Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Do 4. januara nestabilno vrijeme s kišom i snijegom

    U Bosni i Hercegovini do kraja sedmice preovladavaće pretežno nestabilno vrijeme s kišom, koja će biti izraženija u južnim i jugozapadnim područjima.

    Snijeg, slabog inteziteta prognozira se pred kraj radne sedmice u centralnim područjima Bosne. U utorak u kotlinama i duž riječnih tokova Bosne moguća je magla. U noći sa srijede na četvrtak očekuje se jako na momente i olujno jugo. Vjetar će biti izraženiji u Hecegovini i zapadnoj Bosni.

    Jutarnje temperature zraka kretaće se između minus tri i tri stepena Celzijusovih u Bosni, a u Hercegovini od dva do šest.

    Maksimalne dnevne temperature zraka imaće vrijednosti od sedam do 13 stepeni Celzijusovih, a od petka (29. decembra) između minus dva i tri u Bosni, a u Hercegovini od tri do šest stepeni.

    U periodu od 1. do 3. januara, prema sinoptičkim kartama prognozira se nestabilno vrijeme sa kišom u većem dijelu zemlje. Snijeg je moguć prvo u zapadnim a zatim i u ostalim područjima Bosne. U periodu od 4. do 8. januara očekuje se stabilizacija vremenskih prilika i više sunčanih intervala.

    Maksimalne temperature zraka kretaće se između šest i deset stepeni Celzijusovih, prognozira Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH.

  • Diže se brana na Miljacki, nastavlja se potraga za tijelom Mulića

    Kao i prethodnih dana i danas će biti nastavljena potraga za tijelom nestalog Aldina Mulića.  Pripadnici Federalne uprave civilne zaštite danas će pretraživati korito rijeke Miljacke nakon što se podigne brana, potvrdila je za Radiosarajevo.ba glasnogovornica FUCZ-a Majda Kovač.

    Kako je navela Kovač, brana bi trebala biti podignuta oko 10:00 sati, nakon čega će biti podijeljen rejon Miljacke u razmaku od nekih 11 kilometara do ušća u rijeku Bosnu.

    Ukoliko tijelo Mulića danas ne bude pronađeno u Miljacki, bit će isključena mogućnost da se njegovo tijelo nalazi u rijeci u koju je upao u noći sa 13. na 14. decembar oko 2:30 ujutro u sarajevskom naselju Dolac Malta.

    Pripadnici FUCZ-a i ranije su razmatrali mogućnost dizanja brane, ali im vremenski uslovi i vodostaj Miljacke nisu pogodovali, stoga su odlučili da se to dogodi danas kada je nivo rijeke svakako nizak, ali i prije narednih nepogodnih vremenskih uslova.

    Potraga za tijelom Mulića bit će nastavljena i u rijekama Bosna, Lašva, najvjerovatnije do Doboja, kao i prethodnih dana, a i danas će biti pretraživana rijeka Sava. U potrazi su i danas angažirani timovi FUCZ-a, KUCZ-a, Općinskih službi civilne zaštite, profesionalne vatrogasne jedinice i dobrovoljna vatrogasna društva. 

    “Do sada akcija pretrage nije dala rezultata ali se nastavlja sve dok se tijelo nastradale osobe ne pronađe”, naveli su iz FUCZ-a ističući kako je struka napomenula da su naročito ovo tzv. kritični dani kada bi tijelo Mulića moglo isplivati na površinu.

    Potragu je važno nastaviti dok se vremenski uslovi nisu i pogoršali.

    Prekjučer je u Sarajevu sahranjen 24-godišnji Irhan Fočo, koji je dao život pokušavajući pomoći Aldinu Muliću.

  • Vlast izrađuje socijalne karte da smanji broj lažnih korisnika

    Vlasti u BiH bi u 2018. godini trebalo da započnu s izradom socijalnih karata, kojima bi se reformisao sistem socijalne zaštite na način da pomoć dobijaju oni kojima je ona zaista potrebna, saznaju “Nezavisne”.

    Prema posljednjim dostupnim podacima Svjetske banke, BiH je izdvajanjem za socijalne kategorije u visini od četiri odsto BDP-a druga zemlja u Evropi, ali istovremeno tek 12 odsto tih davanja ide najsiromašnijoj petini stanovništva, što je u tom segmentu čini prvom zemljom u Evropi.

    Svjetska banka, takođe, upozorava da 27 odsto boračkih naknada ide ljudima koji pripadaju najbogatijoj petini stanovništva u BiH, dok na najsiromašniju petinu otpada samo 15 odsto.

    Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju i jedan od naših najvećih eksperata za oblast socijalne zaštite, kaže da je Svjetska banka uz konsultacije sa domaćim vlastima radila na izradi indirektnog imovinskog cenzusa kojim bi se na pravedniji način pokušalo doći do sistema podjele materijalne pomoći ugroženim kategorijama.

    On, međutim, upozorava da podatak o četiri odsto BDP-a izdvajanja za socijalne kategorije nije tačan, jer je u njega uključen i dio izdvajanja za kategorije proistekle iz rata.

    Prema njegovim podacima, tek 1,5 odsto BDP-a otpada na izdvajanja za klasične socijalne kategorije.

    “Kada tih 1,5 odsto uporedite sa susednim zemljama poput Srbije ili Makedonije, onda biste uvideli da smo mi, u stvari, ispod proseka, jer one nemaju tu vrstu obaveza koje mora isplaćivati BiH, tako da nije u redu da se porede žabe i jabuke”, kaže Papić.

    On kritikuje Svjetsku banku (SB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) za nedovoljnu osjetljivost za socijalne kategorije, što se, kako ističe, vidi i u Reformskoj agendi.

    “Tu se najbolje pokazuje socijalna neosetljivost jer imate Zakon o radu i reforme Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja iako to uopšte ne spada u socijalnu oblast. A u Agendi se ta kategorija spominje samo na jednom mestu, gde se kaže da reforme treba poduzeti u konsultaciji sa SB-om i MMF-om, a njihov odgovor je da nema povećanja za socijalna izdvajanja. A kad se radi o reformi administracije, smanjenja troškova uopšte nema”, kaže Papić.

    On dodaje da se socijalne karte moraju uvesti i da zahvaljujući informacionim tehnologijama danas to nije previše težak zadatak. S jedne strane, kako kaže, treba utvrditi stvarna primanja i na taj način davati socijalnu pomoć.

    “Sad imate apsurdnu situaciju da neko zato što je formalno nezaposlen i ima troje dece dobija socijalnu pomoć, a u garaži ima parkiran ‘Mercedesov’ terenac i na sebi kilu zlata. Takvi sistemi su i nepravedni i neodrživi”, kaže on.

    S druge strane, smatra da u BiH ne treba ukidati davanja proistekla iz rata, poput davanja za borce ili osobe s invaliditetom, ali da ih treba odvojiti od socijalnog dijela.

    “Sve što su boračke naknade treba delom ili potpuno finansirati iz posebnog vanbudžetskog fonda. Imamo iskustvo bivše Jugoslavije kad su borci dobijali naknadu jer su bili u partizanima i takav model se može i ovde primeniti”, navodi on.

    Ljubo Lepir, profesor na Fakultetu političkih nauka i ekspert za pitanja socijalne zaštite, upozorava da je osnovni preduslov za socijalne karte da entitetske vlade administrativno definišu prag socijalne sigurnosti, kako bi se znalo koje su porodice u stanju socijalne potrebe.

    “To je polazna osnova bez koje bilo kakva priča o socijalnim kartama gubi smisao. Prvo treba da vidimo šta vlasti žele, pa onda možemo vidjeti koje uslove je potrebno ispuniti i kakve su mogućnosti da se te politike sprovedu, odnosno da dobiju svoj puni smisao – da se pomogne onima koji su u stanju socijalne potrebe”, ističe Lepir.

  • BiH postaje zemlja staraca

    Bosna i Hercegovina polako, ali sigurno postaje zemlja starih ljudi. Na ovu činjenicu utječe podatak o broju umrlih osoba, broju prekida trudnoće (abortusa), broju osoba koje svake godine napuste zemlju te psihološkim aspektima kod mladih ljudi vezanih za osnivanje bračne zajednice, koji su najčešće negativni.Proteklih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini se pojavljuje trend povećanja broja umrlih u odnosu na broj rođenih tokom jedne godine.

    U prvoj polovini ove godine registrovano je 13.374 živorođene djece, što u odnosu na isti period 2016. godine pokazuje rast broja živorođenih za 0,72 posto. Međutim, broj umrlih je i dalje u porastu i u prvih šest mjeseci 2017. godine je 18.798, a u procentima je to za 4,34 posto više u odnosu na proteklu godinu, podaci su to Agencije za statistiku BiH.

    To ukazuje na činjenicu da je BiH zemlja koja se već duže vrijeme suočava s negativnim prirodnim priraštajem i samo u prvoj polovini ove godine broj umrlih u odnosu na broj rođenih je veći za 5.424 osobe. To je zabrinjavajući podatak s obzirom na to da je za cijelu prošlu godinu taj broj iznosio 6.254.

    Sličan trend je zabilježen i prethodnih godina kada je u zemlji bilo više umrlih u odnosu na broj rođenih. Tako je i u 2013. godini zabilježen negativan prirodni priraštaj kada je broj umrlih u odnosu na broj rođenih bio veći za 4.734 osoba. Te godine je u zemlji umrlo 35.837 osoba, u odnosu na 31.103 rođene djece. Ni 2012. godine nije bila drukčija situacija s obzirom na to da je broj umrlih u odnosu na broj rođenih bio veći za 3.270 osoba. Te godine u zemlji je umrlo 35.817 osoba, u odnosu na 32.547 rođene djece.

    Ukoliko se pogleda nekoliko godina unazad, posljednji “ohrabrujući” podaci za našu državu bili su 2003. godine, kada je broj živorođene djece iznosio 36.226, a broj umrlih 32.528. Tada je zabilježen pozitivan prirodni priraštaj i iznosio je 3.698. Od 2009. godine do danas on je negativan.

    U prvih šest mjeseci ove godine sklopljeno je manje brakova u odnosu na isti period 2016. godine, a povećan je broj razvoda. Brojke pokazuju da je riječ o 7.656 sklopljenih brakova i 941 razvodu u 2017. godini, a 7.948 novih brakova i 841 razvodu u prošloj godini.

    Zanemarujući odnos države prema porodiljama

    Za negativan prirodni priraštaj mnogi stručnjaci uzroke vide u niskom natalitetu, nedostatku prioriteta za osnivanje porodice, kao i porastu broja abortusa.

    Maja Gasal-Vražalica, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, navela je kako je nedavno predložila Vijeću ministara BiH da se oformi krizni štab sastavljen od osoba iz struke, demografa, ekonomista, zdravstvenih i radnika iz oblasti obrazovanja kako bi se utvrdila prava demografska slika u našoj državi koja je zabrinjavajuća. Dodala je da odavno bilježimo negativan prirodni priraštaj, a da se ništa ne poduzima da se situacija promijeni.

    Jedan od primjera je i nepostojanje jedinstvenog zakona koji bi tretirao porodilje i porodiljne naknade. To je u Republici Srpskoj regulisano zakonom o dječijoj zaštiti, a u Federaciji se porodilje “tretiraju” različito od kantona do kantona, zavisno od toga da li su u budžetu planirana sredstva za porodiljne naknade.

    “Posavski kanton nikad u budžetu nije planirao sredstva za porodiljne naknade i to vam dovoljno govori o tome da se porast nataliteta uopće ne podržava. Jer porodilja bi trebala biti tretirana kao društvena osoba koja povećava natalitet i poboljšava demografsku sliku u BiH te treba da uživa sva moguća prava, međutim, ona je na margini ako živi u tom kantonu. Nije riječ samo o ugrožavanju porodilja ili majki, već i o ugrožavanju djece koja dođu kao novorođenčad na svijet u ‘pogrešnom dijelu’ BiH”, navela je Gasal-Vražalica.

    Spomenula je i izradu populacijske politike u kojoj bi bili uvezani svi segmenti društva, od novorođenih, tinejdžera i starijih osoba, kako bi se prepoznale njihove potrebe i na osnovu toga donijeli potrebni zakoni i provodile prioritetne reforme, ali da o tome odlučuju stručnjaci, a ne politika.

    Masovno iseljavanje iz BiH

    BiH će postati zemlja staraca i zbog masovnog iseljavanja radno sposobnog stanovništva, ljudi koji su u reproduktivnim godinama i koji će stvarati svoje naraštaje u nekim drugim zemljama.

    “Mišljenja nekih stručnjaka koji se bave demografijom u BiH kažu da je za nekih 50-100 godina upitno da li će biti Bosanaca i Hercegovaca. Ja sam u jednom svom izlaganju rekla da nije više riječ o iseljavanju, jer kad komunicirate s tim ljudima, naravno ako ko komunicira, konstatirat će da to više nije iseljavanje kako se nama prodaje u ovom političkom smislu, da je riječ o migraciji i da je to prirodno iseljavanje. Ne, iz BiH se bježi. Ali zašto, devedesetih se bježalo zbog agresora i rata koji nas je zadesio, danas ljudi bjež bez ispaljenog metka. Dakle, bježe od nesigurnosti, nezaposlenosti, besperspektivnosti…”, navela je Gasal-Vražalica.

    Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, iz naše države je od 2013. godine do danas iselilo nešto više od 150 hiljada ljudi, a samo u ovoj godini više od 35 hiljada.

    “BiH će biti vrlo osiromašena zemlja kada je riječ o broju stanovnika, imat ćemo puno površine kao što imaju Švedska, Norveška i sl. Imamo vrlo različite uzroke, mladi bračni parovi se vrlo teško odlučuju za rađanje djece i planiranje porodice. Veliki broj žena iz Kiseljaka se npr. prijave u Hadžićima da bi mogle na neki način sebi osigurati bilo kakva primanja kad se porode”, rekla je Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

    Zastupnica Gasal-Vražalica je navela da društvo u BiH stagnira i ima loš životni standard tako da ljudi idu tamo gdje će im biti bolje.

    “Ne dolaze do izražaja kreativni ljudi, a i oni koji se istaknu u nečemu prisvajaju ih druge zemlje, a naša ih tek tako pušta. Pogledajte samo stanje u obrazovanju, naša djeca su opterećena predmetima, a pri tome se ugnjetava njihov kreativni i prirodni duh. To je zbog toga što trenutnoj političkoj situaciji odgovara da se izrodi i obrazuje vojska ‘klimoglavaca’. Mnogo se odvaja za obrazovanje, i roditelji i sistem, a odlaze nam školovani ljudi. Iako roditelji djecu šalju na dodatne edukacije i usavršavanja, u BiH će, i kada se vrate, biti nezaposleni, jer se zapošljavaju samo podobni”, zaključila je Gasal-Vražalica.

    klix.ba

  • U četvrtak u Donjem Vakufu okrugli sto u organizaciji “Medica” Zenica

    Udruženje „Medica“ Zenica u saradnji sa partnerima na projektu i JU Centar za socijalni rad Donji Vakuf, organizuje okrugli sto  na temu „Povezivanje educiranih profesora i profesorica srednjih škola o rodno zasnovanom nasilju sa postojećim resursima u zajednicama – predstavnicima Multisektorskog tima za sprečavanje nasilja u porodici na području općine Donji Vakuf“

    Naime, Medica Zenica je krajem proteklog mjeseca u Konjicu organizirala trodnevnu radionicu za trenere o rodno zasnovanom nasilju za nastavno osoblje i učenike iz srednjih školasa područja SBK. Pomenutoj edukaciji prisutvovala je ukupno 91 osoba, među njima i  2 profesora i 2 srednjoškolca iz Mješovite srednje škole Donji Vakuf.  Navedeni  Okrugli sto u Donjem Vakufu održat će se 28.decembra 2017 godine u motelu Otoka, s početkom u 11 sati.

    Medicaedukacija1

    Krajem mjeseca maja  „Medica“ Zenica je u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja,nauke, kulture i sporta SBK/KSB održala sastanak kojem su prisustvovali gđa Katica Čerkez, ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta i direktori/direktoricei predstavnici/predstavnice srednjih škola sa područja SBK/KSB. Tokom sastanka predstavljene su planirane aktivnosti projekta „Senzitivni i kreativni preventivni programi koji uključuju mlade u eliminaciju rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini“ koji je podržan od strane UN Women u Bosni i Hercegovini te je potpisan zajednički Sporazum o saradnji u sklopu navedenog projekta.

    Medicaedukacija2

    Medicaedukacija3

  • Ovoga jutra magla na putevima

    U Bosni i Hercegovini gusta magla jutros smanjuje vidljivost na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove.
    Posebno se izdvajaju autoput A-1 Tarčin-Zenica, magistralni putevi: M-17 Konjic-Mostar, M-16.2 Prozor-Jablanica, M-15 Glamoč-Mlinište, M-5 Kiseljak-Kaonik- Vitez, M-18 Olovo-Živinice, kao i puteve na području Sarajeva, Doboja i Bugojna.

    Niske temperature pogoduju formiranju poledice, posebno na dionicama u planinskim predjelima, kao i na mostovima i prilazima tunelima. Kolovoz je mjestimično vlažan, a frekvencija vozila je umjerenog intenziteta.

    Zbog većih odrona, jednom trakom naizmjenično saobraća se na dionicama magistralnih puteva M-16.2 Jablanica-Prozor, M-14.2 Resanovci-Drvar i M-16 Banja Luka-Crna Rijeka, kao i na regionalnim putevima R-441 Banja Luka-Turbe i R-454a Bratunac-Drinjača.

    Sitniji odroni zemlje ili kamenja na kolovoz učestali su i na ostalim putevima u našoj zemlji. Posebno izdvajamo dionice koje prolaze kroz usjeke, kao i preko planinskih prevoja.

    Zbog praznika katoličkog Božića, večeras do ponoći zabranjen je prevoz eksplozivnih materija na području FBiH.

    Apelujemo na vozače da voze oprezno i da na put ne kreću bez zimske opreme, čije je posjedovanje i zakonski obavezno.

    Na graničnim prijelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

  • Pileća supa ima protuupalno djelovanje i može pomoći u borbi protiv prehlade

     
     
     
    Istraživači su posebno proučavali kretanje neutrofila kako bi vidjeli da li će u kombinaciji s pilećom supom biti blokiran ili smanjen. Otkrili su da je kretanje neutrofila smanjeno u kombinaciji sa supom, što upućuje na mogući protuupalni mehanizam koji bi barem teoretski ublažio prehlade. 

    “Postoje tvari u pilećoj supi koje mogu utjecati na ćelije u tijelu koje bi mogle imati medicinski učinak”, rekao je doktor Stephen Rennard.

    S obzirom na to da je studija provedena u laboratoriji, a ne na ljudima Rennard upozorava da moraju još istraživati apsorbiranje tvari koje su imale blagotvorne učinke u laboratoriju.

    “Pileća supa može mnogo pomoći… ali moramo još istraživati”, rekao je.

    Prema rezultatima istraživanja koje je provedeno prije četreset godina aroma, začini i toplina pileće supe čiste sinuse i disajne puteve.

    Naučnici su saglasni da pileća supa, naročito domaća, mnogo pomaže u slučejavima bolesti jer ima visoku hranjivu vrijednost i puna je vitamina i minerala.

  • Zbog prazničnih putovanja duža zadržavanja na ulasku u BiH

    Zbog većih odrona, jednom trakom naizmjenično saobraća se na dionicama magistralnih puteva M-16.2 Jablanica-Prozor, M-14.2 Resanovci-Drvar i M-16 Banja Luka-Crna Rijeka, kao i na regionalnim putevima R-441 Banja Luka-Turbe i R-454a Bratunac-Drinjača.

    Sitniji odroni zemlje ili kamenja na kolovoz učestali su i na ostalim putevima u BiH. Posebno izdvajamo dionice koje prolaze kroz usjeke, kao i preko planinskih prijevoja. Pojačan je intenzitet saobraćaja na putevima ka ski centrima i zimskim izletištima.

    Apeluje se na vozače da voze oprezno i da na put ne kreću bez zimske opreme, čije je posjedovanje i zakonski obavezno, saopćeno je iz BIHAMK-a.

  • Kako rade i opstaju lokalni mediji u BiH: Nemaju novca, a maksimalno proizvode sadržaj

     
    Lokalni mediji za stanovništvo pojedine lokalne zajednice predstavljaju osnovni, a nerijetko i jedini izvor informacija, budući da građanima servisiraju one informacije koje neće prenijeti nijedan drugi medij, a tiču se dešavanja u njihovom gradu, selu, ulici ili komšiluku. 

    S druge strane, lokalni mediji su važni i za velike medijske kuće kada je riječ o razmjeni informacija iz neke manje sredine pa je uloga tih medija još veća.

    RTV Cazin: Vlastita produkcija i razmjena materijala

    Radio Cazin formiran je daleke 1975. godine, dok je TV Cazin, iskoristivši postojeće resurse radija, startala krajem 1992. godine. Firma danas posluje kao javno preduzeće i što je najbitnije – održala se svih proteklih godina.

    “Finansiramo se dijelom iz općinskog granta, otprilike 70 posto, dok ostatak finansija zarađujemo sami. Kao i, vjerujem, svim medijima u BiH, teško je opstati, no najbitnije je da zadržavamo broj radnika i uspijevamo se izboriti sa svim problemima”, kaže za naš portal Kenan Alagić, direktor RTV Cazin. 

    Radiotelevizija Cazin trenutno ima 18 uposlenika, a u tom broju su uposlenici radija, televizije i administracije. Prema Alagićevim riječima, to je mali broj za medijsku kuću koja emituje program za radio i televiziju 24 sata dnevno.

    “Do kupljenog sadržaja je preteško doći. Kada bismo gledali procentualno, mi proizvodimo više domaćeg programa nego što bismo realno trebali. Međutim, iz razloga što nismo u mogućnosti kupovati filmove, serije i druge sadržaje, ‘osuđeni’ smo na vlastitu produkciju, što na ovaj broj radnika i resurse kojima raspolažemo uopće nije lako i zahvalno. Tako je program u pravilu popunjen vlastitim programom te manjim dijelom razmijenjenim materijalima s drugim televizijskim kućama”, govori Alagić, dodajući da je njihov zaštitni brend Novogodišnji program.

    On kaže da RTV Cazin djeluje prema pravilima Regulatorne agencije za komunikacije te da po tim principima emituje informativni, muzičko-zabavni, dokumentarni, edukativni, sportski, vjerski i program za mlade.

    RTV Doboj: Dnevne i regionalne teme, brojne emisije

    Radio Doboj program emituje više od 50 godina, a firma danas uspješno posluje kao Javno preduzeće RTV Doboj. Prema riječima Romea Drljića, direktora RTV Doboj, glavni parametri u izvještavanju u sklopu televizijskog programa su dnevne i regionalne teme te aktivnosti Gradske uprave Grada Doboja.

    “Takve sadržaje emitujemo u formi kratkih vijesti u 9:55, 11:55, 13:55 i 15:55 sati. U fokusu su nam vijesti ekonomske tematike, a s obzirom na to da je Doboj multietnička sredina, mnogo vodimo računa da se to uzme u obzir i kroz naše vijesti i emisije. U vlastitoj produkciji radimo već pomenutu kratku formu vijesti, emisiju Sedam dana Doboja (hronika grada i regije) koju emitujemo nedjeljom u 15 sati, sedmični sportski pregled koji emitujemo ponedjeljkom u 16 sati i emisiju Naša mjesta, naši ljudi koju emitujemo ponedjeljkom od 21:05 sati”, objašnjava Drljić. 

    Ostatak programa popunjavaju emisijama iz razmjene, marketinške razmjene, kao i muzičkim spotovima, a trude se, kako napominje direktor Drljić, da to u što većoj mjeri budu spotovi lokalnih, odnosno regionalnih izvođača. 

    U poplavama 2014. godine RTV Doboj pretrpjela je totalnu štetu, budući da su im uništene sve prostorije, oprema i arhiv, no tokom 2015. su nabavili/kupili novu opremu, opremili prostorije, angažovali novo osoblje u kombinaciji sa starim radnicima (voditelje, tonske tehničare) i započeli emitovanje radijskog programa.

    “Naš osnivač i stopostotni vlasnik je Grad Doboj, a mi smo zvanično Javno preduzeće RTV Doboj d.o.o, tako da nam je Grad glavni finansijer, a imamo ogromnu podršku i razumijevanje Gradske uprave i gradonačelnika Obrena Petrovića. Trenutno, nekih 25 posto redovnih troškova uspijevamo pokriti iz prodaje marketinškog prostora. Od 2015. imamo konstantan rast tog udjela našeg finansiranja. Trenutno imamo 12 zaposlenih (radio, TV i portal) i tri vanjska saradnika”, ističe Drljić.

    Dodaje i da je nekoliko mladih volontiralo u njihovoj medijskoj kući, uglavnom u sklopu različitih projekata, a kroz jedan takav projekt dogovorili su saradnju s dobojskim srednjoškolcima u obliku realizacije radijske omladinske emisije subotom od 11 do 12 sati, počevši od januara 2018. godine, koju bi oni u potpunosti pripremali, vodili i realizovali iz studija RTV Doboj.

    City TV Mostar: Sportski sadržaji i lokalne teme

    Privatna televizija City TV iz Mostara počela je raditi u aprilu 2015. godine. Iako djeluju kao lokalni medij, prema riječima urednice Sabine Buzaljko, trude se da parametri izvještavanja budu kao i kod tzv. “velikih medija”.

    “To su svakako tačnost, objektivnost i nepristrasnost. Važnost vijesti za naš medij ocjenjujemo prema lokalnoj važnosti. Tako da se naše teme odnose isključivo na Mostar s izuzetkom okolnih lokalnih zajednica u zavisnosti od važnosti teme ili događaja. Uglavnom su to dnevni događaji, kao što je npr. dodjela diploma na fakultetima, problemi komunalnog otpada i njegovog odlaganja, pitanje komesara MUP-a HNK, pitanje naziva ulica u dva različita djela grada, turizam i statistike koje se odnose na turizam, okrugli stolovi, humanitarne akcije, kulturna događanja i slično”, objašnjava Buzaljko.

    Pored navedenog, City TV emituje utakmice Prve lige Federacije, juniorske i kadetske premijer lige, futsal, itd.

    “Što se tiče vlastite produkcije, u 18 sati svakog radnog dana emitujemo uživo našu centralnu emisiju koja nosi naziv Ritam dana. To je emisija poluinformativnog tipa u kojoj donosimo aktuelne događaje koji su obilježili dan u Mostaru. U okviru te emisije emituju se i vijesti u trajanju od 5 minuta u kojima prezentiramo ostale vijesti iz našeg kantona, a onda i države. Tu su još i vijesti iz sporta, kulture kao i teme dana. I sve to skupa traje nekih pola sata do 40 minuta. Osim Ritma dana, tu su i emisija o sportskim temama pod nazivom Rondo i dijaloška emisija ‘Otvoreno o…’ i te dvije emisije se snimaju”, kaže Buzaljko, dodajući da studenti Komunikologije s Univerziteta Džemal Bijedić dolaze na tromjesečnu praksu svake godine i volontiraju na njihovom mediju, gdje prave priloge, vježbaju čitanje i slično.

    City TV se finansira isključivo putem marketinga. Imaju uposlenih pet novinara, kao i pet osoba zaduženih za tehniku.

    “Programski sadržaj je teško popuniti, prije svega iz finansijskih razloga. Veliki dio dana novinarske ekipe provedu na pripremi i radu na emisiji Ritam dana. Znači za dodatne emisije bi nam trebalo još novinarskog i tehničkog kadra, a sve to traži dodatna finansijska sredstva pa se opet vraćamo na početak priče, tj. vrtimo se u začaranom krugu. S druge strane, konkurencija je jaka, ali ja sam lično sretna što i s lokalnim televizijama imamo saradnju u smislu razmjene snimljenih materijala i sl. Trudimo se povezati s drugim televizijama u BiH i uspijeva nam u smislu sa realizujemo emisije BH Dnevnik i BH Veza. Druge televizije s područja Mostara nemaju takav vid saradnje pa smatram da smo, zahvaljujući tome, u maloj prednosti”, ističe Buzaljko.

    Lokalno – globalno

    Ona smatra da ne treba praviti selekciju među novinarima i medijima u smislu lokalni – državni jer je, kako ističe, novinarski posao izuzetno težak. Dodaje i da je možda teže obavljati ovaj posao u maloj lokalnoj zajednici gdje se svi poznaju, a time lakše dolazi i do određenih pritisaka.

    “Pred lokalnim medijima je veoma važan zadatak jer, ukazujući na probleme u malim sredinama, predstavljaju glas naroda i izraz njegovih potreba. Na taj način lokalni mediji utječu na razvoj lokalne zajednice. Lokalni mediji imaju obavezu da sadržajno i pravovremeno informišu lokalnu zajednicu o bitnim pitanjima, jer služe potrebama i interesima svih građana i lokalne zajednice koju informišu. Ako lokalni medij ne može slobodno funkcionisati, šta onda da očekujemo od onog na nivou države ili kantona”, pita se Buzaljko.

    Za kraj, navodi i da, zahvaljujući lokalnim medijima i lokalnim pričama, neke stvari mogu postati globalne i od velikog značaja.

    “Primjer za to je rušenje Starog mosta u Mostaru. Taj događaj snimio je naš kolega Eldin Palata. On je danas kamerman i jedan od suvlasnika City televizije. Tada je svojom ličnom kamerom snimio čin rušenja. Odnio je taj snimak na RTV Mostar gdje je i emitovan. Nakon toga, snimak je otišao u svijet i postao antologijski. Mislim da malo šta može opisati značaj lokalnog medija i lokalnog djelovanja kao ovaj primjer”, završava Buzaljko.

    KLIX.BA

  • Uoči Božića: Danas je Badnji dan ili Badnjak

    badnjak
    Badnjak je dan neposredne pripreme za Božić. U kršćanskom kalendaru Badnjak je dan koji prethodi blagdanu Božića, rođenja Isusa Krista. Večeras će se u crkvama širom BiH održati mise polnoćke kojom se obilježava početak najvećeg katoličkog praznika – Božića. Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo služiće misu u Crkvi Svetog Petra na Badnje veče.
    Kulminacija je to intenzivne pripreme za Isusov dolazak na zemlju u dječjem obliku koje je počelo još prije četiri sedmice, na prvu nedjelju došašća ili adventa.

    Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku se kolači.

    Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obaveznim.

    Tradicija

    Badnjak je također ime za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.

    Kulminacija priprema za blagdan Božića bit će mise polnoćke koje se služe u svim crkvama u ponoć ili sve češće dječje polnoćke u 20 sati kako bi najmlađi vjernici sa svojim roditeljima doživjeli euharistijsku svečanost rođenja maloga Isusa.

    Badnji dan ili Badnjak, a posebno badnja večer, bogati su običajima i folklornim sadržajima.

    Ime Badnjaka povezano je s riječju “bdjeti” (stsl. bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje.

    Zbog samog običaja bdijenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom.

    Običaji

    Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih. Vrhunac toga bdjenja jest proslava polnoćke.

    Upravo s bdjenjem povezan je niz običaja: unošenje drva badnjaka koje gori na ognjištu tu noć i poslije, zatim božićne svijeće, jedna ili tri, redovno povezane trobojnicom.

    Bdijenje počinje uvečer kad se porodica okuplja oko stola, i dalje s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad, u nekim krajevima gdje žive katolici, domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić “Hvaljen Isus! Dobro vam došla badnja večer!”

    Na taj pozdrav slijedi odgovor: “I s tobom zajedno!”

    Uz donošenje panja badnjaka običaj je unositi i slamu, negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i na stol pod stolnjak, a zatim slijedi večera s posebno biranim jelima.

    Badnjak u gradu sačuvao je samo djelić seoskih tradicija, ali slavi se uz bor, kućne jaslice, uz pjevanje ili slušanje božićnih pjesama i uz posebno spremljenu večeru.

    Učešće na polnoćki toliko je uobičajeno kod svih Hrvata katolika da pokazuje opću svijest o nepobitnosti slavljenja Božića.