Author: admin

  • Građani Federacije čekaju pomoć za nabavku ogrjeva, u RS-u isplaćen veći dio

    Građani Federacije čekaju pomoć za nabavku ogrjeva, u RS-u isplaćen veći dio

    Procjene su da će iz sredstava Europske unije, koja su namijenjena energetski siromašnim domaćinstvima, u Federaciji BiH pomoć dobiti 110.000 domaćinstava. 64,5 miliona maraka bit će raspodijeljeno, no još nije poznato kada će krenuti isplata.

    Podsjećamo, radi se o sredstvima koja su osigurana iz paketa pretpristupne pomoći Europske unije.

    Od 32,2 milijuna maraka, koliko je Republici Srpskoj na raspolaganju, pomoć za troškove grijanje iz paketa energetske podrške dobit će ukupno 67.000 domaćinstava – dvije kategorije branitelja, umirovljenici s primanjima do 350 maraka, korisnici prava na novčanu pomoć i dodatak za djecu te osobe starije od 65 godina koja ne ostvaruju osobna primanja. Pomoć za dio korisnika već je isplaćena, javlja BHRT.

    “Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske završilo je isplate pomoći za grijanje za energetski siromašna domaćinstva posredstvom banaka. Ovaj tjedan se nastavlja isplata pomoći za potrošače koji će novac primiti poštanskom doznakom. Uslijedit će isplata poštom za korisnike koji svoja redovna prava ostvaruju posredstvom „Pošta Srpske“ , kao i za one kod kojih su podaci o bankovnim računima bili neažurni ili nepotpuni.”, kažu iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

    Među domaćinstavima koja će dobiti pomoć za grijanje u Republici Srpskoj najviše je umirovljenika sa primanjima do 350 maraka. Njih je oko 34.000. U Udruženju umirovljenika kažu kako jednokratna naknada od 470 maraka dolazi u pravo vrijeme i da će mnogima pokriti troškove za grijnu sezonu.

    “Možemo kupiti tu gotovo 6-7 metara drva, da se osigura za cijelu zimu ogrjev.”, kaže Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja umirovljenika RS.

    Procjene su da će iz sredstava Europske unije, koja su namijenjena energetski siromašnim domaćinstvima, u Federaciji Bosne i Hercegovine pomoć dobiti 110.000 domaćinstava. 64,5 miliona maraka bit će raspodijeljeno, no još nije poznato kada će krenuti isplata.

    “Imamo sve podatke, sad ih je potrebno objediniti i pokušavamo napraviti sustav isplate takav da svi koji imaju pravo na ovu pomoć nemaju nekih velikih adiministrativnih procedura. Trenutno se radi na izradi jednog softvera koji će objediniti sve te podatke.”, kaže Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.

    Sve bi bilo lakše, pokazalo se i u ovoj situaciji u kojoj dobivamo značajna bespovratna sredstva, da smo imali socijalnu kartu.

    “Mislim da ovi popisi, koliko god ih bilo, ovdje će dobiti umirovljenivci, ljudi koji primaju neka primanja u Centrima za socijalni rad, a što ćemo sa svim onim nezaposlenima koji se ne nalaze na ovim popisima, iz nekog razloga, zato što možda imaju kuću ili stan, a ne radi nitko? Oni neće biti obuhvaćeni jer nisu na ovim popisima. Mi nikada nemamo, u suštini, točan broj ljudi koji su u stanju socijalne potrebe i koji žive zaista na rubu siromastva.”, navodi Murisa Marić iz Udruženja potrošača „Don“.

    Europska unija je za zemlje Zapadnog Balkana izdvojila milijardu eura za rješavanje trenutnih i dugoročnih izazova energetske krize. Bosna i Hercegovina je od toga namijenjeno 70 miliona eura za pomoć stanovništvu, a rok za realizaciju projekta je travanj sljedeće godine.

  • Udes na Rostovu

    Udes na Rostovu

    Kako prenosi portal Bugojno Danas na  na Rostovu je došlo do saobraćajne nesreće. Kaže čitatelj navedenog portala javlja sa lica mjesta  cesta klizava i  ima ulja po kolovozu. Tri osobe su  povrijeđene. Nadamo se da su svi dobro. Oprezno vozite!

  • U avgustu trgovinski deficit FBiH iznosio 870 miliona KM

    U avgustu trgovinski deficit FBiH iznosio 870 miliona KM

    Federacija BiH je u avgustu 2023. godine ostvarila izvoz u vrijednosti 775.492.000 KM, što je za 16,4 posto manje u odnosu na juli 2023. godine, a također za 16,4 posto manje u odnosu na august prethodne godine.

    U avgustu 2023. ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.645.306.000 KM, što je za 1,7 posto manje u odnosu na juli 2023., odnosno 4,2 posto manje u odnosu na avgust 2022. godine.

    U periodu januar – avgust 2023. izvoz je prosječno padao svaki mjesec za 2,41 posto, a uvoz je prosječno padao za 0,67 posto.

    Procent pokrivenosti uvoza izvozom u avgustu je 47,1 posto, što je za 8,4 posto manje u odnosu na juli 2023. kada je pokrivenost iznosila 55,5 posto.

    Trgovinski deficit Federacije BiH za avgust 2023. je iznosio 869.814.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

    U avgustu se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, Hrvatsku i Austriju, a najviše se uvozilo iz Italije, Njemačke i Kine.

    izvor: avaz.ba

  • UG “Sokolica” : Poziv za učešće u projektu “Porodični dani”

    UG “Sokolica” : Poziv za učešće u projektu “Porodični dani”

    UG „Sokolica“ u Donjem Vakufu objavljuje javni poziv za učešće u projektu „Porodični dani“
    Uspjeh prošlogodišnjeg dvodnevnog projekta “Porodični dani” dugo se prepričavao u našoj čaršiji. Djeca su nas zaustavljala i pitala kad ćemo opet, a mi obećavale i vrijedno radile cijelu proteklu godinu da ove godine organizujemo još bolji i zanimljiviji sadržaj, možemo reći, sad već prepoznatiljivih, Porodičnih dana Sokolice u Donjem Vakufu
    UG „SOKOLICA“ u Donjem Vakufu objavljuje javni poziv za učešće u projektu „Porodični dani“ koji će se održati u periodu 07. i 08.10.2023. godine, sa slijedećim rasporedom:
    07.10.-SPORTSKA DVORANA DONJI VAKUF – Igre bez granica – početak u 12 sati
    08.10.-PROSTORIJE DOMA KULTURE DONJI VAKUF-slikarska radionica – početak u 12 satii dječija predstava – početak u 19 sati
     UZRAST DJECE: 4-10 godina.
    Pozivamo sve zainteresovane da svoju djecu prijave putem FB stranice UG Sokolica, najkasnije do subote, 30.09.2023. godine do 17 sati, kako bismo imali okviran broj sudionika u aktivnostima.
     Obavezno navesti ime i prezime i uzrast djeteta koje prijavljujete za sudjelovanje.
    Hrana i piće, kao i medalje za učesnike obebijeđeni.
    Ponijeti samo dobro raspoloženje!
    ” Uspjeh prošlogodišnjeg dvodnevnog projekta “Porodični dani” dugo se prepričavao u našoj čaršiji. Djeca su nas zaustavljala i pitala kad ćemo opet, a mi obećavale i vrijedno radile cijelu proteklu godinu da ove godine organizujemo još bolji i zanimljiviji sadržaj, možemo reći, sad već prepoznatiljivih, Porodičnih dana Sokolice u Donjem Vakufu.” – naglašavaju u “Sokolici”
    DOĐITE NA DRUŽENJE U NAŠ VESELI I RAZIGRANI SVIJET!
    izvor: fb / UG “Sokolica”
  • FOTO / Izlet učenika Treće OŠ Oborci na obližnje izletište Jarčišće

    FOTO / Izlet učenika Treće OŠ Oborci na obližnje izletište Jarčišće

    Sunčan i topal septembarski dan u Trećoj OŠ Oborci iskoristili su za izlet sa učenicima na obližnje Jarčišće.

    Školski izlet, uz pješačenje do Jarčišća, protekao je u igri, druženju i dobrom raspoloženju, kako učenika, tako i nastavnika i članova Uprave škole.
    Kako su napisali na zvaničnoj fb stranici škole :
    Prekrasan dan na našem izletištu @Jarčišću ; umorni al radosni
    @školski izlet
    @pješačenje / zdravlje
    @priroda je sve ….
  • Poslije podne kiša, pljuskovi i grmljavina

    Poslije podne kiša, pljuskovi i grmljavina

    Danas u Bosni i Hercegovini prije podne očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme U jutarnjim satima kiša ili lokalni pljusak je moguć u zapadnim, centralnim i istočnim područjima Bosne. Poslije podne kiša, pljuskovi i grmljavina se očekuju širom zamlje, a tokom noći na jugu i jugozapadu. Intenzivnije padavine u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 22, a dnevna od 24 do 30 °C. U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Prije podne je lokalno moguća slaba kiša. U drugom dijelu dana se očekuju pljuskovi i grmljavina. Jutarnja temperatura oko 16, a dnevna oko 28 °C.

  • Stanje na putevima ovoga jutra

    Stanje na putevima ovoga jutra

    Na većini putnih pravaca u Bosni i Hercegovini jutros se saobraća bez vanrednih ograničenja. Na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove upozoravamo na smanjenu vidljivost, zbog magle.

    Vozače savjetujemo da, bez obzira na vremenske i saobraćajne uslove voze maksimalno oprezno, da drže odstojanje između vozila i da izbjegavaju rizična preticanja.

    Na dionicama gdje se izvode sanacioni radovi postavljena je saobraćajna signalizacija, čije poštivanje je obavezno.

    Na magistralnom putu M-17 na ulazu u Hadžiće zatvorena je jedna traka, pa se na ovom lokalitetu saobraća uz regulaciju semafora. Za ulazak u Hadžiće koriste se alternativni pravci (u oba smjera).

    Zbog sanacionih radova na raskrsnici kod mjesta Rudanka, usporeno se saobraća magistralnim putem Doboj-Rudanka-Johovac i regionalnim putem Razboj-Rudanka.

    U toku su radovi na magistralnom putu M-5 u Sarajevu (tranzit, od kružnog toka u Hrasnom do skretanja za Vraca), zbog čega se svakim danom (osim nedjelje) u vremenu od 07 do 16:30 sati saobraća usporeno, jednom trakom.

    Sporije zbog radova tokom dana saobraća se na magistralnim putevima: Modriča-Gradačac, Semizovac-Olovo-Kladanj, Bugojno-Kupres, Vitez-Nević Polje, Ripač-Dubovsko, Doboj-Rudanka-Johovac, kao i na ulazu u Bugojno (iz smjera Rostova).

    Zbog slijeganja ceste na ulazu u Vinac iz smjera Donjeg Vakufa (M-5/16 Donji Vakuf-Jajce) u funkciji je samo jedna traka, a brzina je ograničena na 20 km/h.

    Na graničnim prelazima zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta.

    BIHAMK

  • Međunarodni dan mira

    Međunarodni dan mira

    Danas se obilježava Međunarodni dan mira. Utemeljila ga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1981. godine, s ciljem jačanja ideala mira među svim narodima i državama. Rezolucijom UN-a iz 2001. godine Međunarodnom danu mira dodata je odrednica – dan nenasilja i prekida neprijateljstava na svjetskom nivou.

    Međunarodni dan mira, prije svega, treba da podsjeća na potrebu jačanja mirovnih poruka i ideja među svim ljudima i narodima, te omogućava svim pojedincima, organizacijama i nacijama da svojim jednostavnim djelima zajednički šire poruku mira.

    Obilježava se i u BiH

    Na Dan mira u Sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku tradicionalno zvoni Japansko zvono mira, koje je dar građana Hirošime i japanskog naroda u spomen na razorne posljedice rata i brojne ljudske žrtve ubijene pod izlikom svjetskog mira.

    Ovaj dan se, također tradicionalno, obilježava i u Bosni i Hercegovini, čiji narod je svako malo stradavao u brojnim ratovima.

  • Radarske kontrole i stacionirani radari

    Radarske kontrole i stacionirani radari

    • PS DONJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 21. 09. 2023. -PS DONJI VAKUF07:15 do 08:15 sati Torlakovac
      16:30 do 17:30 sati Komar
      19:00 do 20:00 sati Oborci
      21:00 do 22:00 sati ul. 770 Sbbr.
    Stacionarni radari
    • M-16.4 Bristovi
    • M-5 Jajce (Donje Pijavice)
    • M-5 Kalibunar, općina Travnik (kod BP INA)
    • M-5 Vitez (kod Impregnacije)
    • M-5.1 Kaonik-Kiseljak, u naselju Kaćuni
    • M-5.1 M-5.1 Brnjaci
    • M-16.4 Nević Polje-Novi Travnik
    • M-16.2 Gornji Vakuf/Uskoplje, u naselju Trnovača
    • M-5 Busovača
    • M-16.2 Vrbanja
    Nestacionarni radari
    • PS TRAVNIK
    • Najavljene radarske kontrole za 21. 09. 20236 -PS TRAVNIK08:30 do 10:30 sati Vrelo
      12:00 do 14:00 sati Kalibunar
      16:30 do 18:30 sati Nova Bila (kod OŠ)
      20:00 do 21:30 sati Donje Putićevo.
    • PS KREŠEVO
    • Najavljene radarske kontrole za 21. 09. 2023. -PS KREŠEVO10:00 do 12:30 sati Alagići
      16:00 do 18:30 sati Resnik.
    • PS KISELJAK
    • Najavljene radarske kontrole za 21. 09. 2023. -PS KISELJAK08:30 do 10:30 sati Han Ploća
      11:00 do 13:00 sati Draževići
      13:30 do 15:30 sati Višnjica Polje.
    • PS BUSOVAČA
    • Najavljene radarske kontrole za 21. 09. 2023. -PS BUSOVAČA10:00 do 11:30 sati Gavrine kuće Kaonik (stari most)
      11:30 do 13:00 sati ulica 1.mart/ožujak (skretanje za naselje Luka)
      14:00 do 15:30 sati ul. N. Š. Zrinjskog (kod ug.objekta „Kim“)
      15:30 do 17:00 sati Oselište (granica sa općinom Kiseljak).
    • PS GORNJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 21. 09. 2023. -PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE07:00 do 07:30 sati ulica Vrbaska
      11:00 do 12:30 sati Boljkovac
      14:30 do 16:00 sati Pajić Polje
      20:00 do 21:30 sati Dražev Dolac.

     

    • PS BUGOJNO
    • Najavljene radarske kontrole za 21. 09. 2023. -PS BUGOJNO13:00 do 14:30 sati Poriče
      15:00 do 16:30 sati ul. Slobode
      17:00 do 18:30 sati Podgaj (BC Bajrić)
      19:00 do 20:30 sati Vrbanja.
    • PS FOJNICA
    • Najavljene radarske kontrole za 21. 09. 2023. -PS FOJNICA08:00 do 10:00 sati ul. Bosanska
      10:30 do 12:30 sati Polje Ostružnica
      12:40 do 14:40 sati Tovarište.
    • PS VITEZ
    • Najavljene radarske kontrole za 21. 09. 2023. -PS VITEZ15:00 do 17:00 sati M-5 Bila
      17:00 do 19:00 sati R-441 Počulica
      20:00 do 21:00 sati ul. Stjepana Radića
      21:00 do 22:00 sati M-5 Šantići.

    BIHAMK

  • Koliko su radnici u Jugoslaviji morali raditi da bi priuštili osnovne životne namirnice, a koliko danas?

    Koliko su radnici u Jugoslaviji morali raditi da bi priuštili osnovne životne namirnice, a koliko danas?

    Bosanci i Hercegovci imaju percepciju da su bili bogatiji tokom 1980-ih nego sada. Međutim, da li ta percepcija ima uporište u stvarnosti bila je predmetom istraživanja Centralne banke Bosne i Hercegovine.

    Često objašnjenje za dobra stara vremena je loše pamćenje, a čini se da se to pokazalo i u slučaju istraživanja objavljenog na web stranici Centralne banke BiH.

    Naime, istraživanje je rađeno o sveprisutnoj percepciji Bosanaca i Hercegovaca da je život u Jugoslaviji bio bolji nego što je danas. Međutim, ako se vodimo empirijskim podacima koja se u predstavljena u istraživanju, postaje očigledno da “dobra, stara vremena” ipak nisu bila toliko dobra.

     

    Da bi došli do najtačnijeg zaključka, istraživanje je pokušalo odgovoriti na dva pitanja: da li je ekonomska vrijednost novca veća sada ili tokom 1980-ih i da li je sadašnji pravni i regulatorni okvir povoljniji u pogledu regulative, pristupa finansijama i nabavke roba i usluga.

    Istraživanje je uzelo u obzir nekoliko ključnih indikatora kao što su kontrola cijena i zaštita potrošača, zaštita prava radnika, fiskalni i finansijski sektor i realna ekonomska vrijednost plata.

     

    Jugoslavija kao jedinstven ekonomski model

    Jugoslavija je imala jedinstvenu hibridnu vrstu ekonomskog sistema. Nije bila strogo centralizovana državno planirana, kao što je to bio slučaj s mnogim ekonomijama istočne Evrope u tom periodu, ali nije bila ni tržišna ekonomija svojstvena zapadnim zemljama.

    Međutim, ekonomska kriza 1980-ih uslijed ekstremnih neravnoteža i naglog rasta vanjskog duga, posebno uzrokovanog naftnom krizom, dovela je do ozbiljnih problema, uključujući devalvaciju, nesolventnost države i pad životnog standarda.

    Visoki dug nije bio rezultat centralnog planiranja već nekontrolisanog zaduživanja pojedinačnih jugoslovenskih republika, koje je omogućeno amandmanima na ustav iz 1974. godine. Vanjski dug je bio podijeljen između centralne vlade i republika, s brojnim međunarodnim zajmodavcima. MMF je odigrao ključnu ulogu u izbjegavanju bankrota, ali uz zahtjeve za reformama koje su, iako nužne, doprinijele izazovima u zemlji.

    Kasnije su u Jugoslaviji sprovedene zakonske i regulatorne promjene, ali se smatralo da su bile sporije i da nisu imale veliki uticaj zbog birokratske neefikasnosti, zaštitnih pravila i decentralizacije ovlaštenja za zaduživanje.

    Danas Bosna i Hercegovina pokušava uskladiti svoj pravni okvir s EU standardima, ali je suočena sa izazovima uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije i koordinacijom ekonomske politike.

    Fiskalni i finansijski propisi u bivšoj SFRJ dozvoljavali su nekontrolisano zaduživanje republika i preduzeća, što je rezultiralo znatnim rastom duga. Napori za rješavanje ovog pitanja uključivali su usvajanje zakona 1989. i 1990. godine. Međutim, ove reforme su došle kasno i na njih je negativno uticala valutna politika. Nasuprot tome, današnji pravni okvir u Bosni i Hercegovini je više strukturiran, sa entitetskim propisima koji regulišu finansijski sektor. U bankarskom sektoru sada dominira strani kapital, koji se smatra dobro regulisanim. Zaduživanje, dug i garancije su strogo regulisani, osiguravajući fiskalnu stabilnost i štiteći prava potrošača.

    Značajna razlika između dva perioda leži u fiskalnoj stabilnosti i dostupnosti sredstava. U 1990. veliki dug, nestabilna valuta i izgubljena štednja bili su glavni problemi, dok su 2022. bila na snazi stroga pravila zaduživanja, stabilna valuta i zaštita depozita.

     

    Plate u BiH i Jugoslaviji

    Međutim, šta je s realnim platama? Često čujemo od ljudi koji su privređivali u Jugoslaviji da im je standard bio bolji nego sada. Frustracije zbog inflacije nakon pandemije i zbog rata između Ukrajine i Rusije su dodatno intenzivirane.

    Da bi došli do najboljih rezultata poređenja, istraživanje je uradilo obračun “radnog vremena za zaradu” novca za kupovinu određenih proizvoda koje se zasniva na prosječnoj neto plati i prosječnoj cijeni tih proizvoda. Ova metoda pomaže u poređenju perioda bez daljnjih prilagođavanja podataka i modela.

    Općenito, današnjim radnicima s prosječnom platom treba otprilike isto vrijeme, ili čak nešto manje, nego 1990. godine da priušte osnovne prehrambene artikle poput hljeba, brašna, mlijeka, jaja i putera. Isto se odnosi i na troškove električne energije. Međutim, neki proizvodi, poput jestivog ulja, kafe, pirinča, drva za grijanje i uglja, sada zahtijevaju znatno manje radnog vremena nego 1990. godine.

    Najuočljivije razlike u pristupačnosti uočavaju se kod električnih uređaja i namještaja. 1990. godine radniku sa prosječnom platom bilo je potrebno više od mjesec dana da zaradi dovoljno novca da kupi električni šporet ili komad namještaja. U 2022. za to je potrebno manje od pola mjeseca.

    Analiza se takođe proteže na različite periode, kao što je 1986-1990 u odnosu na 2018-2022, kako bi se uzeli u obzir sezonski ili krizni efekti. Period 1986-1990 pokazao je nestabilnost cijena i disparitet plata i cijena, dok je period 2018-2022 bio relativno stabilan do 2022. godine kada je inflacija porasla zbog globalnih kriza poput pandemije Covid-19 i rata u Ukrajini.

    Sve u svemu, osnovni prehrambeni proizvodi koštaju otprilike istu količinu radnog vremena za oba perioda, ali skuplji proizvodi su danas mnogo pristupačniji. Analiza također uključuje podatke iz daleke 1960. godine, otkrivajući da plate radnika sada omogućavaju pristupačniju kupovinu u većini kategorija proizvoda.

    Procenat plata koji se troši na osnovne proizvode značajno se smanjio tokom vremena. 1960. godine radnik bi trošio 89% svoje plate na osnovne proizvode, dok bi 2022. godine to iznosila otprilike jedna trećina njihove plate.

    Udio radno sposobnog stanovništva u ukupnoj zaposlenosti je neznatno smanjen, a postotak žena u ukupnoj zaposlenosti se povećao od 1990. godine.

     

    Zaštita potrošača – Bolje u BiH nego u Jugoslaviji?

    U prošlosti, Jugoslavija je bila poznata po svom kompleksnom sistemu kontrole cijena, s posebnim odjeljenjima u vlasti i kompanijama koja su se bavila nadzorom cijena, ponude, potražnje i efektima kontrole cijena. Ovaj centralizovani i komplikovani sistem imao je svojih problema, uključujući nisku produktivnost i neefikasnost u kompanijama.

    Danas, u Bosni i Hercegovini, situacija je, ipak, drugačija zato što postoje tri različita zakona koji regulišu cijene u različitim regionima. Međutim, ovi zakoni se primenjuju samo u slučaju poremećaja na tržištu. Posebne inspekcije nadgledaju sprovođenje ovih propisa o cijenama.

    Što se tiče zaštite potrošača, 1980-ih godina su postojale određene mjere, ali su bile ograničene zbog centralizovane odlučivačke moći. Danas, potrošačka prava su zaštićena zakonima Bosne i Hercegovine, pružajući bolji okvir za zaštitu potrošača nego ranije. Postoje institucije poput Ombudsmana za zaštitu potrošača i Konkurencijskog vijeća BiH koji regulišu uslove na tržištu i štiti prava potrošača.

    U suštini, pravni i regulatorni okvir za cijene i zaštitu potrošača doživio je transformaciju od složenog i centralizovanog sistema za vrijeme Jugoslavije do fragmentiranijeg, ali institucionaliziranog sistema u 2022. godini.

    Na osnovu podataka iznesenih u ovom istraživanju, ono što bi se moglo zaključiti je da Bosanci i Hercegovci često pogrešno percipiraju način života koji su imali za vrijeme Jugoslavije. Objektivni podaci pokazuju da je Bosna i Hercegovina po mnogim indikatorima uspješnija od Jugoslavije, a istraživanja ove vrste predstavljaju važnu okosnicu za kvalitetniji javni diskurs po ovom pitanju.

    Pristup zasnovan na dokazima važan je temelj demokratskih zemalja jer doprinosi procesu razbijanja predrasuda i zabluda, te utire put većem integritetu i povjerenju između kreatora politike i građana.

     

    N1