercegovina je četvrta u svijetu po nezaposlenosti, navodi se na stranici Trading Economics.

Ova stranica mjeri ekonomske parametre u zemljama širom svijeta, poput BDP-a, nezaposlenosti, inflacije itd, i rangira države po svim parametrima.

Prema podacima s ove stranice, najveća stopa nezaposlenosti je u Džibutiju 54 posto, potom u Kongu 46,1 i u Keniji 40 posto. BiH je na četvrtom mjestu sa stopom nezaposlenosti od 39,18 posto.

Bosna i Hercegovina je najgore rangirana europska država po ovom parametru, ispred Kosova, Makedonije i Grčke.

Ako je za neku utjehu, BiH je napredovala na ovoj listi za jednu poziciju. Kako su mediji pisali u ožujku ove godine, BiH je tada bila treća po nezaposlenosti sa stopom od 40,87 posto.

S obzirom da se od tada nezaposlenost nešto smanjila, pali smo na 4. mjesto ispod Kenije.

Inače, treba pojasniti da postoje dva načina računanja nezaposlenosti. Jedan način je zbroj osoba prijavljenih na biro za nezaposlene, i upravo taj način računanja vjerojatno je ovdje korišten.

Drugi način je takozvana anketa radne snage koja uzima u obzir da jedan broj ljudi koji su prijavljeni na biro ipak rade. Po toj anketi, koju provodi Agencija za statistiku BiH, nezposlenost u BiH znatno je manja.

                                                                                                                                                                                                    /izvor:biznis.info/

Broj lica koja žive u inostranstvu, a vode porijeklo iz BiH, iznosi najmanje dva miliona, što čini 56,64 odsto u odnosu na ukupno stanovništvo BiH, podaci su zemalja prijema i diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u inostranstvu. Stanovnici BiH najčešće se iseljavaju u Njemačku, a potom slijede Austrija, Hrvatska i Srbija.

S obzirom na to da BiH nema preciznu evidenciju ljudi koji su napustili zemlju, jedini prodaci koji se mogu koristiti kao statistika iseljavanja su podaci Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH o licima koja su odjavila prebivalište i boravište radi iseljenja.

 Prema njihovim podacima, u 2016. godini 4.034 lica odjavila su boravak, od kojih se 1.196 iselilo u Njemačku, 895 u Austriju, 888 u Hrvatsku, 487 u Srbiju, 421 u Sloveniju, 63 u Crnu Goru, 38 u Norvešku, 36 u Holandiju i 10 u ostale zemlje.  Iseljenici novčano pomažu porodice i prijatelje u zemlji, a Centralna banka procjenjuje da su novčane doznake iz inostranstva u prošloj godini iznosile 2,4 milijardi KM.

 Kad se tome dodaju i inostrane penzije koje stižu u BiH, radi se od 3,6 milijardi KM.  Podaci Svjetske banke o novčanim doznakama iz inostranstva za 2016. godinu donekle se razlikuju, i po njima, u BiH je prošle godine ovim putem stiglo 3,3 milijardi KM. Prema podacima Svjetske banke, broj lica koja žive u inostranstvu, a vode porijeklo iz BiH iznosi 44,5 odsto, što pozicionira BiH na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika u zemlji.

Najnoviji podaci Svjetske banke pokazuju da je BiH po stopi emigracije znatno ispred Srbije (18 odsto), Hrvatske (20,9 odsto), pa čak i Albanije (43,6 odsto), koja je godinama bila vodeća zemlja u Evropi po stopi iseljavanja u odnosu na ukupan broj stanovnika u zemlji.  Nadležne institucije BiH upozoravaju da je iseljavanje iz BiH kontinuiran proces i da je u direktnoj vezi sa brojem nezaposlenih, posebno mladih.

Prema Balkanskom barometru Savjeta za regionalnu saradnju, većina stanovništva BiH nezadovoljna je životom u zemlji, a 50 odsto napustilo bi BiH i radilo u inostranstvu, što je najveći procenat u poređenju sa zemljama Jugoistočne Evrope.

 U BiH ne postoji zakonska obaveza odjave prebivališta, tako da značajan broj onih koji napuštaju zemlju zbog zaposlenja, studiranja i drugih razloga ne odjavljuje svoje prebivalište.

Prema podacima Svjetske banke, učešće novčanih doznaka u bruto društvenom proizvodu BiH u 2015. godini iznosilo je 11,1 odsto, što BiH stavlja na 23. mjesto zemalja u svijetu i četvrto u Evropi po ovom parametru.

 

Svi navedeni podaci dio su Izvještaja Ministarstva bezbjednosti BiH o trendovima migracija. Akta.ba

Prema rezultatima istraživanja Evropske privredne komore (EuCham), Bosna i Hercegovina se nalazi na posljednjoj poziciji među zemljama Balkana kada su u pitanju države sa najboljim uslovima za poslovanje u 2017. godini.

Na listi koju sastavlja EuCham na bazi indeksa Svjetske banke i Transparency Internationala, većina zemalja iz regiona zabilježila je pad, osim Srbije i Rumunije. Tako se Hrvatska spustila sa 26. na 27. mesto, Slovenija je “skliznula” sa 19. na 21. poziciju, Makedonija sa 28. na 31, a Bosna i Hercegovina je pala sa 40. na 42. mjesto. Srbija je skočila sa 40. na 37. poziciji, Rumunija je napredovala sa 29. pozicije na 26, a Crna Gora se zadržala na 32. mjestu.

Nordijske zemlje su, prema ovoj rang listi, najbolje za poslovanje, pri čemu prvo mjesto drži Danska, na drugom je Švedska, treća je Finska, a četvrta Norveška. Prema istraživanju “Najbolje evropske zemlje za poslovanje 2017. godine”, Ukrajina je prošla kao najgore rangirana, budući da je zauzela 46. poziciju. Od Bosne i Hercegovine su na ovoj listi, osim Ukrajine, gore još samo Albanija, Azerbejdžan i Kosovo.

                                                                                                                                                                                                   /izvor:avaz.ba/

U Omarskoj kod Prijedora jučer je obilježena 25. godišnjica formiranja logora, kroz koji je prošlo osam hiljada muškaraca, žena i djece, uglavnom bošnjačke nacionalnosti.

Na mjestu nekadašnjeg logora, koji su formirali Srbi, danas se okupilo nekoliko hiljada ljudi, preživjelih logoraša, građana i gostiju.

Prisutnima su se, nakon obilaska kompleksa nekadašnjeg logora, obratili Mirsad Duratović, u ime udruženja logoraša, Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša u BiH, Satko Mujagić, osnivač grupe “Čuvari Omarske”, potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić i šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini ambasador Jonathan Moore.

Protokolarni dio ceremonije završen je polaganjem cvijeća ispred takozvane Bijele kuće, a u zrak je pušteno hiljade bijelih balona sa ceduljama na kojima su bila ispisana imena i prezimena logoraša.

Pojedini mediji su objavili da je obilježavanje zločina u logoru Omarska i godišnjice njegovog raspuštanja skraćena, jer je grupa ljudi predvođena Sejfudinom Tokićem prekinula govor Satka Mujagića, vrijeđajući ga i provocirajući.

Logor Omarska otvoren je 26. maja, a zatvoren je avgusta 1992. godine.

Kroz njega je prošlo oko osam hiljada logoraša, a njih 700 je ubijeno ili se još vode kao nestali.

 Za zločine počinjene u logoru Omarska, Haški tribunal je osudio sedam osoba srpske nacionalnosti, dok su za zločine počinjene na području Prijedora vode procesi protiv još 27 osoba.

Isplata penzija za mjesec juli počinje u ponedjeljak, 7. augusta 2017.

Penzija će biti obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,816, što znači da iznosi najniže, zajamčene i najviše penzija ostaju nepromijenjeni.

U skladu s tim najniža penzija iznosi 326,17, zajamčena 434,90, dok najviša iznosi 2.174, maraka.

 

Penziju za juli primit će ukupno 410.134 korisnika.

 

 

Bivši logoraši i članovi porodica ubijenih danas će u organizaciji Saveza logoraša BiH obilježiti 25. godišnjicu zatvaranja jednog od najzloglasnijih logora u Bosni i Hercegovini Omarska kod Prijedora te oživjeti bolne uspomene iz perioda kada su od maja do avgusta 1992. godine bili zatvoreni u krugu ovog rudnika. U ovom logoru zatvoreno je više od 6.000 civila, a njih oko 700 je na vrlo okrutan, nemilosrdan i neljudski način ubijeno.

Logor Omarska formiran je krajem maja 1992. godine, od strane srpskih vlasti u Prijedoru. Naredbom o formiranju logora Omarska, ovaj se nekadašnji kompleks rudnika Ljubija pretvara u “sabiralište za uhapšena lica”.

Naređeno da se čitav kompleks treba ograditi žicom i minirati, te da rad sa “uhapšenim licima mora biti u skladu sa situacijom”, kao i da Uprava rudnika treba angažirati zaposlene na poslovima “koji će im se naknadno dodijeliti”.

U isto vrijeme je formiran logor Keraterm, u sklopu nekadašnje fabrike keramičke opreme. Ova dva logora su rasformirana u augustu 1992. godine, nakon što su ih obišli strani novinari.

Logoraši su potom prebačeni u logore Trnopolje i Manjača. Više hiljada osoba, među kojima je bilo žena i djece, bilo je zatočeno u logoru Omarska a oko 700 logoraša nije preživjelo torture ovog logora. Mučenja i egzekucije su mahom vršene u zloglasnom objektu “Bijela kuća”.

Predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković je u razgovoru za Fenu kazao da su u Omarskoj civili mučeni, udarani, silovani i ubijani na najgori mogući način.

Pored rudnika se nalaze se dvije kuće – ‘bijela’ i ‘crvena’. Prema svjedočenima preživjelih, u ‘bijeloj kući’ zidovi su bili crveni od krvi, logoraši su bili mučeni i ispitivani, žene silovane. Ono što se dešavalo u ‘crvenoj kući’ nije poznato, jer iz nje niko živ od logoraša nije izašao.

Mešković ističe da mnogi koji su preživjeli Omarsku kažu da su udarce i nekako mogli podnijeti, ali da im je vrisak i jauk mučenih ljudi zauvijek ostao urezan u sjećanje.

“Nedavno sam razgovarao s jednom logorašicom iz Omarske koja se, kako je kazala, najviše bojala da će je živu baciti u ulje i zapaliti, jer je to bio njihov način ubijanja, čemu je i nekoliko puta svjedočila “, ispričao je Mešković.

Budući da je to nekada bio rudnik, kaže da je u tom logoru bilo dosta motornog ulja.

Karakterističan način ubijanja logoraša u Omarskoj je, kako kaže, bio paljenje živih ljudi u gumama od kamiona, udaranje kundacima, palicama, lancima, ali i izgladnjivanje i žeđ.

Za posljedice logora koji su bili formirani kaže da će još dugo biti izučavane, jer je u njima ubijeno 3.200 nevinih ljudi.

Govoreći o kulturi sjećanja, Mešković upozorava da postoji mogućnost da se, ukoliko zaboravimo šta nam se desilo, logori opet dese “jer oni koji su činili zločine, nisu dovršili svoj naum”.

Također, ističe da je od 1995. do 2017. godine oko 38 posto preživjelih žrtava logoraša biološki nestalo te da će se taj broj iz godine u godinu povećavati.

“Doći će vrijeme kad će nas biti vrlo malo i onda ćemo se pravdati da je bilo više žrtava i da nas nisu dovoljno pobili “, smatra predsjednik Saveza logoraša u BiH.

Ocjenjuje da u pogledu rješavanja statusa logoraša postoji inertnost političkih autoriteta u BiH.

“Postoji službena presuda za genocid i logore, ali ne postoje žrtve, jer nisu prepoznate ni u jednom zakonu. Država nema osjećaj ni za žrtve ni za memoralizaciju “, stav je Meškovića, koji dodaje da ni na jednom od ovih logora, osim Keraterma na kojoj je tabla formata A4, ne postoji spomen-ploča.

Zaključuje da djeca koja su rodila nakon agresije na BiH i stranci koji dolaze u Prijedor trebaju znati i vidjeti šta se desilo, ko su ubijeni ljudi i ko ih je ubio.

Dio logoraša logora Omarska je ubijen na Korićanskim stijenama i na Hrastovoj glavici, velikim stratištima na prostoru zapadne BiH, a desetine logoraša podlegli od zadobijenih rana tokom svirepih mučenja.

Početkom avgusta 1992. godine poznati američki i britanski novinari Roy Gutman, Penny Marshall, Ed Vulliamy i Ian Williams otkrili su prijedorske logore, a Mešković kaže da su mnogi, zahvaljujući njima, živi napustili ova ukleta mjesta.

Omarska je zatvorena 21 . avgusta 1992., kada je posljednja grupa logoraša prebačena u logor Trnopolje.

 

                                                                                                                                                                                                                 /izvor:bhrt.ba/