“Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH utvrđuje da se genetski modificirani organizmi svrstavaju u kategoriju sumnjivih – mešbuh proizvoda i kao takvi se ne mogu koristiti za ishranu ljudi i životinja čije su meso proizvodi dozvoljeni – halal”, objavljeno je u Zaključku o statusu GMO-a.
Doc. dr. Adaleta Durmić-Pašić, viša naučna saradnica, šef Laboratorija za GMO i biosigurnost hrane na Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu, i sama je bila konsultirana od Rijaseta IZ-a.
“U donošenju fetve o GMO učestvovao je tim stručnjaka raznih oblasti, među kojima je bila i moja malenkost. Svoj doprinos dala sam isključivo s aspekta biologije/genetike. U procesu donošenja fetve, Rijaset IZ je sagledao sve aspekte i odlučio kako je odlučio. Tim činom nikoga zakonski ni na šta ne obavezuje, pridržavanje te preporuke je dobrovoljnog karaktera i ne ugrožava nikoga”, objašnjava za naš portal.
Dr. Durmić-Pašić ukazuje da izraz GMO samo determinira metodologiju kojom je izmijenjena neka biljka (ili životinja, mikroorganizam).
“Iz izraza GMO ne možemo donijeti nikakve zaključke o upotrebi, namjeni, sigurnosti, koristi i slično. Odluke bi trebalo donositi za svaki GMO (transformacijski događaj) zasebno, poznajući konkretan organizam i tip modifikacije.”
Pomalo neočekivano, fetva Rijaseta IZ BiH najveći problem stvorila je domaćim proizvođačima stočne hrane od kojih se sada traži da tržištu ponude stočnu hranu koja ne sadrži GMO u soji. To je vrlo teško postići, pa neki od domaćih proizvođača stočne hrane govore o favoriziranju konkurencije iz drugih zemalja, gdje nema prepreka za GMO u soji.
“BiH je mala država i mali igrač s aspekta tržišta i poljoprivredne proizvodnje. Svjetska proizvodnja GMO soje je toliko obimna da kompletna bh. proizvodnja može biti samo kap u moru. Smatram da je ekonomski daleko smislenije tražiti svoje mjesto u proizvodnji non-GMO soje. Sa druge strane, potrošnja soje u stočnoj hrani prevazilazi kapacitete domaće proizvodnje tako da veće količine uvozimo. Jako je teško, gotovo nemoguće, obezbjediti dovoljne količine non-GMO soje”, govori naša sagovornica.
Dr. Durmić-Pašić ne želi se svrstati u neki od dva “suprotstavljena tabora” – ZA ili PROTIV GMO-a u BiH.
“Smatram da GMO ne treba apriori niti odbijati niti prihvatati. Jednostavno, za svaku pojedinačnu modifikaciju treba odvagati potrebe bh. poljoprivrede i tržišta te potencijalne rizike po zdravlje i okoliš. Tako je, uostalom, koncipiran i pravni okvir EU a i BiH”, kaže doc. dr. Adaleta Durmić-Pašić.
Jelena Kalinić, potpredsjednica Društva za promociju prirodnih nauka “Nauka i svijet”, te član Odbora Balkanske mreže naučnih novinara, upozorava na pomalo histerični strah od GMO-a, najčešće baziran na spornoj i odbačenoj Seralinijevoj studiji iz 2007. godine koja je pokušala pokazati da GMO kukuruz pospješuje stvaranje tumora kod miševa.
“Činjenica je da vladajući naučni konsensus ne smatra genetički modificirane organizme ili hranu dobivenu iz GMO-a štetnom po ljudsko zdravlje. Pomoću GMO-a dobivaju se i ljudski insulin i neke vakcine te bi potpuno odbijanje upotrebe GMO bilo štetno po napredak civilizacije”, kaže Jelena Kalinić.
Procenat GMO soje u ukupnom uzgoju ove uljne biljke je 79 procenata. Soja se najčešće spominje u priči o genetički modificiranim proizvodima, ali nije jedina…
“Iz GMO je kukuruzni sirup koji se koristi u konditorskim proizvodima i za izradu napitaka, te većina lecitina koji su emulgator u mnogo proizvoda. Međutim, porijeklo ovih proizvoda – da li su iz GMO ili ne – ne može se dokazati jer se nema iz čega dokazati: Ne sadrže DNK. Naime, da bi se dokazalo da je nešto GMO, moramo imati sačuvanu DNK i onda pokušavamo dokazati postojanje strane, ubačene DNK. Isto je i sa sirevima – mogu se proizvesti iz enzima dobivenog od GMO, ali taj enzim ne sadrži DNK, pošto je u pitanju protein”, objašnjava Jelena Kalinić.
Ukazuju da je u slučaju GMO-a “problem neznanje, podilazak emocijama umjesto racionalnom sudu”.
“Strah od GMO-a potpiruju i mediji šireći neosnovane tvrdnje, ne konsultirajući struku. Stalno se stavljaju ilustracije povrća i voća probodenih iglama, slike koje ne odgovaraju naučnoj stvarnosti, a dodatno šire i strah od vakcina”, poručuje Jelena Kalinić.
Rasprava o GMO-u škakljiva je tema i u zemljama s mnogo više sluha za sučeljavanje različitih mišljenja. Još dugo neće biti konsenzusa da li je riječ o “opravdanoj zabrinutosti za ljudsku ishranu i zdravlje” ili “interesnim lobijima koji plaše stanovništvo”
/izvor:jajce-online/
U organizaciji Crvenog križa općine Donji Vakuf danas je u Prvoj osnovnoj školi Donji Vakuf održano općinsko takmičenje pod nazivom „Upozoravanje na opasnost od mina i NUS-a“.
