U okviru Programa obilježavanja 14. septembra Dana Općine Donji Vakuf večeras je u Velikoj sali JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf održana projekciju filma o generalu Mehmedu Alagiću, autora Avde Huseinovića.
Ovaj film je jedan u nizu dokumentaraca Avde Huseinovića koji tematiziraju agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Huseinović naglašava kako je film “Zagonetka Alagić” sniman oko tri godine i prikazan je s namjerom da se obilježi 20 godina od smrti generala Mehmeda Alagića.
Prije same projekcije Huseinović se obratio publici.
“Meni je veliko zadovoljstvo da koristimo obilježavanje jednog ovakvog datuma kao što je oslobađanje Donjeg Vakufa za prikazivanje ovog filma. Ako će se išta pamtiti decenijama poslije nas, to je čuveno javljanje generala Alagića u televizijski dnevnik televizije Bosne i Hercegovine kada najavljuje ulazak pripadnika 7. korpusa u Donji Vakuf.”
Huseinović se osvrnuo i na razlog zašto je baš pravio film o Mehmedu Alagiću.
“Naravno ono što je najvažnije jeste, da u ovoj formi obradimo lik i djelo jedne od najvažnijih historijskih ličnosti u našoj historiji. Međutim meni je Alagić bio zanimljiv i sa aspekta istraživača i autobiografa zbog cijele njegove biografije. Od rođenja i odrastanja u siromaštvu, zatim preko sudbinskog trenutka da je bolovao od žutice i nije mogao otići na takmičenje mladih matematičara u Sarajevu iako je bio veoma talentovan, do odlaska u vojnu školu. Sve je to jedan trenutak sudbine koji je odlučio da mi u historiji dobijemo jednog takvog vojskovođu”.
Dana, 08. maja 2023. godine je pred Komisijom za polaganje hifza Rijaseta IZ-e u BiH posljednje ajete napamet proučila Aiša Hamzakadić, i tako stekla časno zvanje hafize Kur’ana Časnog.
Aiša Hamzakadić, kćerka Muhameda i Vahdete, je rođena: 17.12.2003. godine u Bugojnu. Poslije završene Osnovne škole u Pruscu upisala je Elči Ibrahim-pašinu medresu u Travniku.
Krajem prvog razreda se uključila u sekciju hifza gdje je naučila Kur’an napamet pred svojim profesorom kiraeta u Travničkoj medresi hafizom dr. Fadil ef. Bektašem.
U toku je Međunarodni sajam poduzetništva i obrta Grapos Expo 2023. Uz podršku Ministarstva privrede, a na inicijativu i i organizaciji OK SBK/KSB svoju priliku za predstavljanje drugu godinu za redom imaju obrtinici i privrednici iz SBK/KSB.
Osim samostalnog izlaganja zainteresiranih obrtnika, OK SBK/KSB na svome izložbenom prostoru je pružila mogućnost svim obrtnicima da ih predstavi prezentirajući besplatno njihov rad i proizvode.
Prezentirajući proizvode naših obrtnika prikazujemo raznolikost ponude i proizvodnje u SBK/KSB, radimo reklamu i širimo mrežu poslovnih partnera.
Dvije godine već traje procedura javne nabavke dva uređaja za magnetnu rezonancu za bolnice u Travniku i Novoj Biloj. Pacijenti negoduju s obzirom da su sredstva za nabavku izdvojena, sve suglasnosti su pribavljene, a kanton na godišnjoj razini drugim ustanovama plaća više od milion KM za korištenje njihovih uređaja.
Ministar zdravstva i socijalne politike SBK Anto Matić kazao je kako su tenderi padali nekoliko puta.
Procedura nabavke je složena. Jedni ponuđači se žale, tenderi se obaraju tri, četiri puta. Prvi put je oboren radi uvjeta plaćanja, neosnovano prema mišljenju našeg Ureda za javne nabavke jer smo mi tražili da se jedan dio plati u tri rate, a nigdje u zakonu nije definirano da se to ne može. To je bila zajednička nabava, nakon toga su bolnice krenule samostalno nabavljati uređaje. U travničkoj bolnici je nedavno ponovno pao tender, u bolnici u Novoj Biloj tender je u tijeku, nadam se da će proći. Današnje odluke Vlade odnose se na treću od četiri rate koje se Vlada obvezala da će svakoj bolnici dati po milijun KM za nabavku ovih uređaja – rekao je Matić.
Najavio je kako će razgovarati s direktorima dviju bolnica s ciljem pronalska rješenja.
Obavit ćemo razgovor s ravnateljima ustanova da vidimo o čemu se radi, pa ćemo vidjeti možemo li naći neko drugo rješenje. Problem su očito ljudi koji provode nabavu. Nije to ni prvi ni zadnji tender koji pada, ljudi se žale, interes dobavljača je veliki jer je vrijednost nabavke više od četiri milijuna KM. Na godišnjoj razini nešto više od milijun KM plaćamo za usluge magnetne rezonance u drugim ustanovama – rekao je Matić.
Ovo pitanje na sjednici je problematizirao i premijer SBK-a Tahir Lendo.
Mi znamo da je Zakon o javnim nabavkama u BiH složen i daje mogućnost stalnih žalbi, prigovora, odugovlačenja, ali mi moramo odgovoriti interesima građana i tu smo da što prije dijagnostiku nabavimo, pomognemo i ljudima koji rade u zdravstvu, a i pacijentima da ne moraju hodati, tražiti. Javno zdravstvo je važan segment društvenog razvoja i zato težimo što prije završiti proceduru javne nabavke. Odredili smo sredstva za dva uređaja i ne treba čekati s tim – kazao je Lendo.
U okviru Programa obilježavanja za večeras 21. Septembra JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf najavljuju projekciju filma o generalu Mehmedu Alagiću, autora Avde Huseinovića, od 19 sati u Domu kulture.
Film je priča o Alagićevom putu od rodnih Fajtovaca do njegove smrti 2003. godine.
Film je jedan u nizu dokumentaraca Avde Huseinovića koji tematiziraju agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Huseinović naglašava kako je film “Zagonetka Alagić” sniman oko tri godine i prikazan je s namjerom da se obilježi 20 godina od smrti generala Mehmeda Alagića.
– To je jedna uzbudljiva, jako zanimljiva priča o jednoj važnoj historijskoj ličnosti, neobične biografije. Film je priča o njegovom putu od rodnih Fajtovaca, odlaska na Vojnu akademiju, službovanja u bivšoj Jugoslavenskoj narodnoj armiji, napuštanje te armije 1991. godine i njegovog dolaska u Travnik u januaru 1993. godine, pa kroz priče o njegovim ratnim uspjesima, mnogim vojnim operacijama. Film obrađuje i priču o njegovom kraju života i svim onim situacijama koje su ga pratile dok je bio na poziciji načelnika Općine Sanski Most od 1996. do njegove smjene 1999. godine, i naravno o sudskim procesima za koje će mnogi kazati da su bili i sevep njegove smrti u 56. godini života. Mehmed Alagić je umro 7. marta 2003. godine – kaže je Huseinović.
Omladinska scena Donji Vakuf Javne ustanove Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf poziva Vas na premijeru predstave “Šahovska antibajka” u ponedjeljak, 25. septembra 2023. godine, u 19 sati i 30 minuta, Dom kulture. Predstava je dio ovogodišnjeg programa obilježavanja Dana općine Donji Vakuf.
-Ulaz na ovu predstavu je besplatan, ali smo štampali karte jer je broj mjesta u Domu kulture ograničen. Vašu ulaznicu možete rezervirati i preuzeti u Centru za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf (Radio Donji Vakuf).- poručuju iz Omladinske scene Donji Vakuf.
Predstava je namjenjena publici 13 +, tekst i režija Amer Čolak, igraju: Naida Kapetan, Faris Huber, Samed Hadžić, Esma Čaluk, Azra Opardija i Almasa Verem.
Svi smo svjedoci tih oscilacija raspoloženja, a primijetimo ih i na sebi i na drugima. Prema astrolozima, određeni horoskopski znakovi imaju karakteristike koje mogu utjecati na promjene u raspoloženju. U nastavku otkrivamo o kojim znakovima je riječ.
Rak
Rakovi su poznati po svojoj emocionalnoj dubini i osjetljivosti. Kao vodeni znak, njihove emocije teku duboko, a njihovo raspoloženje može se mijenjati poput plime i oseke. Oni jako intenzivno doživljavaju svoje osjećaje, što može dovesti do oscilacija raspoloženja. Kad su sretni, njihova sreća je zarazna, ali kad su tužni, to lako prerasta u depresiju.
Blizanci
Ako je ijedan horoskopski znak poznat po dualnosti, to su Blizanci. Oni su znatiželjni, komunikativni i društveni, ali njihovo raspoloženje može brzo oscilirati. Ova promjenjivost može biti povezana s njihovom prirodnom znatiželjom i željom za stalnim učenjem i isprobavanjem novih stvari.
Djevica
Djevice su poznate po tome što su metodične, analitične i posvećene detaljima. Međutim, njihova tendencija perfekcionizmu može uzrokovati velike promjene raspoloženja. Kada stvari ne idu onako kako su planirale, Djevice mogu postati tjeskobne ili frustrirane.
Škorpion
Škorpioni su intenzivni i strastveni. Ali upravo zbog strastvenosti skloni su promjenama raspoloženja. Kao vodeni znak, njihove emocije teku duboko, a ove intenzivne osjećaje teško kontroliraju, što može dovesti do nestabilnosti raspoloženja, piše Index.
Tokom protekla 24 sata na području Srednjobosanskog kantona prijavljena su 3 krivična djela.
Dana 20.09.2023.godine oko 12,00 sati u mjestu Grahovik, općina Travnik, na osnovu naredbe Općinskog suda Travnik policijski službenici Sektora kriminalističke policije MUP-a izvršili su pretres kuće i okućnice koju koristi I.M. rođen 1994.godine. Prilikom pretresa pronađeno je više paketića sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga speed, određena količina materije za koju se sumnja da je opojna droga cannabis, kao i digitalna vaga za precizno mjerenje.
Istog dana, oko 19,40 sati u mjestu Divjak, općina Vitez policijski službenici tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga PU Travnik izvršili su kontrolu putničkog motornog vozila marke VW Golf, kojim je upravljao A.S. rođen 1989.godine iz Vitez. Tom prilikom, isti je dobrovoljno predao određenu količinu materije za koju se sumnja da je opojna droga ecstasy. Provjerom u elektronskoj bazi utvrđeno je da A.S. ima neplaćenih novčanih kazni u iznosu od 10.657,00 KM, te mu je navedeno vozilo oduzeto.
Također, dana 20.09.2023.godine oko 23,30 sati u ulici II Zasjedanja Avnoja, općina Jajce, policijski službenici PS Jajce izvršili su kontrolu i pregled osobe I.Č. rođen 2003.godine iz Bugojna. Tom prilikom isti je dobrovoljno predao određenu količinu zeljaste materije za koju se sumnja da opojna droga cannabis.
Evidentirano je 4 slučaja narušavanja javnog reda i mira.
SIGURNOST SAOBRAĆAJA
Evidentirane su 3 saobraćajne nezgode u kojima nije bilo povrijeđenih osoba.
Zbog različitih prekršaja iz oblasti saobraćaja uručeno je ukupno 409 prekršajnih naloga, od kojih je 191 nalog uručen zbog prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, koji su evidentirani mobilnim i fiksnim radarima.
Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara, saopćio je da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović signalizirao da je saglasan s američkim stavom o vladi Crne Gore.
Važni sastanci
Ovaj američki diplomata u Njujorku boravi povodom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, gdje je razgovarao i planira susrete s liderima država zapadnog Balkana.
Napomenuo je i da su američke diplomate kod crnogorske delegacije, konkretno predsjednika Milatovića, uvidjele razumijevanje u vezi s potrebom da proevropske stranke formiraju vladu.
– Predsjednik Milatović je imao važne i produktivne sastanke sa savjetnikom Šoleom, državnim sekretarom i predstavnicima Bijele kuće. Sjedinjene Države su bile vrlo jasne da želimo da vladu čine isključivo partije usredređene na evropske integracije i posvećene NATO-u, koje dijele naš stav u vezi s Rusijom. Mislim da smo bili vrlo jasni u vezi s tim i on je signalizirao da se saglasio s tim. Želimo da se formira vlada i okupe stranke. On, kao šef države, ima veoma važnu ulogu da ljudima prenese pravu poruku. Tako da smo uvjereni da je razumio ono što smo mu prenijeli – rekao je Eskobar za Glas Amerike.
Američki diplomata je, međutim, izrazio i zabrinutost što se zapadni Balkan, kako je ukazao, razvija u dvije brzine.
– Sa jedne strane su članice Sjevernoatlantske alijanse koje su veoma posvećene svom NATO i evropskom putu. Tu su i preostale tri koje se bore sa poteškoćama. Tokom susreta sa njima dosljedno sam prenio da Sjedinjene Države podržavaju njihov evroatlantski put. Voljeli bismo i željeli da sve one riješe unutrašnje i regionalne razlike koje ih sprečavaju da napreduju – naveo je Eskobar.
On je rekao i da je vrijeme za novi pristup partnera unutar dijaloga Srbije i Kosova. Precizirao je da, nakon još jednog kraha u razgovorima Beograda i Prištine, pristup treba da mijenja strana koja, kako je naznačio, djeluje po principu – uzmi ili ostavi.
Jasna izjava
– Konkretno mislim na Vladu Kosova. Jasno im je šta su njihove obaveze. I mislim da je izjava Borelja bila veoma jasna. Srbiju nastavljamo da ohrabrujemo da bude konstruktivna i strpljiva. Od nje nastavljamo da tražimo da ne čini ništa što doprinosi destabilizaciji Kosova. Moramo da nastavimo da radimo na dijalogu. Nema alternative za region – osim evropskih integracija – rekao je Eskobar u intervjuu Glasu Amerike.
On je dodao da ne prihvata kritike na račun angažmana posrednika u razgovorima, diplomate Miroslava Lajčaka.
– Lajčak uživa puno povjerenje Evropske unije i Sjedinjenih Država. Poslije kraha razgovora, 27 država članica Evropske unije javno je Lajčaku uputilo podršku. Dakle, to je nešto sa čime će on (Aljbin Kurti, premijer Kosova, prim.nov.) morati da se nosi. Lajčak i dijalog neće nestati. Neće zemlja od million i po stanovnika ubijediti transatlantsku zajednicu sa 700 miliona ljudi da promijeni taktiku – rekao je Eskobar – dodavši da je potreban pragmatičniji pristup Vlade Kosova.
– Moram da dodam još nešto. Tokom prošle sedmice uznemirile su me informacije da se Lajčak našao na meti napada na kosovskim društvenim mrežama. Tražio sam od predsjednice Osmani i premijera Kurtija da ih osude. Ne kažem da dolaze iz redova Vlade Kosova, ali potrebno jasno istaći da su neprihvatljivi napadi lične prirode na specijalnog izaslanika – precizirao je Eskobar.
U osvrtu na to što je Srbija još jednom propustila da se usaglasi sa kaznenom politikom zapadnih saveznika prema Rusiji – Eskobar je ukazao da ta država ne bi trebalo da bude, kako se izrazio, stranac u evropskoj porodici.
– Reći ću da smatramo da Srbija treba da uvede sankcije. Ona nema nikakvu zakonsku obavezu da to učini i očigledno je da se radi o državi koja samostalno sprovodi sopstvenu spoljnu politiku. Dakle, to je ono što smo dosljedno prenosili i ja ću to ponoviti – napomenuo je Eskobar koji, kako je naveo, zbog tijesnog rasporeda još nije razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
– Nadam se da ćemo se vidjeti tokom sedmice – dodao je Eskobar.
Osjećaj odgovornosti
Ukazao je na zabrinutosti u vezi sa Bosnom i Hercegovinom.
– Ona, kao što znate, ima pred sobom velike izazove. Najveći je to što Milorad Dodik dovodi u pitanje osnove stabilnosti i bezbjednosti uspostavljenih prije više od 25 godina – Dejtonski mirovni sporazum i sve strukture unutar njega, uključujući uspostavljanje mira i poziciju visokog predstavnika. To je trenutno najveći najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu – naveo je Eskobar.
Založio se da strane koje, kako je ukazao, imaju razvijen osećaj odgovornosti – pronađu način za osnaživanje Dejtonskog sporazuma i pokrenu evropski put Bosne i Hercegovine.
