Author: admin

  • Za kulturu u SBK-a skoro pola miliona maraka iz Budžeta

    Građani u Srednjoj Bosni često se žale kako im manjka kulturnih događaja, ali prema sredstvima koja se izdvajaju za kulturu, to ne bi trebalo biti tako. Naime, prema podacima iz Službenih novina SBK-a , odobrena je isplata 462.500,00 KM iz Budžeta Kantona u svrhu podrške realiziranju projekata i programa iz oblasti kulturnih djelatnosti.

    Na ovosedmičnoj  sjednici Skupštine Kantona zastupnik Anto Bilić (HDZ 1990) je postavio pitanje vezano za raspodjelu sredstava za kulturu.

    “Tražio sam da mi se dostave kriteriji prema kojima se dodjeljuju sredstva udrugama i pojedincima jer, koliko ja vidim, jedini kriterij je stranačka pripadnost. Bošnjački dio, moram to priznati, realno raspodijeli sredstva udrugama koje doista rade i ostvaruju rezultate, dok se Hrvatima dodjeljuju sredstva prema tome jesu li ili nisu član određene stranke.” – kazao je za Drukciji.ba Bilić.

    Prema njegovom mišljenju, kriteriji nemaju veze s umjetničkim radom niti kvalitetom projekata za koja se izdvajaju velika sredstva.

    Ako vas zanima, evo ko i koliko dobio za kulturno uzdizanje građana Srednje  Bosne.

    izvor:drukciji.ba

    Izrezak1

    Izrezak2

    Izrezak3

    Izrezak4

    Izrezak5

    Izrezak6Izrezak7

    Izrezak8

  • Donji Vakuf: Večeras susret rukometnih reprezentacija BiH i SBK-a

    Nakon košrakaških reprezentacija Bosne i Hercegovine i Španije koje su gostovale u Donjem Vakufu u julu ove godine, naše grad ponovo ima čast ugostiti državne reprezentativce. Rukometna U -18 reprezentacija BiH jučer je doputovala u Donji Vakuf i u večernjim satima odradila prvi trening u Sportskoj dvorani. Večeras od 18 sati u Sportskoj dvorani Donji Vakuf, u skolpu priprema, odigrat će prijateljsku utakmicu sa Rukometnom reprezentacijom SBK-a.Ulaznice su po cijeni od 3 KM.

    rukometu18 large

  • Kozarčani proizvode mreže za Roland Garros

    Kozarčanin Enes Kahrimanović već deset godina u Kozarcu uspješno vodi preduzeće “Austronet”, u kojem je, prije toga, radio u Austriji. Sve pozitivno u odnosu prema radniku u Austriji Enes je prenio ovdje, a njegovi radnici se, kao rijetko koji, mogu pohvaliti platom koja je veća od prosjeka, isplatom toplog obroka, prevoza i trinaestom platom.

    Dvije godine je isplaćivao i 14. platu, ali obzirom da sa republičkim organima nije postigao dogovor da se ta plata makar djelimično oslobodi poreza, više je ne isplaćuje, saznaje ekipa Anadolu Agency.

    – Iza “Austroneta” decenija uspješnog poslovanja

    Firma uspješno posluje deset godina i niže sjajne poslovne rezultate i nakon jedne decenije posao se deset puta uvećao. Sa prvobitno 5 zaposlenih firma sada ima 83 radnika, a u planu je početkom iduće godine da broj zaposlenih bude 100 radnika. Godine 2007. profit je iznosio 500.000 KM, a krajem ove prognoziraju profit od 7 miliona maraka. U planu je izgradnja novih hala i proširenje kapaciteta.

    – Radeći kao radnik došao na ideju da Austrijancima ponudi otvaranje pogona u Bosni i Hercegovini

    Direktor “Austroneta”, Enes Kahrimanović, povratnik u rodno mjesto ističe za AA da je, radeći od 1992. godine kao radnik u Austriji u matičnoj firmi “Austronet”, došao na ideju da, vidjevši da određeni poluproizvodi koji su se do tada nabavljali iz Češke, Mađarske, Poljske i drugih zemalja znatno koštaju vlasnike, Austrijancima ponudi otvaranje firme u Kozarcu istovremeno znajući da će se takvi proizvodi uspjeti proizvesti na našim prostorima kvalitetno, a dosta jeftinije. Austrijanci su nakon obilaska Kozarca ponudili Kahrimanoviću 2007. godine da otvori “Austronet”, ali uz uslov da on bude direktor.

    “Imao sam i ja samo jedan uslov, a taj je bio da firma bude baš u Kozarcu, jer sam ja iz Kozarca i nisam ni razmišljao o otvaranju preduzeća u nekim većim gradovima”, kaže Kahrimanović, što je na kraju i realizovano.

    – Široka lepeza proizvoda

    “Austronet” proizvodi zaštitne mreže za poljoprivredu, razne vrste ograda, a prošle godinu su izvezli 5 miliona kvadrata mreže u Holandiju, odnosno zaštitne mreže od golubova. Proizvode i mreže za građevinarstvo, reklame na zaštitnim mrežama, mreže za teniske terene, na svim evropskim terenima, pa i one na Roland Garosu.

    Tu su i reklame za velike brendove poput Adidasa, Nike, za auto-kuće, opremali su koncertne bine na nastupu Robija Vilijamsa, Metalike, a bili su prisutni i na svjetskom prvenstvu u odbojci na pijesku, evropskom prvenstvu u fudbalu, otvaranju Olimpijade u Kini i brojnim drugim.

    Osim toga, proizvode i sunčeva zaštitna jedra brenda Soliday, koja su konkurencija zaštitnim tendama uz brendove Sunnysail, te Easy Shade. Soliday je jedan od vodeća tri svjetska brenda, 96 odsto njihovih proizvoda ide za EU, dok 4 odsto se plasira u zemlje našeg okruženja odnosno Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

    Od 1. januara slijedeće godine ulaze u grupu Amazon, najveći svjetski portal internet prodaje gdje će kupci moći naručiti direktno njihove mreže putem tog internet portala.

    – Zadovoljni radnici, kvalitetni proizvodi

    Jedna od zaposlenih u “Austronetu”, Melina Mujkanović, kaže da je izuzetno zadovoljna radom u ovom preduzeću, a posebno odnosom poslodavca prema radnicima. Melina ističe da je tokom ljeta najviše posla, a ona je, kao i njene kolege, zadovoljna s platom.

    “Da uslovi i plata nisu dobri, sigurno ne bismo radili ovdje, sve moje kolege su, kao i ja, veoma zadovoljni i srećni smo što radimo u ovakvoj firmi i ovako pozitivnom okruženju”, navodi Mujkanovićeva.

    (Vijesti.ba / AA)

  • Evo kakvo nas vrijeme očekuje u nedjelju i početkom naredne sedmice

    Danas u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Prije podne lokalno slaba kiša se očekuje u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima. U Hercegovini malo do umjereno oblačno. Vjetar u većem dijelu Bosne prije podne umjerene jačine sjevernog smjera, a od poslijepodnevnih sati vjetar mijenja smjer na jugo. U Hercegovini i jugozapadu Bosne umjereno jaka bura koja će poslije podne oslabiti. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 7 i 12, na jugu od 14 do 17 stepeni.

    ulica770sbbr

    29.10.2017 (Nedjelja)., u Bosni prije podne umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini umjereno oblačno. U drugoj polovini dana prolazno jače naoblačenje sa sjevera koje će od poslijepodnevnih sati prema kraju dana preći preko Bosne i Hercegovine i uvjetovati kišu, na planinama snijeg. Prije podne vjetar umjerene jačine jugozapadnog smjera, na momente sa pojačanim udarima juga. Sa dolaskom padavina vjetar mijenja smjer na zapad i sjeveorozapad. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 1 i 6, na jugu od 5 do 8, a najviša dnevna temperatura zraka između 12 i 18 stupnjeva.

    PROGNOZA VREMENA ZA 30.10.2017 (Ponedjeljak)., u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme, u Hercegovini umjereno oblačno. Vjetar u Bosni umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini umjereno do jaka bura. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 1 i 6, na jugu od 6 do 10, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 7 i 11, na jugu zemlje od 12 do 16 stupnjeva.

    PROGNOZA VREMENA ZA 31.10.2017 (Utorak)., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokve moguća je magla ili niska oblačnost. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između -3 i 2, na jugu od 2 do 5, a najviša dnevna temperatura zraka između 6 i 11, na jugu zemlje od 12 do 16 stupnjeva.

  • Kako izgleda život stranca u Njemačkoj kad nema posao i ne zna jezik

    Ovdje ti se sve vrti oko posla. Samo rad, rad, rad. Jako su radišni i štedljivi,….

    “Sjedim tako poprilično pripit u busu, sasvim sam vraćam se doma u sitne sate i umalo da nisam zaspao kad na jednoj stanici ulazi šest pijanih pankera. Odmah sam se trgnuo, oko mene nigdje nikog, samo ja u svojoj košuljici i s nageliranom frizurom. Nije mi bilo svejedno, otrijeznio sam se u sekundi, kad oni se naredali jedan iza drugog i cvikaju karte”, započeo je priču o iskustvima u Njemačkoj jedan Bosanac.

    Mnogi od mojih prijatelja koji su neko vrijeme živjeli u inozemstvu puno su puta komentirali kako se Srbi, Bosanci i Hrvati drže skupa kad se sretnu negdje vani. Nisam ni ja nikakva iznimka i tako kad sam naletjela na Bosanca nakon silnih riječi i znakova na njemačkom i nekog vremena samoće, ponašala sam se kao da se znamo sto godina. Kao i on.

    “Naletjela si na totalan klišej, Bosanca u Njemačkoj”, našalio se.

    “Gdje bi drugdje pravi Bosanac bio?”, nastavio je u šaljivom tonu.

    Ovaj profesor njemačkog jezika mojih godina na trenutak je razbio samotne rituale i jezičnu barijeru koji su me poput hladnog tuša zapljusnuli nakon prvotnog uzbuđenja zbog dolaska.

    Stalno upaljen TV koji je razbijao tišinu u stanu, učenje njemačkog i rolanje uz rijeku postale su moje samotne rutine u slobodno vrijeme. Povremene subotnje izlaske s prijateljima u Zagrebu zamijenilo je pranje prozora u Heilbronnu, a nedjeljne kave brisanje prašine s listova cvijeća iz Ikee.

    “Htjela si novi početak, to ti je cijena”, nasmijala sam se samoj sebi, prisjećajući se istog osjećaja kad sam otišla na studentsku razmjenu prije nekoliko godina i kasnijeg rada na kruzeru. Izgleda da se moja sklonost avanturizmu koja je oduvijek nadvladavala potrebu za konformizmom na razne načine znala “naplatiti” s vremena na vrijeme.

    Samotnost je bila moj najmanji problem. Mislim da je najveća zapreka svakog stranca u njegovom svakidašnjem životu u stranoj zemlji jezična barijera. Sposobnost izražavanja svojih misli, želja i potreba nešto je što mnogi od nas podrazumijevaju. Nitko nije svjestan koliki značaj ima jezik sve dok ne dođe u Njemačku i shvati da je sve što zna reći “Ruf mich an”. Veliki problem. Osim za karijeru u eskort-branši.

    Prisjećajući se svojih prvih dana na Erasmusu u Španjolskoj kad sam bila na rubu suza zbog jedne žarulje (frustrirana što nisam mogla objasniti trgovcima što mi treba jer nisam znala kako se kaže “žarulja” na španjolskom) i cijelog performansa koji sam izvela na sred trgovine kako bih gestama objasnila što mi treba, može se reći da imam nešto iskustva s često mukotrpnim procesom kakav predstavlja učenje novog jezika. Stoga sam se ovaj put odmah predbilježila za integracijski kurs, slušam nekoliko online tečajeva i ide pomalo. Ipak je to proces koji zahtijeva vrijeme. I živce.

    Ne čudi stoga kratki osjećaj olakšanja kad sam s još nekim mogla popričati na poznatom jeziku i čuti još iskustava iz prve ruke.

    “Ovdje ti se sve vrti oko posla. Samo rad, rad, rad. Jako su radišni i štedljivi”, nastavio je sa mnom dijeliti svoja iskustva.

    “I Nijemci ti se žale. Zapravo, stalno se žale jer misle da uvijek može bolje. Ako vlak kasni jednu minutu, čut ćeš pokoju psovku i uzdisanje, gledanje na satove i okretanja glavom u znak neodobravanja. Ako dobiju povišicu, ne valja, ako dobiju slobodan dan, ni to ne valja, jer eto – mogli su dobiti više”, rekao je satirično pa se osvrnuo i na ljepši spol.
     
    “Nisam baš vidio lijepu Njemicu, malo ih je. Kad vidim zgodnu curu odmah pomislim da je naša”, nasmijao se.

    “Misliš li se vratiti, nedostaje li ti Bosna?”, novinarka u meni ga je nastavila ispitivati.
     
    “Dobro mi je ovdje. Zna mi nedostajati rodni kraj, naravno, ali svaki put kad odem doma vidim da ništa nisam propustio i da se ništa nije promijenilo. Dapače, sve više ljudi samo razmišlja o tome kako da dođu u Njemačku i traže me savjete”, rekao je.

    “Nedostaje mi ekipa, to je jedini minus ovdje”, dodao je.

    Pomislila sam da cijela ta rasprava oko odlaska ili ostanka zapravo uopće ne potječe od pitanja treba li otići ili ostati. Jedino pitanje ovdje je što netko želi od života i što misli gdje i kako bi to mogao najbolje ostvariti i potom raditi na tome, bilo to u Hrvatskoj (Bosni) ili izvan nje. To je poanta svega ovoga, i mog i njegovog odlaska, uz konstantnu spoznaju da je sve to kockanje na kraju dana u kojem stalno moraš biti svjestan koliko si uložio, koliko možeš izgubiti i koliko možeš dobiti. Vaganje u glavi koje svatko sam za sebe mora napraviti. 

    izvor: index.hr  piše: Alisa Kekić

  • Pet neradnih dana u Zapadnohercegovačkom kantonu

    Petak, 3. Novembra  2017. godine, bit će neradni dan u Zapadnohercegovačkom kantonu, odlučila je tako Vlada na 84. sjednici održanoj u četvrtak u Širokom Brijegu.

    Budući da su srijeda 1. i četvrtak 2. Novembra  (blagdan Svih Svetih i Dušni dan) po Zakonu o blagdanima i neradnim danima u ZHK neradni dani, vlast je odlučila neradnim danom proglasiti i petak 3. Novembra  te su tako spojili tri neradna dana s dva svakako neradna dana vikenda te će odmarati punih pet dana.

    Izvor: drukciji.ba

  • Promjene u primjeni dnevnih tarifnih stavova

    Prelaskom na zimsko računanje vremena, u nedelju, 29. Oktobra doći će do promjene u primjeni većih i manjih dnevnih tarifnih stavova (razdoblja tzv. jeftinije i skuplje električne energije) za kupce koje električnom energijom opskrbljuje Javno poduzeće Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, saopćeno je iz ovog poduzeća.

    Za domaćinstva koja posjeduju dvotarifna brojila, manji dnevni tarifni stavovi primjenjivat će se radnim danima i subotom od 13.00 do 16.00 i od 22.00 do 07.00 sati, a nedjeljom cijeli dan.

    Za ostale kategorije kupaca JP EPBiH utrošena električna energija obračunavat će se prema manjoj tarifi (MT) radnim danima od 22.00  do 07.00  sati, a subotom i nedeljom cijeli dan, navodi se u priopćenju iz Elektroprivrede BiH.

  • Intervju sa trenerom rukometne U-18 reprezentacije BiH

    rukomet1

    Rukometna U-18 reprezentacija BiH gostuje u Donjem Vakufu u sklopu redovnih priprema. Noćas su u Sportskoj dvorani odradili i prvi trening, a sutra igraju prijateljsku utakmicu sa reprezentacijom Srednjobosanskog kantona sa početkom u 18 sati.

    Posjetili smo trening reprezentacije i razgovarali sa trenerom Harisom Galijaševićem.

     

    -Rukometna reprezentacija prvi put u Donjem Vakufu. Trenutno je u toku prvi trening, kakvi su utisci i da li ste zadovoljni uslovima?

    Galijašević: Želio bih da pozdravim slušaoce vašeg radija. Ja kao trener reprezentacije sam zaista oduševljen onim što sam danas vidio u Donjem Vakufu, a posebno me impresionirala vaša dvorana i uslovi su zaista fantastični. Pohvalio bih i motel u kojem smo smješteni. Domaćini iz RK “Donji Vakuf” su zaista susretljivi i veoma nam je ugodno u Donjem Vakufu.

     

    -Sutra vas očekuje utakmica protiv reprezentacije Srednjobosanskog kantona.

    Galijašević: U sklopu ovih priprema, domaćin se potrudio da organizuje prijateljsku utakmicu koja će nam dobro doći da provjerimo nove igrače koje smo pozvali na okupljanje. Kao trener reprezentacije bih iskoristio priliku da pozovem sve ljubitelje rukometa u Donjem Vakufu da sutra dođu i podrže reprezentaciju. Siguran sam da će uživati u rukometu i uvjeriti se u snagu ove reprezentacije. Mi ćemo se potruditi da odigramo dobru utakmicu.

     

    -Rukometni savez se nalazi u teškoj financijskoj situaciji. Kako se to održava na rukometne selekcije, naročito ove mlađe.

    Galijašević: Kada je savez u problemima, to se odrazi i na mlađe selekcije. Istina je da savez ima probleme, a ja se nadam da će ih uspjeti prevazići. Očekujem da će i država stati iza reprezentacije. Seniorska selekcija je napravila dobar rezultat sa Estonijom, ali je isto tako bitno ulagati u mlađe kategorije, koje su budućnost rukometa. Sve radimo kako bi iz mlađih selekcija stvorili igrače za seniorsku ekipu.

     

    -Moje sljedeće pitanje se upravo odnosi na seniorsku selekciju. Ciklus pretkvalifikacija za Svjetsko prvenstvo smo otvorili pobjedom na domaćem terenu, a sutra nas očekuje gostovanje u Estoniji.

    Galijašević: Iskreno se nadam da će i sutrašnja utakmica proći u našoj dominaciji. U Skenderiji smo pokazali da smo bolja reprezentacija. Mislim da imamo kvalitet da dvomeč sa Estonijom riješimo u svoju korist. Igrači su toga svjesni, selektor Šuman radi dobar posao i užitak je gledati neku novu reprezentaciju jer tu ima i nekih novih igrača. Nadam se da će i iz U-18 selekcije uskoro stasati nekoliko igrača na seniorsku vrstu. Radit ćemo i truditi se da rukomet u Bosni i Hercegovini dovedemo na jedan viši nivo.

     

    Kratku izjavu za naš radio dao je i Kemal Hamzić, član RK “Konjuh” iz Živinica. Kemal je član reprezentacije već tri godine. Iako je i prije boravio u Donjem Vakufu, prvi put u naš grad dolazi kao reprezentativac.

    Hamzić: Atmosfera u ekipi je odlična, uslovi za trening također. Domaćin se zaista potrudio da nam boravak ovdje učini ugodnim. Sutra nas od 18 sati očekuje i prijateljska utakmica, a očekujemo i da će nas publika podržati.rukomet2

  • Katalonija proglasila nezavisnost

    KATALONIJA je proglasila neovisnost od Španjolske. Katalonski regionalni parlament tu je odluku donio danas popodne.

    Katalonska vladajuća koalicija ‘Zajedno za Da’ i njen partner Kandidatura narodnog jedinstva (CUP), koje u katalonskom parlamentu imaju 72 od 135 zastupnika i za danas su najavili proglašenje neovisnosti.

    To su i napravili.

    “Uspostavimo republiku Kataloniju, kao nezavisnu i suverenu državu, pravnu, demokratsku i socijalnu”, navedeno je u tekstu prijedloga ovih stranaka.

    TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

    Danas u 12 sati su stranke u katalonskom parlamentu počele su iznositi svoje prijedloge za rješenje krize u Španjolskoj.

    Oporbene stranke u katalonskom parlamentu u Barceloni, Narodna stranka i Građani, poručile su da neće glasovati o navedenom prijedlogu jer je protivan španjolskom ustavu i nezakonit.

    Istovremeno u Madridu se danas održava sjednica španjolskog parlamenta, koji bi trebao odobriti izvanredne mjere u Kataloniji u skladu s člankom 155. ustava. Njima bi španjolska vlada preuzela upravljanje nad katalonskom policijom, financijama, javnim medijima i telekomunikacijama na šest mjeseci, do održavanja prijevremenih izbora. To uključuje uklanjanje aktualne katalonske vlade.

    Mjere bi mogle stupiti na snagu predvečer ili u subotu.

    BBC je na Twitteru objavio i snimku trenutka kad je neovisnost velikom većinom izglasana. Kako god završila priča o Kataloniji, u svakom slučaju riječ je o povijesnom trenutku.

    Dok je predsjednica katalonskog parlamenta čitala rezultate glasovanja, pri svakom pročitanom “da” ispred parlamenta bi se zaorio uzvik oduševljenja tisuća okupljenih ljudi koji su uživo pratili glasovanje.

    U masi su vijorile katalonske zastave, a među njima su bile istaknute i zastave Baskije, pokrajine na sjeveru gdje također postoji težnja za osamostaljenjem. Oduševljenje se prolomilo ispred parlamenta, a zastupnici koji su izglasali nezavisnost zapjevali su katalonsku himnu. Priključili su im se okupljeni građani ispred parlamenta. “Živjela Katalonija”, povikali su na kraju.

    Na referendum kojeg je bio zabranio španjolski Ustavni sud izašla su 2,3 milijuna stanovnika od ukupno 5,3 milijuna s pravom glasa. Od onih koji su izašli 90 posto se izjasnilo za nezavisnost. Referendum je suprotan španjolskom ustavu koji je na snazi od 1978.

    Što će napraviti Madrid?

    Španjolski parlament bi popodne trebao odobriti aktiviranje članka 155. ustava koji španjolskoj vladi dopušta preuzimanje kontrole nad katalonskom policijom, financijama, javnim medijima i telekomunikacijama. Mjere uključuju micanje aktualne katalonske vlade te sazivanje prijevremenih parlamentarnih izbora u roku od šest mjeseci. Ondje vladajuća Narodna stranka premijera Marijana Rajoya ima većinu mjesta te potporu najveće oporbene stranke PSOE.

    izvor: index.hr

  • U nedjelju počinje zimsko računanje vremena

    Ponovno se bliži trenutak kada se Europljani pitaju treba li sat pomaknuti unaprijed ili unazad. I ponovno stručnjaci dovode u pitanje takvu praksu ukazujući na zdravstvene rizike i ekonomsku štetu.

    No, što god mislili o tome bliži se vrijeme za pomicanje kazaljki.

    Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju, 29. oktobra pomicanjem kazaljke na satu za jedan sat unazad. U nedjelju u 3.00 sata, satove treba pomaknuti jedan sat unatrag. Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u ožujku, kada počinje ljetno računanje vremena.

    Pomicanje vremena se obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.

    Inače, prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Europe radi uštede energije.

    Tijekom posljednjeg stoljeća, model pomicanja kazaljki na satu prihvatla je cijela Europa i Sjeverna Amerika, dok je u ostalim dijelovima svijeta ljetno računanje vremena poznato samo u nekoliko zemalja poput Irana, Mongolije, Brazila ili Namibije.

    Do prije nekog vremena ljetno računanje vremena provodila je i Rusija, no odlukom Vladimira Putina to je ukinuto.

    izvor: N1

    izvor

    Turska je od lani uvela stalno ljetno računanje vremena i za razliku od ranijih godina neće primjenjivati vraćanje kazaljki na satovima u skladu sa zimskim računanjem.