Author: admin

Najnovije projekcije populacijskih kretanja u Europi, izrađene na temelju statistika nekoliko utjecajnih američkih i međunarodnih institucija, za iduća desetljeća najavljuju zabrinjavajuće demografske trendove u našemu dijelu svijeta.

Ako je vjerovati procjenama koje se temelje na podacima američke Centralne obavještajne agencije (CIA-e), američke Trgovačke komore, američkog Ureda za popis stanovništva i Međunarodne baze podataka, do 2050. godine države europskoga juga i jugoistoka uglavnom će postajati sve praznije, a zemlje europskoga sjeverozapada sve napučenije ljudima.

Pustinja na jugu ne temelji se na nekakvoj fantomskoj pretpostavci klimatskih promjena, nego na prirodnim trendovima i najčešćim uzročnicima svake depopulacije: iseljavanju, starenju i sve rjeđem rađanju stanovništva.

Hrvatska će 2050. – tvrdi ova prognoza – brojiti tek oko 3.860.000 ljudi. To zvuči dosta deprimirajuće iz svakog aspekta, ali Hrvatima za utjehu, situacija će u gotovo svim susjednim državama biti još znatno dramatičnija. Srbija će, s pet i pol miliona stanovnika, biti na samome dnu europske ljestvice, s demografskim padom većim od 33 posto.

Veći gubitak nacionalnoga korpusa u Europi predviđa se samo Litvi, Letoniji i Moldaviji, kojima predstoje snažna iseljavanja i gubici do 40 posto stanovništva.

Zanimljivo je da se za Bosnu i Hercegovinu ne prognozira puno drastičniji manjak stanovnika od hrvatskoga: procjene pada kreću se oko osam posto.

Crna Gora će također imati manjak od osam, a Makedonija oko četiri posto stanovništva. Jedinu svijetlu demografsku tačku na Balkanu predstavlja Kosovo, kojemu se smiješi prirodni prirast od čak 17 posto (2050. bi mogli imati više od 2 miliona i 200 hiljada stanovnika).

Najnaseljenije i očito najpoželjnije europske zemlje za život za 30-ak godina bit će Irska, Island i Luksemburg, koji će porasti od 20-ak posto pa sve do 33 posto od postojećega broja državljana.
Švedska će biti brojnija za najmanje dva milijuna ljudi, Norveška, Belgija i Švicarska za oko milion, Italija za dva, a Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo će imati od četiri do pet miliona stanovnika više nego danas. Najave porasta od oko pola miliona stanovnika odnose se i na Austriju.

Znakovita je i slutnja nadolazeće demografske katastrofe u Sloveniji, koja će, sudeći po ovome dokumentu, 2050. pasti na tek milion i pol stanovnika.

U nešto manjim postocima demografski gubici predviđaju se i u Finskoj, Danskoj, Portugalu, Češkoj, Poljskoj, Bugarskoj, Ukrajini, pa čak i Albaniji.

Nakon što peticije građana upućene nadležnima u Općini Vogošća, da se sa parking-prostora u Ulici 24. juna do broja 20 ukloni bespravno postavljeni kiosk koji ometa parkiranje vozila stanara, prije mjesec dana, takvo nešto od njih je svojom inicijativom zatražio i Munib Sivac, vijećnik u Općinskom vijeću Vogošća.

Tom prilikom istakao je kako u ovom dijelu Vogošće inače nedostaje parking-mjesta te se začudio što su nadležni, baš nasred parkinga, dozvolili postavljanje kioska.

– Nisam zadovoljan nemuštim odgovorom općinske administracije koja mi je odgovorila kako je u toku inspekcijski postupak te će se u narednom periodu izvršiti uklanjanje tog kioska na neku drugu lokaciju, kaže Munib Sivac.

Građani revoltirani ovakvim odgovorom, samoorganizirali  su se i predmetni kiosk odgurnuli sa parkinga te tako „oslobodili“ svoja parking mjesta. Istina, on se sada prevrnut našao na trotoaru, ometajući nesmetan prolaz građana i, kao spomen inertnosti općinskoj administraciji, predstavlja ruglo usred naselja.

Izvor: avaz.ba

Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH, podigao je optužnicu protiv četiri osobe za ratni zločin u Donjem Vakufu.

Optužnica je podignuta protiv:

1. Čigoja Branka, rođenog 07.05.1973. godine u Mrkonjić Gradu,

2. Todić Željka, zv. “Kruško”, rođenog 28.05.1963. godine, u Mrkonjić Gradu,

3. Boškić Saše, rođenog 06.04.1972. godine u Mrkonjić Gradu,

4. Glamočak Milorada, rođenog 12.04.1964. godine u Mrkonjić Gradu.

Optuženi se terete da su u vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

Oni se terete da su kao pripadnici Izviđačkog voda u sastavu VRS iz Mrkonjić Grada, dana 13.09.1995. godine, došli do objekta u mjestu Oborci, općina Donji Vakuf, gdje su držani zatočeni civili bošnjačke i hrvatske nacionalnosti sa područja Mrkonjić Grada, koje su pripadnici VRS odvodili na prinudne radove, kopanje rovova i radove na crti bojišnice, te iz objekta u nekoliko skupina izveli ukupno 28 osoba.

Nakon izvođenja zatočenika, optuženi su, osobno i izravno, pucajući iz vatrenog oružja, u dvorištu objekta ubili 28 žrtava, te se samo jedan zatočenik uspio spasiti i preživjeti strijeljanje.

Optuženi Glamočak Milorad, po zapovjednoj odgovornosti, tereti se da je znao za zapovjed da se zatočeni civili ubiju, te da se suglasio sa tom zapovjedi i nije ništa poduzeo kako bi spriječio pripadnike Izviđačkog voda da počine strijeljanje, te nakon što su zatočenici ubijeni, nije poduzeo radnje kako bi se počinitelji otkrili, procesuirali i kaznili za počinjeni zločin.

Optuženi se terete da su počinili kazneno djelo-ratni zločin protiv civilnog pučanstva iz članka 173 KZ BiH.

Tužiteljstvo BiH navode optužbe će dokazivati pozivanjem oko 30 svjedoka i vještaka, od čega dva svjedoka uz mjere zaštite, kao i prilaganjem oko 100 dokaznih materijala.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Dok u razvijenim zemljama svijeta mala i srednja preduzeća čine oko 90% ukupne ekonomske aktivnosti zemlje i proizvode od jedne trećine bruto domaćeg proizvoda ili do 50% bruto domaćeg proizvoda, u Bosni i Hercegovini nije takav slučaj.

Mala i srednja preduzeća u BiH nisu dovoljno podržana kako bi se veći broj njih osnažio i počeo upošljavati veći broj ljudi. Privrednici iz malih i srednjih preduzeća često osjećaju da su prvi na meti kada je riječ o većim nametima, restrikcijama u poslovanju itd. Ulaganje u preduzetništvo je podržavanje novih firmi, ali i podrška postojećim firmama u proširenju biznisa. Mladi ljudi danas se boje pokrenuti vlastite biznise. Kako da nabave potrebna sredstva za osnivanje firme? Kako da održavaju vlastiti biznis do momenta kada biznis počne vraćati novac? Kome da se obrate kada imaju proceduralnu ili poslovnu dilemu? Kako će vratiti bankarske kredite ukoliko njihov biznis propadne?

BiH se nalazi tek na 99. mjestu od 138 zemalja po globalnom indeksu preduzetništva za 2017. g. Instituta za globalni razvoj i preduzetništvo. BiH ima jedan od najmanjih udjela u broju malih i srednjih preduzeća po glavi stanovnika, po podacima iz Analize opterećenja privrede u BiH.

Šta je potrebno činiti?

Potrebno je raditi na osnaživanju mladih i ostalih kategorija društva za pokretanje biznisa dajući im finansijsku, ali i savjetodavnu podršku u prvim godinama poslovanja. Mladim ljudima treba i informacija o grantovima za mlade preduzetnike, edukacija, subvencije za najam prostora, subvencije za namete i sve ovo u većem obimu nego što to imamo danas.

Rezultati ankete koju je Institut proveo među mladim preduzetnicima u BiH, pokazuju da institucije u BiH nisu susretljive tek osnovanim firmama. Mladi privrednici smatraju da bi država trebala biti prva koja će pomoći pri razvoju novoosnovanih firmi, jer osnivanjem novih firmi stvaraju se nova radna mjesta. Preduzetnicima treba olakšati i osnivanje firme kroz tzv. „one stop shop“, odnosno rješavanje svih procedura za osnivanje biznisa na jednom mjestu. Mladi preduzetnici poručuju da put preduzetništva nije lagan, ali srećom danas ima akceleratora koji će olakšati taj put u preduzetništu, a dobri rezultati vrijede rizika i truda. Također, oblast samozapošljavanja je otpornija na ekonomske krize od ostalih grana privrede.

Institut za razvoj mladih KULT izradio je Analizu budžetskih poticaja privredi za 2015. g. Za oblast razvoja poduzetništva i obrta na svim nivoima vlasti u BiH izdvojilo se 10% poticajnih sredstava, čineći ovu oblast četvrtom po redu po izdvojenim sredstvima, a odmah iza poljoprivrede, industrije i usluga. Najzastupljenija podoblast u poticajima za preduzetništvo je pod kategorijom drugo gdje se izdvaja 35% sredstava za poticaje preduzetništvu i obrtu, što uključuje: subvencioniranje troškova zapošljavanja novih radnika, podrška zanatskim centrima i agencijama za razvoj, sufinansiranje malih i srednjih preduzeća, razvoj i očuvanje tradicionalnih zanata i obrta, izrada strategija razvoja itd.

Nakon ove kategorije, slijede krediti za preduzetničke aktivnosti s 26%, te početna sredstva za osnivanje preduzeća s 9%. Sredstava za informiranje, edukaciju o preduzetništvu, te subvencije za najam prostora bilo je manje od 1% u učešću u ukupno izdvojenim sredstvima za preduzetništvo i obrt u 2015. g. Po stavovima bh. privrednika najperspektivnija podgrana preduzetništva su razvojne ustanove koje uključuju preduzetničke zone i poslovne inkubatore, za koju se izdvojilo 12% sredstava ove oblasti u 2015. g.

Izvor: Nejra Neimarlija Roić, Institut za razvoj mladih KULT